Budizam sa filozofskog aspekta

Truman

Elita
Poruka
22.709
Budizam je poceo da me interesuje ali o njemu ne znam mnogo.Ono sto me interesuje je kako oni koji se bave filozofijom gledaju na njega-kao religiju,filozofski sistem ili sta vec?Da li postoji slicnost izmedju budizma i nekih zapadnih filozofija,npr. da je sve varka uma itd?
 
Na budizam gledam kao na prakticnu filozofiju. Ako u tom smislu smem da pricam ovde, ja cu da pricam! :D

Za pocetak- BUDA znaci UNUTARNJI, onaj koji trazi istinu u sebi! A traziti istinu u sebi moze svako, bez obzira na veru, zar ne? :)

A jedino sa cim bih ga povezala je Heraklitovo " Sve tece sve se menja!", to je i osnovna zivotna istina od koje budizam polazi- NESTALNOST :!:

Jedno od budistickih ucenja koje mi je blisko je DZOGCEN- i to je ucenje o stanju budnosti i ucenje o duhovnoj evoluciji pojedinca koje, ako mene neko pita, nema veze sa religijom i religioznoscu. To se ja sad vadim da nas Kelis ne zakljuca! :D
 
Budizam mi odavde lici na najneprakticniju filozofiju, filozofija-uspavanka rekao bih, ali to je cesto nesto sto covek koji misli prodje na putu ka visem misljenju, sto je za mene angazovana filozofija (prakticna filozofija par exellence).

Medjutim, ima i danas takvih filozofa koji znaju kazati kako filozofiraju (izgradjuju svoj duh) zarad sopstvenog mira (dusevnosti), ususkanosti, i kojima je filozofija, u neku ruku, ono sto je umetnost za psihopatu - kanta za smece. Dakle, ima i takvih za koje budizam jeste neka filozofija zivota, mada se kod vecih filozofa taj stadijum nalazi obicno u nekoj ranoj mladosti, prevazidjen (altruizmom i egoizmom, po mom misljenju).
 
Misanthropos:
Budizam mi odavde lici na najneprakticniju filozofiju, filozofija-uspavanka rekao bih, ali to je cesto nesto sto covek koji misli prodje na putu ka visem misljenju, sto je za mene angazovana filozofija (prakticna filozofija par exellence).

Svidja mi se i zapazanje i razmisljanje!
Samo bih volela da cujem od tebe nesto o "angazovanoj, prakticnoj filozofiji" , kako je ti nazivas! :)
 
Budizam je u svetu opste prihvacena religija!
Ocekujem od Kelis da zakljuca temu.
U protivnom je nedosledna(a pouzdano znam da nije , vec je principijelna).
Posto ne moze da se prica o Hriscanstvu-ne moze ni o Budizmu ! I gotovo ! Ma koliko se vadili na filozofski aspekt.Inace,zaista nije posteno!
 
"Uciteljice, uciteljice!
Ako ste meni uzeli igracku , uzmite i njima!" :evil: :P

Pa budizam je pogodniji za filozofsku raspravu jer nema vrhovnog bozanstva da se osporava ili potvrdjuje njegovo postojanje, sto je osnov za sve one rasprave koje ne vode nigde! U tom smislu je "filozofskiji" ! :P
 
prenosim sa hrvatskog foruma od izvesnog obelixa(znam da ovde nema autorskih prava ali za svaki slucaj :) ).Mislim da je zanimljivo:

"Postoje mnogi spisi o zen buddhizmu, pa ne bi bilo zgorega imati malo teorijske podloge prije čitanja i meditiranja nad Koan - zen pričama.

Dakle (pomognuo mi je uvod iz knjige "Misao zena" i jedna publikacija).

Suština zena je sadržana u "stjecanju nove točke gledanja na život i stvari". Kako u našem svakodnevnom životu, kada je naša duboka sloboda ometena nekom neugodnom stvari moramo prirodno ojačati ublaživanje te unutrašnje "neprirodnosti" preoblikovanjem našeg gledišta na stvari, na taj način naša egzistencija zauzima jedan novi pravac koji je oživljujući, samozadovoljniji i dublji. Riječ je o jednoj vrsti napetosti koja je uzvišenija od "buđenja", kako već obično prevodimo riječ "satori" koja je u biti buddhističko prosvijetljenje. Tom se riječju upućuje na pronalaženje jednog novog svijeta, svijeta koji se pojavljuje po prvi puta, novog zato što do tog trenutka nije bio pojmljen duhom, već je bio zatočen maglama dualizma naše očitovane prirode.

Što je zen? Je li to ontologična etika lišena svakog metafizičkog nadslojavanja? Je li to filozofija života sa poukama i napucima o mudrom življenju za laike? Je li to filozofija, ili religija?

U ovakvom postavljanju pitanja o suštini i pripadnosti buddhističkog nauka krije se nedoumica koja je izazvana onim poteškoćama sa kojima se zapadni čitatelj susreće u pokušaju da predloženi tekst čita u linearnom slijedu praćenja izvoda neke pretpostavljene teze za koju očekuje da će se u sukcesivnom nizanju razvijati do potpunog i razrađenog sustava mišljenja. Pritom za sebe očekuje i sasvim jasnu poziciju intelektualnog razaznavatelja logičkog slijeda misli u kojem mu vizura čitanja mora biti sasma jasno određenom. Ovakvo je čitanje, međutim, u zen buddhističkim tekstovima sasvim nemoguće, a ne samo neprikladno ili neostvarivo.

Struktura zen - buddhističkih tekstova, ukoliko se oslonimo na književnost zen - koana i zen - priča, kao i temeljnih zen - buddhističkih filozofskih tekstova, pokazuje temeljnu intenciju ka oblikovanju cjeline tekstualne poruke na osnovi takvih pojmova koji bi se mogli nazvati polivalentnim, mnogoznačnim, nejasno određenim i kontekstualno toliko raširenog semantičkog polja da se u svakom posebnom slujaču iznova mora određivati ospeg smisla, a ne neposredno komunicirano značenje na razini same tekstualne postave.

Sam fabularni tok pripovijedanja zasnovan je na paraboličkom i hiperboličkom otklonu od stvarnosti u kojem je skriveni paradoks način izostavljanja jasno docirane pouke, ostavljajući na svome svršetku samo očuđenost i zatečenost, stav šutljivog prepoznavanja paradoksalnog obrata kojemu nit - vodilja nije bila jasno označena u tijeku linearnog slijeđenja tijeka fabule ili logike filozofskog raspravljanja. Stoga je gotovo nemoguće da se na bilo koji diskurzivni način paradoks riješi, protumači ili izloži nekom pojmovniku koji bi bio dostatno prostran da uključi sve mijene značenja na kojima se paradoks i zasniva.

Zen koani su sastavljeni kao prividna mogućnost izbora između dvije alternative koje se na prvi pogled doimaju podjednako mogućima i opravdanima, ali i podjednako nemogućima i neopravdanima. Svaki koan sadrži stanovitu mjeru besmislenosti s kojim se osjećanjem subjekt uvlači u središte dileme izbora kojim će se naći u situaciji da jednu alternativu prihvati a drugu odbaci. Takvim se izborom nalazi na strani tvrđenja besmislice i potvrđivanja nekog stava koji je sam po sebi neopravdan i lišen svakog smisla.

Tek izlaženjem i začaranog kruga tvrđenja i poricanja, prihvaćanja i odbacivanja, afirmacije i negacije može se doći do stanja pročišćene svijesti koja, poput buddhističkog zrcala koje uvijek mora ostati čisto i neokaljano bilo kakvim odrazom, ima neposredni dodir sa konkretnom i nesvodivom ozbiljnošću i svojom istinskom prirodom."
 
Будино учење уопште није тако једноставно, као што то неки покушавају да представе, и, што је можда још важније, намењено је веома уском кругу људи - онима који живе у околини Хималаја, дакле тамо одакле је Гаутамина породица прокелом. Према томе, то нема никакве везе с нама, јер смо ми из потпуно другог контекста.
 
Pobunjenik:
Будино учење уопште није тако једноставно, као што то неки покушавају да представе, и, што је можда још важније, намењено је веома уском кругу људи - онима који живе у околини Хималаја, дакле тамо одакле је Гаутамина породица прокелом. Према томе, то нема никакве везе с нама, јер смо ми из потпуно другог контекста.

Sta to znaci "iz potpuno drugog konteksta"?Na osnovu cega to mislis?Da li to znaci da se mi toliko razlikujemo u sustini?
 
Зар теби није чудно, Трумане, то што људи којима је Буда проповедао живе на - 50 степени, на 5000 метара надморске висине, и хране се...не знам ни ја чиме? И сада се ту појави неки скоројевић из Европе или Америке који хоће да прихвати Будина учења. Потпуно погрешно.

Будина учења су намењена раси која живи на том простору, и једино је она у стању да искористи енергију која тамо постоји, а која уопште није наивна.

Нама је дат један други, али изузетно значајан простор, а дат нам и је други учитељ, што значи да смо добили и другачије задатке од народа који живи на Тибету.
 
Kelis:
divlja-u-srcu:
Naravno da hriscanstvo ima svoju filozofiju i
da je budizam religija! :P
Al' to nema veze sa temom! :P
Upravo tako divlja...
I Hektore molim te... iskuliraj... i ostavi ljude da iznose svoje misljenje...
Ja po obicaju kuliram,ali zar nemam prava i ja da iznosim svoje misljenje,pa makar bila oprecna opsteprihvacenim ovde na krstarici ?
 
Hektor:
Kelis:
divlja-u-srcu:
Naravno da hriscanstvo ima svoju filozofiju i
da je budizam religija! :P
Al' to nema veze sa temom! :P
Upravo tako divlja...
I Hektore molim te... iskuliraj... i ostavi ljude da iznose svoje misljenje...
Ja po obicaju kuliram,ali zar nemam prava i ja da iznosim svoje misljenje,pa makar bila oprecna opsteprihvacenim ovde na krstarici ?

Nešto na filozofiji nešto na kultnim stvarima.....
Pećina krstarice , igraj po žici, ako dozoveš dovoljno ljudi žica će pući.....
 
Pobunjenik:
Нама је дат један други, али изузетно значајан простор, а дат нам и је други учитељ, што значи да смо добили и другачије задатке од народа који живи на Тибету.

Bi li precizirao ko je nas ucitelj i koje smo mi to zadatke dobili?
 
Budizam je religija za umor i kraj civilizacije - nesto od cega je Zapad jos uvek veoma dakleko.

Nietzsche.

Voleli ga ili ne, tacno je. Slagali se sa njegovim gledistima o religiji ili ne, ova recenica mu je i dalje tacna...

Nazivati budizam uspavankom je kao nazivati coveka koji je prerastao koncerte i zurke (ali zaista prerastao, a ne prestao jer mu glupo kad "nije vise u tim godinama") uspavanim. Nakon sto je batalio koncerte, mozda je nasao nesto sto ga jos vise ispunjava?!?!? Druga stvar je sto mi to mozda ne shvatamo ili bar na prvi pogled ne shvatamo.

Jung je jednom rekao da ljudi istrazuju svemir jer je tako tesko uhvatiti se u kostac sa sobom. Pa kad on kaze "ko gleda napolje, spava; ko gleda unutra, budan je" to zvuci kao neka istocnjacka maxima, ali sva sreca pa je to rekao neko sa zapada. Moglo je da zvuci i uspavano, misticno ili ko zna sta sve ne...

Da bi videli koliko je budizam konkretan, mozda posluzi sledeca prica:

Ucenik: Ucitelju, ja kada meditiram nista se ne desava!
Ucitelj: Odlicno!

Komentar: ne desavaju se stvari u meditaciji vec u svetu! Zivi se u svetu! Ali ako zelis da saznas kako TI funkcionises i zivis u tom svetu, moras se ponekad upitati nad sobom...
Dostojevski je govorio o pojavi kod ruskih seljaka, koji nasred puta stanu i zagledaju se u jednu tacku... Nakon toga, kaze on, ili ce otici u manastir, ili ce se vratiti u svoje selo i zapaliti ga...
 
objasnjenje koje sledi je samo okvirno i predstavlja moje shvatanje njegove recenice, tako da ako neko pozeli da me "vata za rec", tj citira dve reci iz kontexta i sl, zao mi je...

Kao sto covek prolazi kroz faze u zivotu - pubertet i mladicko/devojacko doba, zatim porodica i domacinstvo, zatim "uzivanje u plodovima", mudrovanje maldjima ;) i sl - tako i covecanstvo prolazi kroz slicne faze...

Stari Grci bi bili olicenje mladosti i uzavrelosti... OK, imali su aristotela (matoro ;) ) ali imali su i bahanalija jos vise (pubertet!). poenta je da im mladicki mentatlitet preovladjuje. onako, kompletno civilizacijski.!

Mozda su jos bolji primer indusi koji imaju tzv 4 doba zivota (1. dete/mladic koje se igra, uci i izivljava 2. domacin i porodicni covek, 3. posvecenik bogu 4. lutajuci asketa) .

Dakle, za Nicea, indija i njen budizam su bar na trojci, ako ne i 4. Mi smo jedva 2 (ako smo i za to dobri). Grci su bili 1. otprilike to je to.

iako Nice nigde ovo ne spominje exlicitno, ta prica o zivotnim dobima i periodima za svaki narod i sl se proteze odavno... ima je i kod Sekspira i ko zna gde sve ne...

Zato budizam nije bas ko stvoren za zapadnjake... a ne zbog klime, 5000m nadmorske visine, vegetarijanaca i sl. Ovo nikako ne znaci da nemamo koristi od budinog ucenja, ali tesko da ce nam pomoci na nacin na koji pomaze njima, oni su prosto civilizacijski zreliji... zato mogu mnogo vise dobiti od njega. Kod nas, suma sumarum, manje koristi od toga, ali sama cinjenica daima interesenata za to (evo npr. i ovde) govori da mozemo stosta ucariti od bude ;)

ko se osecao prozvan - izvini
analogno i za povredjene, uvredjene i sl.

Valjda sam nesto pojasnio...?
 

Back
Top