Narodni obicaji za Bozic i Badnje vece

27E

Legenda
Poruka
52.416
http://kuvar.krstarica.com/l/svecanosti/trpeza-za-badnje-vece/
Kuvar Krstarice > Svečanosti > Trpeza za Badnje veče
Trpeza za Badnje veče

05.01.2012.

Nijedan praznik nema više narodnih običaja, koji se poštuju i dan-danas, od Božića. Neki od njih su: polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje, mešenje česnice, pečenje pečenice, položajnik, a tu su i mnoga druga verovanja, gatanja, izreke i poslovice. Ovom praznovanju posvećena su tri crvena slova u crkvenom kalendaru, pa i četvrti dan, Badnji dan, jer mu prirodno prethodi. Velikom prazniku prethodi i velika priprema oličena u četrdesetodnevnom Božićnom postu.

Važan smisao Badnje večeri, kao praznika koji je posvećen porodici, bilo je okupljanje sve čeljadi na posnoj trpezi, najčešće na podu. Osim toga, interesantno je da je za večeru pripreman neparan broj posnih jela, što, kako se verovalo, ima veze sa kultom predaka. Trpeza se spuštala na pod jer se smatralo da će tako biti najbliža dušama pokojnika. Zato je večera proticala u miru i tišini, a ako je ko i bio zavađen, Badnjeg dana se morao obavezno izmiriti.

Neki običaji su se u međuvremenu prilagodili vremenu i mestu u kojem živimo, te se danas ne praktikuje večera na podu, već sa stola ispod kojeg je prostrta slama. Mi se u Kuvaru nećemo baviti svim običajima, već time šta treba da se nađe na badnjoj trpezi i kakva je njena simbolika.

Jelovnik za Badnje veče ponavlja se iz godine u godinu i gotovo nikada se ne menja. Dakle, dok je domaćin u šumi i seče Badnjak, domaćica mesi badnjački kolač, tj. badnjačku pogaču bez kvasca, česnicu, koja se za vreme večeri lomi, a ne seče. Od jela, na stolu, pored hleba i soli, treba da se nađe i riba pržena na ulju, presan kiseo kupus preliven uljem, rezanci s orasima, turšija, med, vino i pasulj (obično prebranac). Svaki deo ove praznične posne trpeze ima svoju simboliku. Badnjačka pogača simboliše samog Gospoda Isusa Hrista ("Ja sam hleb živ, koji siđe sa neba; koji jede od ovog hleba živeće va vijek; i hleb koji ću ja dati za život svijeta" - Jovan 6,51). Riba, kao i hleb, simboliše Gospoda Isusa Hrista, jer na grčkom jeziku, preko koga su naši preci primili hrišćanstvo, riba je IHTHIS, a to je skup inicijala Isusa Hrista. So simboliše silu božansku, koja čuva delo božje, kao što so čuva hleb i ribu od plesni i truleži. Vino predstavlja krv Spasiteljevu kojom je On na Golgoti dao otkup Bogu za grehe ljudske, dok med simboliše sladost večnog života.

Pored toga, na sto se postavlja božićna sveća i sito ili tepsija u koju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orahe. Sve to simbolično predstavlja želju za berićetom i dobrim životom u kući.

Pred ovakvom badnjačkom večerom, domaćin se prekrsti, zapali sveću, okadi trpezu, pročita molitvu Gospodnju, razlomi kolač i svu čeljad ponudi večerom, pri čemu se uz čaše vina dižu zdravice.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
uz manje razlike svuda je isto.

u gradu malo prilagodjeno i stilizovano, manje formalno, nema odlaska u sumu i secenja badnjaka. ali je vazno to vece u krugu porodice, osecanje da je praznik, ko ima manju decu malo se i zabavi, kroz igru.

dakle ko slavi - Hristos se rodi
 
Poslednja izmena:
evo nesto savremeno - sa interneta SMS poruke za Badnje vece

1. Dobri dome dobar dan sa srecom vam badnji dan, da vam bog podari svaku srecu i zalata punu vrecu, uz badnjak i uz vino da vam uvek bude fino.

2. Dok zadnji badnjak gori slusaj srce sto ti zbori: Blagostanje,mir i dobrota nek vas prate celoga zivota.

3. Sveto drvo badnjeg jutra što Vam danas kuću krsti nek donese svaku sreću i od svake muke spasi. Zato kako Bog dragi reče sretno Vam bilo badnje veče

4. Dobri dome dobar dan sa srecom vam badnji dan,,srecan badnjak sto posjece za hriscasko badnje vece sreti oni sto ga loze pomozi im mili boze.

5. Nek ostroski Vasilije cuva tvoje naj milije a nebeska dobra vila od pomoci vam vazda bila a bog dragi nek vam rece SRETNO VAM BADNJE VECE.

6. Neka Badnjak sveto drvo podari vam zdravlje prvo, neka tamjna zamirise, nek veseljem kuca dise, nek vam srecom sve zablista, za rodjenje Boga Hrista!


7. Badnjaci ti srecni novi, Bog neka te blagoslovi, da ti srecom dom zablista jer rodjenje slavis Hrista! Srecan Badnji dan i Bozicni blagi dan!

8. Dobri dome, dobar dan i srecan ti Badnji dan, srecan Badnjak sto posece za hriscansko Badnje vece - srecni oni sto ga loze "Pocuvaj ih mili Boze!"!!!

9. Neka Gospod sa nebesa kupi tebi Mercedesa i po zelji hrabrog Hrista neka bude Dizel 300 jer je Mecka uvek u modi Hristos se rodi!

10. Dok se mučiš sa posnim oslićem, nešto lepo miriseš nosićem! To u rerni prasence se peče, DOBRI DOME SRETNO BADNJE VEČE !!!

11. Nek Ostroški Vasilije čuva tvoje najmilije, a nebeska dobra vila od pomoći uvek bila, a Bog dragi nek ti reče: SRETNO TI BADNJE VEČE !!!
12. Noćas usni divan san, s mirom slavi Badnji dan, nek ti radost kroz dom teče, s mirom slavi Badnje veče, nek ti srećom dom zablista, na rođendan Boga Hrista !

13. Neka ti badnjeg dana sve krene na bolje, da imaš za sve snage i volje, da ljubav ti bude ko najlepši san. Želim ti sve najlepše za BADNJI DAN !!!

14. Nek jutrošnja svetlost i Badnje drvo obraduje tebe prvo, pa sve tvoje ukućane i donese srećne dane! SRETNO BADNJE VEČE I BOŽIĆ !!!

15. Nek vam od jura sve krene na bolje, da imate za sve snage i volje, da vam život bude kao najlepši san, srećan vam sutrašnji božić i današnji BADNJI DAN!

16. Ljubav, radost, zdravlje, sreću, stavljam sve u jednu vreći. Šaljem hitno jer je vrlo bitno. Sve želje tvoje i najlepši san neka ti donese Badnji Dan!

17. Lepog li jutros jutra, a još lepše biće sutra, sveto drvo kuću krasi, nek se vidi srbin da si, okićena srpska kuća, rakija se pije vruća, post se posti, vera čvrsta, a krsti se sa tri prsta, daruje nam pravoslavlje, ljubav, radost, sreću, zdravlje, svako dobro, miran san neka donese BANJI DAN !

18. Ko se krstom krsti i slavu svoju slavi badnjak pred kucom ne sme da izostavi. Zivot nek vam bude kao najlepsi san od srca vam zelim srecan badnji dan.

19. Neka ti badnjeg dana sve krene na bolje, da imaš za sve snage i volje, da ljubav ti bude ko najlepši san. Želim ti sve najlepše za BADNJI DAN.

20. Kad badnjake unesete, nek Vas svaka sreća sretne, sretala Vas milost Boga i u kući svakog tvoga, želje sreću i Vaš san doneo Vam badnji dan.
 
21202_slbozic_f.jpg
 
Само да додам око бадње вечере да се једе на поду ,да на поду .Испод стола се стави и посуда са орасима и медом која се не једе .Ораси се бацаају у сваки део куће према веровању тако се одаје поштовање душама умрлих управо због тог култа мртвих вечера се и на поду.Још једна ствар прави се обреди хлеб који је веома значајан за Бадње вечер .Један од исто тако неизоставних делова трпезе јесте бели лук ,ораси и меди који према веровању имају обредно дејство.Е ,па срећно ако славите славите на прави начин онако како су то радили наши преци кроз веокве
 
Vesti Krstarice > Vesti dana
Danas je Badnji dan
Radio-televizija Srbije – pre 46 minuta

Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Badnji dan i Badnje veče, pripremajući se za proslavu najradosnijeg pravoslavnog praznika Božića - rođenja Isusa Hrista. Ovaj dan se obeležava liturgijama u crkvama i tradicionalnim porodičnim okupljanjem za posnom večernjom trpezom.

Patrijarh srpski Irinej služiće u 16 sati večernje bogosluženje sa osveštanjem i paljenjem badnjaka u maloj Svetosavskoj crkvi na Vračaru, dok će 7. januara, na Božić, liturgiju služiti u Sabornoj crkvi u Beogradu.


Srećan Božić Vam želim!
 
http://kuvar.krstarica.com/l/svecanosti/trpeza-za-badnje-vece/
Kuvar Krstarice > Svečanosti > Trpeza za Badnje veče
Trpeza za Badnje veče

05.01.2012.

Nijedan praznik nema više narodnih običaja, koji se poštuju i dan-danas, od Božića. Neki od njih su: polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje, mešenje česnice, pečenje pečenice, položajnik, a tu su i mnoga druga verovanja, gatanja, izreke i poslovice. Ovom praznovanju posvećena su tri crvena slova u crkvenom kalendaru, pa i četvrti dan, Badnji dan, jer mu prirodno prethodi. Velikom prazniku prethodi i velika priprema oličena u četrdesetodnevnom Božićnom postu.

Važan smisao Badnje večeri, kao praznika koji je posvećen porodici, bilo je okupljanje sve čeljadi na posnoj trpezi, najčešće na podu. Osim toga, interesantno je da je za večeru pripreman neparan broj posnih jela, što, kako se verovalo, ima veze sa kultom predaka. Trpeza se spuštala na pod jer se smatralo da će tako biti najbliža dušama pokojnika. Zato je večera proticala u miru i tišini, a ako je ko i bio zavađen, Badnjeg dana se morao obavezno izmiriti.

Neki običaji su se u međuvremenu prilagodili vremenu i mestu u kojem živimo, te se danas ne praktikuje večera na podu, već sa stola ispod kojeg je prostrta slama. Mi se u Kuvaru nećemo baviti svim običajima, već time šta treba da se nađe na badnjoj trpezi i kakva je njena simbolika.

Jelovnik za Badnje veče ponavlja se iz godine u godinu i gotovo nikada se ne menja. Dakle, dok je domaćin u šumi i seče Badnjak, domaćica mesi badnjački kolač, tj. badnjačku pogaču bez kvasca, česnicu, koja se za vreme večeri lomi, a ne seče. Od jela, na stolu, pored hleba i soli, treba da se nađe i riba pržena na ulju, presan kiseo kupus preliven uljem, rezanci s orasima, turšija, med, vino i pasulj (obično prebranac). Svaki deo ove praznične posne trpeze ima svoju simboliku. Badnjačka pogača simboliše samog Gospoda Isusa Hrista ("Ja sam hleb živ, koji siđe sa neba; koji jede od ovog hleba živeće va vijek; i hleb koji ću ja dati za život svijeta" - Jovan 6,51). Riba, kao i hleb, simboliše Gospoda Isusa Hrista, jer na grčkom jeziku, preko koga su naši preci primili hrišćanstvo, riba je IHTHIS, a to je skup inicijala Isusa Hrista. So simboliše silu božansku, koja čuva delo božje, kao što so čuva hleb i ribu od plesni i truleži. Vino predstavlja krv Spasiteljevu kojom je On na Golgoti dao otkup Bogu za grehe ljudske, dok med simboliše sladost večnog života.

Pored toga, na sto se postavlja božićna sveća i sito ili tepsija u koju domaćica stavlja četiri velike rumene jabuke, žito, kukuruz, novac, suve šljive i orahe. Sve to simbolično predstavlja želju za berićetom i dobrim životom u kući.

Pred ovakvom badnjačkom večerom, domaćin se prekrsti, zapali sveću, okadi trpezu, pročita molitvu Gospodnju, razlomi kolač i svu čeljad ponudi večerom, pri čemu se uz čaše vina dižu zdravice.

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
uz manje razlike svuda je isto.

u gradu malo prilagodjeno i stilizovano, manje formalno, nema odlaska u sumu i secenja badnjaka. ali je vazno to vece u krugu porodice, osecanje da je praznik, ko ima manju decu malo se i zabavi, kroz igru.

dakle ko slavi - Hristos se rodi

И само још да додам да се у бадњачку чесницу - погачу СТАВЉА НОВЧИЋ.... домаћин ломи погачу и свакоме даје по комад а онај који у свом хлебу добије новчић - ИМАЋЕ СРЕЋЕ ЦЕЛЕ ГОДИНЕ...z:)
 
Koliko su se po Beogradu, centralnoj Srbiji, R. Srpskoj i Crnoj Gori očuvali koledarski običaji za Badnje veče, da se ljudi (naročito deca) maskiraju i obilaze domaćinstva pevajući pesme, a domaćin ih daruje hranom, kolačima i orasima? U Vojvodini su očuvani među decom i spadaju u vrlo staru i jaku tradiciju, ali koliko sam imao prilike da vidim, po ostalim srpskim krajevima je ovaj običaj iskorenjen i samo ponegde je opstao u sklopu koledarsko-dodolskih običaja (takođe suzbijanih), ali nevezan za Badnje veče?
 
Samo neki delovi pesme ALEKSE SANTIC (27.05.1868 - 02.02.1924.) o secanju na Bozic u detinjstvu,
u toplini roditeljskog doma i svecanom iscekivanju Praznika :heart::heart::heart: :


PRETPRAZNICKO VECE
---------------------------------
Sjutra je Praznik. Svoju svjetlost meku
kandilo baca i sobu mi zari.
Sam sam. Iz kuta bije sahat stari
i gluhi casi neosjetno teku.

Ova soba je bila k'o vrt jedan,
gdje je k'o potok tekla sreca krotka.
Kao i sada, pred ikonom sjaji
kandila svjetlost. Iz ikonostasa
suh brsljan viri. Lako se talasa
iz mirne pramen i blagoslov taji.
----------------------------------

Sva okadjena mirise nam soba.
Okolo zute lojane svijece,
mi, djeca, sjeli k'o kakvo vijece,
radosni sto je vec grudvanju doba.

Pod tankim velom plavkastoga dima,
u peci vatra plamti punim zarom
i sjajne pruge po cilimu starom
veselo baca i treperi njima.

Uvrh, na mekom siljtu, otac sio,
pruzio cibuk i dim se koluta,
njegova misao nadaleko luta
i pogled bludi sanjiv, blag i mio.

Uza nj, tek malko na siljtetu nize,
k'o simbol srece, nasa majka bdije;
za skori Bozic kosulje nam sije
i katkad na nas blage oci dize.
--------------------------------------
z:bv:
 
Poslednja izmena:
Širom sveta obeleŽava se veliki praznik
Rođenje Hrista slavi 200 miliona vernika

Planeta 07:55, 06.01.2014.

A


Rusi, Ukrajinci, Sirijci, Egipćani, Gruzini, ali i Etiopljani, koji su prihvatili računanje vremena po julijanskom kalendaru, svečano će dočekati Božić 7. januara
BEOGRAD - Hristos se rodi!
Božić je širom sveta poznat kao porodični praznik sreće, kojim se obeležava rođenje Isusa Hrista. Njega mnogi vernici u Rusiji, Ukrajini, Siriji, Egiptu, Gruziji, Makedoniji, ali i Etiopiji, koji su prihvatili računanje vremena prema starom, julijanskom kalendaru, u krugu porodice obeležavaju 7. januara nizom svečanih običaja. Iako se oni razlikuju od zemlje do zemlje, svuda je to praznik praštanja i pomirenja.

Rusija veselje uz sočeljnik

Ruski Božić slavi se uz molitvu 39 dana, sve do noći 6. januara, kada pravoslavne crkve počinju sa svečanim liturgijama, dok se 7. januara Božić čestita prijateljima i porodici. Badnjak se tradicionalno naziva sočeljnik, a reč je izvedena od reči sočivo - ritualni obrok koji se priprema za Božić. Reč je o kaši od žitarica s medom i orasima. Običaj je da se na božićnom stolu nađe 12 vrsta jela - u čast 12 apostola. Tokom božićne noći vrata kuća su širom otvorena, pa se i prolaznici pozivaju za svečani sto.

Ukrajina Uz duhove predaka

U Ukrajini je najvažniji deo proslave Božića večera na Badnje veče, koju zovu „sveta večera“. Tada se u kuću unosi pšenica, a ovaj običaj naziva se diduh, što znači dedin duh. On simboliše pretke i želju da godina dobro rodi. Na božićnoj trpezi uvek mora da se nađe kutija - posebna vrsta slatkog pudinga, ali i boršč ili supa od cvekle, kao i vuška i varenika, male knedle sa pečurkama, odnosno sa kupusom i krompirom. Nakon Božića, od 7. do 14. januara, u toj zemlji traju festivalski dani.

Etiopija i monofiziti slave

U Etiopiji je više od polovine populacije monofizitske veroispovesti, koja takođe rođenje Isusa Hrista slavi 7. januara. U toj zemlji ljudi na dan Božića odlaze u crkvu, gde na ulasku dobijaju sveće. Nakon paljenja sveća svi zajedno izlaze i tada cela kongregacija obilazi tri puta oko crkve.

Ponekad se vernici okupljaju na ulicama i veče uoči Božića - 6. januara. Deca trče unaokolo glumeći jagnjad, dok se muškarci oblače u kostime pripadnika sudanske oslobodilačke armije, predstavljajući tako vojnike kralja Heroda. Inače, monofizitstvo je hristološko učenje koje pripoveda da je u Hristu prisutna samo božanska, a ne ljudska priroda.
Tradicija... Mnogi još čuvaju običaje


Ko sve proslavlja


- Ruska pravoslavna crkva
- Srpska pravoslavna crkva
- Sveta Gora
- Jerusalimska patrijaršija
- Koptska pravoslavna crkva
- Etiopska pravoslavna tevahedo crkva
 
И само још да додам да се у бадњачку чесницу - погачу СТАВЉА НОВЧИЋ.... домаћин ломи погачу и свакоме даје по комад а онај који у свом хлебу добије новчић - ИМАЋЕ СРЕЋЕ ЦЕЛЕ ГОДИНЕ...z:)

Ja sam prosle godine izvukla novcic. z;)

A pre toga pre 12 godina.

A pre toga nijednom.
 
И само још да додам да се у бадњачку чесницу - погачу СТАВЉА НОВЧИЋ.... домаћин ломи погачу и свакоме даје по комад а онај који у свом хлебу добије новчић - ИМАЋЕ СРЕЋЕ ЦЕЛЕ ГОДИНЕ...z:)[/QUOTE]


ko nadje novcic ima od svih ukucana najvise para cele godine, on je finansijski motor te godine:))))
a istina je, koliko god nekom izgledalo nestvarno ;)


(nema zalud srpski grb 4 oscila kao medijum-predskazach(dogadjaja) ili orakl : http://en.wikipedia.org/wiki/Oracle
tako izgleda jednako - krug podeljen na 4 dela sa po jednim kruzicem, "orakl" indigenih naroda
Nisu ni Vizantinci slucajno imali ta 4 oscila, no to je vec druga tema)
 

Back
Top