REČNIK FILOZOFIJE

Tuzni_patak

Elita
Poruka
18.247
Da bi filozofija napredovala i dobila ozbiljnu društvenu ulogu , prvo što treba da se desi je razdvajanje od istorije filozofije koja treba da postane teorijska , istraživačka naučna disciplina.Drugo je promena (ne nikako transformacija kad imamo srpsku reč) rečnika u pedagoškoj filozofiji.
Zašto?
Da ste fiziku učili od početka sa šredingerovim jednačinama, divergentima, rotorima i tenzorima , nikad je nebi naučili , ali što je još bitnije nebi znali ni prirodu pojava oko nas , koje ste ipak ukapirali koristeći uproštene modele, formule i odnose medju prirodnim zakonima. Ovako čak i kad zaboravite sve formule, ostaje vam znanje poluge, trenja, viskoznosti, i bliskiji odnos sa prirodnim pojavama.
-------------------------------------------------

Evo citat jednog filozofsko-istoričarskog razgovora:

Djuric je u toj knjizi bas to pokusao da "izvede",da je dekartovski (i uopste potonji racionalisticki) cogito jedan obrt ka logocentricnom kosmosu u kojem je subjektivnost primarna. Naravno kasnije imamo sve izvedenosti ovog osnovnog "pravca",kroz Kantov skepticizam,prosvetiteljski deizam itd. Knjiga je zapravo reciklaza Hajdegera i price o misljenju i bicu. Ja sam je na drugi nacin shvatio i kao pricu o uzdrzanosti i ospoljenju van sebe,kao pricu o Evropi,grckom izvoru i tom,kako si naveo,antropocentricnom ishodu. Mislim da do sada nisam video dublji kriticki upliv u raspravu o vezi metafizicke i prakticne ravni,zapravo jedno osvetljenje poriva koji zahvataju citavo ljudsko poniranje (koje se razume kao osvajanje) sveta izvan. Tom "porobljavanju bitka",kako sam ja to razumeo,prethodi to sto si ti naveo kao "spustanje na zemlju apsolutnog"...Taj glas nikad neces cuti,jer je ono zapravo tom metafizikom "pounutreno",diskurs celokupne zapadne metafizike ima svoje ishodiste na tom planu "konacnih istina" o svemu sto prevazilazi logicko (Hegelova Nauka logike kao rezultat Dekartovog obrta).
-------------------------------------------------
Moj predlog nije da se ukine ovakav vid komunikacije istoričara filozofije. I ja kad čitam izveštaj iz CERN-a očekujem mnogo uže stručnih izraza (pitam se dali znate šta znači ono moje sa početka Šredingerova jednačina.....).

Ali , predlog je da se ustanovi pedagoška filozofija koja bi izbegavala način izražavanja kao gornje naveden, uvela nove izraze ,a ne dodavala značenja postojećim rečima, i organizaciono pristupala filozofiji po modelu tema i uzoraka.(themes and patterns)

Vas sigurno mnogo više zanima sve o LEPOTI i kako se ta ideja razvijala od stare grčke do nacističke nemačke i do danas, nego celokupno delo jednog filozofa o LEPOTI.
Moderan pristup nalaže upravo razlaganje po principu uzoraka tj. "Kako da ?" "Sve o".
-----------------------------------------------
I kao što mnogo dugujete trudu fizičara da maksimalno uproste odnose i sile koje vladaju u prirodi, jer oni su FILOZOFI PRIRODE tako će društvo mnogo dobiti kontinuiranim i ne specificiranim obrazovanjem pedagoškom filozofijom.
-----------------------------------------------
Nažalost , izvršena je zamena teza , jer je razvoj svake nauke pa i filozofije kretao od osnovnih pojmova do složenih struktura. Tako se desilo da i ono malo filozofije u školama bude hronološki obradjeno , nikako po temama vertikalno.

Naravno da to treba da urade filozofi i istoričari filozofije, ne ja ili neko manje stručan...
Naravno da je bolje razumeti način razmišljanja koji je prirodniji čoveku a to je sintetički pogled (izraz preuzet iz filologije i znači utisak koji nastaje na osnovu delovanja svih detalja odjednom u odredjenoj razmeri i dozi) od linearnog (od A preko B do C).
Računari omogućuju upravo ovu nelinearnost u pristupu i očekujem od humanistički, pedagoški nastrojenih filozofa da ponude stručnu saradnju u ovom projektu....
---------------------------------------
U protivnom će nam se dogadjati da niko ne obrati pažnju na reč društveno biće u postu Srbija je .........
 
Tek sam sada video da su zatvorene one teme sa linkovima ka knjigama i ostaloj filozofskoj literaturi , a hteo sam da na spisak dodam još neke stvari.....Kad već nismo italijani koji su počeli da strane knjige prevode i besplatno kače na net.
Nemci su već poznati da kasne samo za mesec dana u odnosu na bilo koje svetsko izdanje.


Logika aristototelova http://www.diesel-ebooks.com/mas_assets/freebooks/TheCategories.lit
Bekonova prednost saznanja http://www.diesel-ebooks.com/mas_assets/freebooks/TheAdvancementofLearning.lit
Bekonova Valerijus Terminus interpretacija prirode http://www.diesel-ebooks.com/mas_assets/freebooks/ValeriusTerminus.lit
Berkli http://www.diesel-ebooks.com/mas_assets/freebooks/ThreeDialoguesbetweenHylasandPhilonous.lit
i tako dalje.....

Sve ovo je skupljeno na sledecoj adresi, samo molim da ne preterujete i da uzimate samo ono što vas trenutno interesuje , jer server i njegov zakup je mnogo skuplji ako protok predje neku (veliku ,ali za Srbe ništa nije dovoljno veliko) vrednost...

Mirroring je poželjan (postavljanje istog sadržaja i na sajt koji vi održavate ili finansirate) i na taj način rasterećenje samog sajta....Ko želi da mirror-uje neka se javi....

Uživajte u obrazovanju i ne preterujte. Obrazovanje koje vas odvlači od prirode uvek "košta", a obrazovanje koje vas odvlači od vas samih uvek "donosi".
 
Poštovanje elementarne forme definisanja(koja se sastoji na prvom mestu u svrstavanju datog pojma u neposredno viši rod unutar koga on ne bi bio jedina vrsta i na drugom mestu u određivanju onog po čemu se on razlikuje od drugih pojmova unutar istog roda) uvelo bi dosta reda u filozofske diskusije.
Pošto je ta forma u filozofskim rečnicima dosta jasno određena, kao i tumačenja i definicije termina potrebnih za razumevanje te forme, kao i višestruke definicije (zbog različitih pristupa i gledišta na isti pojam a sve u zavisnosti od sistema f.) mnogo čega što nam može pasti na pamet a vezano je za filozofiju, i sve to ponegde dopunjeno sa imenima istaknutih filozofa koji su zastupali ta više-manje različita gledišta na pojedine pojmove(a što nam može služiti kao putokaz u traženju odgovarajuće nam filozofije), zbog svega toga vrednost f. rečnika je neprocenjiva.
 
Sve mi to deluje komplikovano,mislim, sadasnji recnik filozofije.Divio sam se velikim filozofima koji su prostim,obicnim recnikom , i jezikom, govorili o nerazumljivim stvarima,do tada.Od njh sam i naucio da je komplikovan i zamrsen recnik u filozofiji cesto zamena za neznanje.Danasnji moderni filozofi,tim,neprirodnim,anti-filozofskim jezikom,cesto bas prikrivaju svoje neznanje istorije filozofije i nepoznavanje filozofa i njihovih ideja.Zato oni rado predstavljaju filozofiju kao dostupnu samo izabranima.Ali,najcesce, ona bas njima nije dostupna.
I,tako,oduvek mi se dopadala misao Adorna :

" Sve od kad se filozofija hvalila da poseduje kamen mudraca i da je sama tajna koja mnogima mora ostati skrivena,ona sadrzi moment sarlatanstva." :)
 
Opet ima i drugog momenta , a to je što rečnik treba da je jednoznačan. I pored toga čak i kada su sve reči poznate po značenju svima, opet postoji skrivenost, jer da bi se razumela i pratila neka teorija ili njen dokaz , mora postojati dobar fundus, ili srpski obim , količina znanja i to dobro izdriblovanog , preslišanog da bi se moglo razumeti ili uključiti u raspravu inače imamo susret istraživača filozofa i baš šarlatana koji bi iz malog prsta da samo iznese svoje vidjenje i na osnovu njega jednoznačno protumači odnose i zavisnosti , obično mnogo zanemarujući uticaje koji su za njega nevidljivi ili neuticajni.....
 

Back
Top