Lekovito bilje

ANIŠ — pimpinella anisum
Prilog u boji I, sl. 3
Drugi nazivi: anason, anis, slatki janež, slatki komorač, slatki kopar, slatki kumin.
Opis biljke: aniš je jednogodišnja biljka koja izraste od 1/2 do 1 metra visine. Ima granatu, pahuljavim dlačicama pokrivenu šupIju stabljiku, s okruglasto nazubljenim, srednjim — dvostruko perastim, a gomjim — uskim lancetastim bijelim cvjetićima. Najdonji listovi sastoje se od 3 okruglasto urezana listića, srednji listovi su prstenasti, a gornji usko krpasto razdijeljeni. Plod je jajastog oblika, prema vrhu sužen, a sa strana malo stisnut, dugačak 3 do 6 mm. Boja ploda je svijetlozelenosiva.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se upotrebljava plod, odnosno zrelo sjeme što se sabire samo po suhom vremenu.
Ljekovito djelovanje: sjeme aniša djeluje protiv nadimanja, umiruje grčeve, jača želudac i pospješuje probavu i odvod štetnih sokova iz organizma te čisti krv i jača živce. Cisti od sluzi pluća, želudac, mjehur i bubrege, jača probavne organe, popravlja neurednu menstruaciju te otklanja nesanicu.
 
ARIŠ — larix europaea
Prilog u boji I, sl. 2
Drugi nazivi: arič, ariševina, gorski mecesan, macesan. Opis biljke: ariš je jedino cmogorično drvo što svake godine gubi listove, tj. iglice. Drvo je visoko od 20 do 40 metara, s tankim pognutim granama, crvenosmeđom ispucanom korom i šiljastom krošnjom. Fine i mekane iglice rastu zasebno na dugim i tankim izdancima u kiticama po dvadeset do šezdeset u broju, koje u jesen otpadaju. Ariš je jednodomna biljka koje se crveni, mirisavi ienski cvjetovi razvijaju u male šišarice. Kora, smola i iglice imaju balzamičan miris, nalik na limun. Smola ima miris na balzam, a okus poput terpentina.
Vrijeme cvatnje: travanj i svibanj, a sjeme sazrijeva u listopadu i studenom.
StaniSte: ariš ponajbolje uspijeva u planinama, a često sačinjava goleme šumske prostore. Brzo raste i zbog toga se sadi i uzgaja.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se skupljaju zeleni češeri u proljeće i početkom Ijeta, iglice u toku cijele godine, a smola i kora u jesen.
Ljekovito djelovanje: iglice i mladi češeri koriste se za pripremanje uvarka, za kupku u liječenju nervno rastrojenih bolesnika, rekonvalescenata i jako slabih osoba. Isto tako, iglice i kora koriste se za pripremanje obloga za liječenje upaljenih rana, prignječenosti i čireva. Caj pripremljen od kore ariša tjera na mokrenje, liječi vodenu bolest u početku, žuticu, reumu u zglobovima, osip i čireve.
Smola pripremljena s vinom i medom čisti začepljenu jetru, drobi i lagano odvaja pijesak i kamenje iz žuči, bubrega i mokraćnog mjehura, a kod upale grla koristi se za grgljanje.
 
ARNIKA ili MORAVKA — amica montana
Prilog u bojl I, sl. 1
Drugi naz.ivi: brđanka, veprovac, vučji zub.
Opis biljke: arnika ili moravka je dugotrajna, aromatična biljka visine do 60 cm. Stablo je uspravno i malo razgranato s jednom cvjetnom glavicom. Listovi su sitni, nasuprotni i malo nazubljeni, a pri dnu stabla složeni u rozetu. Cvijet je glavica s jezičastim vjenčićem na vrhu stabljike i proSirenim cvjetovima koji imaju pricvjetne listiće. Cvjetovi su žuti ili narančastocrveni.
StaniSte: raste na suhim livadama, obroncima i brdima.
Lfekoviti dijelovi biljke: za lijek se koriste cvijet, korijen, odnosno podanak i listovi. Cvijet se skuplja u vrijeme cvatnje, a korijenje u prolječe. 1 cvijet i korijen amike ili moravke potrebno je brzo sušiti, da odviše ne ishlape.
Ljekovito djelovanje: amika ili moravka, prije svega, koristi se u liječenju rana, pri čemu ublažava bolove i pospješuje njihovo zacjeljivanje. U tu svrhu priprema se tinktura od moravke što se razrjeđuje s vodom. Korisna je, također, u liječenju grla te s drugim travama u liječenju upale pluća, tifusa, slabosti srca, za pospješivanje cirkulacije krvi i izlučivanje znoja i mokraće.
 
BEDRENIKA OBICNA — pimpinella saxifraga
Prilog u boji, II, sl. 1
Drugi naziv: velika siljevina.
Opis biljke: podzemna stabljika joj je razvijena. Listovi su perasti.
Vrijeme cvatnje: cvate ružičastobijelim ili žutim cvjetićima od lipnja do listopada.
Stanište: raste na suhim livadama, uz putove i šikare i naraste do 80 cm visine.
Ljekoviti dio biljke: u proljeće i jesen sabire se podanak kojega je miris nalik mirisu klinčića. Suši se u hladu na mjestu s mnogo zraka.
Ljekovito djelovanje: koristi se za liječenje živaca, bolesti pluća, astme, reumatskih bolesti, slabokrvnosti i bubrega koji su oboljeli od bubrežnog kamenca.
 
BETONIKA ili KLAŠ — betonica officinalis (stachys o.)
Prilog u boji II, sl. 2
Drugi naz.ivi: betunika, crvena metvica, čistac, gušar, petonika, ranilist, ranjak.
Opis biljke: betonika ili klaš malena je biljka s duguljasto-jajastim crvenim listovima što su nazubljeni na svojim krajevima. Cvjetovi su skupljeni u 10 cm dugački cvat sa ružičasto-modrim cvjetićima.
Vrifeme cvatnfe: od srpnja do rujna.
StaniSte: betonika ili klaš raširena je po cijeloj Evropi, a nalazi se na vlažnim livadama, svijetlim prozračnim šumama, zatim, na suhim šumskim livadama, sunčanim obroncima i brdskim livadama.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek skupljaju se listovi i korijen, i to za vrijeme cvatnje. Suši se na sjenovitom i prozračnom mjestu.
Ljekovito djelovanje: listovi betonike ili klaša služe u liječenju rastrojenih i slabih živaca, padavica, žutice, astme, za čišćenje pluća, protiv povraćanja krvi, žgaravice, vodene bolesti, reumatskih bolesti, uloga (gihta) i želučanog katara. Korijen se koristi kod povraćanja i otrovanja.
 
BOKVICA MUSKA ili TRPUTAC MUŠKI — plantago lanceol
Drugi nazivi: konjska rebra, mala bokvica, koncula, žilovlak.
Opis biljke: bokvica muška ili trputac muški trajna je biljka s prizemnim, uskim, suličastim, golim i žilavim listovima. Na listo-virna je naglašeno 3 do 5 provodnih žila. Cvjetna stapka je bez listova, uglasta i uspravna, a završava zeleno-smeđim cvijetnim klasom. Plod je dvosjemeni tobolac.
Vrijeme cvatnje: od svibnja do početka rujna.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se skupljaju korijen, listovi prije cvatnje, a sjeme nakon što sazrije.
Ljekovito djelovanje: bokvica muška ili trputac muški sadrži mnoge Ijekovite tvari koje joj daju sposobnost u liječenju svih oboljenja organa za disanje, osobito kod veće ili manje nakupine sluzne izlučevine. Izvrstan je prirodni lijek kod plućne astme, upale plućnih vrškova, kašlja, hripavca, čak i tuberkuloze pluća.
 
BOKVICA ŽENSKA ili TRPUTAC VELIKI — plantago major

Drugi naz.ivi: paskavica, pitoma bokvica, široki trputac, velika bokvica, bukvica.
Opis biljke: prizemni listovi bokvice ženske ili trpuca velikog složeni su u obliku rozete, širokog su jajolikog oblika, na rubovima djelomično ili svekoliko nazubljeni. Na golim listovima ističe se uglavnom 7 provodnih žila. Cvjetna stapka je uspravna i okrugla a cvjetni klasić je duguljastovaljkast.
Stanište: bokvica ženska ili trputac veliki može se naći na zapuštenim livadama, pustim zemljištima, stazama i putovima, ali i u vlažnim grabama od nizina do visokih planinskih područja.
Ljekoviti dio biljke: za lijek se sabiru samo listovi, a suše se u tankim slojevima na hladnom i prozračnom mjestu.
Ljekovito djelovanfe: koristi se kao sredstvo za liječenje rana i čireva jer suzbija upale. Isto kao bokvica muška ili trputac muški, koristi se kao lijek protiv kašlja i za rastvaranje sluzi, iako se u tome daje više prednosti trpucu muškom. Koristi se u liječenju bolesti mokraćnog mjehura te čireva na želucu i crijevima.
 
BOR OBIČNI — pinus silvestris

Drugi nazivi: bijeli bor, čam, divlji bor, lučevina, šumski bor.
Opis biljke: bijeli bor ima stablo koje može narasti više od 10 metara. Korijen bijelog bora prodire duboko u tlo. Dok je mlađi, njegove grane i deblo pokriveni su smeđe-crvenkastom korom koja poslije postaje sivo-smeđom. Grane se šire u obliku kišobrana. Iglice bijeloga bora sastavljene su u čupercima po dvije zajedno, duge su 5 do 6 cm, a boja im je sivo-zelena. Cvjetovi su jednodomni. Iz ženskih cvjetova oblikuju se mali češeri, koji u početku imaju crvenkastu, a poslije smeđu boju i postaju drvenasti.
Vrijeme cvatnje: svibanj, a sjeme sazrijeva tek u listopadu iduće godine.
Stanište: bijeli bor rasprostranjen je po cijeloj Evropi, a raste kako u brdskim tako i u nizinskirn podrucjima.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se upotrebljavaju mladi izdanci i iglice. Iglice bora, kao i sve iglice četinara, valja upotrebljavati, po mogućnosti, neposredno nakon branja, jer se vitamin C gubi sušenjem, tako da iglice (četine) koje se čuvaju više od godinu dana potpuno izgube svoja Ijekovita svojstva.
Ljekovito djelovanje: mladi izdanci bora koriste se u liječenju zastarjelih katara dišnih putova, promuklosti, kašlja, laganijeg bron-hitisa, za inhalaciju i sl. Mladi izdanci i iglice koriste se, također, u liječenju astme te u liječenju reumatskh bolesti i gihta (uloga). Kod grčeva izazvanih žučnim kamencima koristi se tek istekla smola. Za liječenje određenih boles.ti, iako rjeđe koriste se i češeri.
 
BOROVNICA — vaccinium myrtillus

Drugi nazivi: borovinka, borovnjača, brusnica, crna borovnica.
Opis biljke: borovnica je malen grm sa čvorastim stabljikama, visine 20 do 30 cm i puzavim korijenom. Mladi listovi jajastog su oblika, s kratkom peteljkom i na rubu sitno nazubljeni. Pojedinačni cvjetovi nalaze se u pazuhu lista. Cvjetovi su okruglastozvonastog oblika i svijetloružičaste boje. Plod je sočna crnomodra boba veli-čine graška, koja na vrhu završava kružnom udubinom.
Vrijeme cvatnje: od lipnja do kolovoza, ovisno o visini i položaju staništa.
Stanište: borovnica u velikom mnoštvu pokriva tlo crnogoričnih i bjelogoričnih šuma.
Ljekoviti dijelovi biljke: listovi se sabiru prije sazrijevanja plodova i suše se na sjenovitom i zračnom mjestu. Plodovi se sabiru Ijeti, nakon sazrijevanja, a suše se na suncu ili umjetnoj toplini.
Ljekovito djelovanje: listovi se upotrebljavaju protiv stvaranja mokraćne kiseline te za liječenje kod povraćanja, proljeva, želučanih grčeva, kašlja i šećerne bolesti. Bobe se upotrebljavaju u liječenju hemoroida, protiv neuredne stolice i slabog teka.
 
BOSILJAK — ocimum basilicum

Drugi nazivi: bosiok, bosilje, fasliđan, masliđan.
Opis biljke: bosiljak je jednogodišnja mirisava, zeljasta biljka koja izraste 30 do 40 cm sa razgranjenom stabljikom. Listovi su jajoliki i na kraju šiljasti. Mali, bijeli, dvousnati cvjetovi nalaze se u gornjem dijelu stabljike i tvore pršljen.
Vrijeme cvatnje: od srpnja do kolovoza.
Stanište: bosiljak se uzgaja u vrtovima i loncima. Cijela biljka je veoma ugodna mirisa.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se upotrebljava cijela biljka sa sjemenom.
Ljekovito djelovanje: bosiljak se koristi za umirenje živaca, grčeva u želucu, lakše mokrenje, liječenje astme i zapaljenje bubrega. Koristi se, također, za poboljšanje teka i protiv nesanice. Sjemenkama bosiljka liječe se mokraćni organi.
 
BREZA — betula

Drugi nazivi: brez, brezuša, briza, brizovina, metlika.
Opis biljke: postoje dvije vrsti breza: bijela ili obična breza i cvetna ili sjeverna breza. U liječenju Ijekovitim biljem obje imaju jednaku vrijednost.
Breza je 10 do 25 m visoko drvo s tankim, vitkim grančicama i bijelom glatkom korom što se može Ijuštiti na listiće tanke poput papira. Listovi na peteljkama su koso četvrtasti ili trokutasti, zašiIjeni i dvostruko pilasti. Cvjetne rese dugačke su 3 do 4 cm, a razvijaju se zajedno s lišćem.
Vrijeme cvatnje: konac travnja i u svibnju. Stanište: rasprostranjena je na planinama, a nalazi se pojedinačno ili u skupinama. Najčešće se nalazi na močvamom i vlažnom tlu, i kao ukrasno drvo po parkovima.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se skupljaju sok, rese, listovi i kora. Sok se vadi koncem veljače ili početkom ožujka, a lišće se bere za vrijeme cijele vegetacije. Kora se prikuplja u proljeće i jesen.
Ljekovito djelovanje: u prolječe, kad počnu kolati sokovi, probuši se rupa u stablu. U nju se stavi tanka cjevčica pomoću koje dobivamo brezov sok. U soku se nalazi šećer te, ukoliko ga grijemo da provri, dobivamo brezovo vino. Sok i vino su odličan lijek za liječenje ateroskleroze, gojaznosti, bubrežnih kamenaca i drugih bubrežnih bolesti. Uklanja slabo rnokrenje, bjelančevine u mokraći i čisti krv.
Čaj od brezovog lišća i resa pojačava izlučivanje mokraće, odstranjuje kiselinu iz organizma te liječi groznicu, reumatske bolesti i vodenu bolest.
 
BRSLJAN — hedera helix
Opis biljke: bršljan je do 20 m duga povijuša s trajno zelenim listovima i mnogobrojnim korijenjem po stabljici kojim se pričvršćuje za drugo drveće i kamenje. Pri svojoj osnovi stabljika je položena, a zatim puzava. Listovi su kožasti. Gomji listovi po obodu su cjeloviti, dok su donji srcolika oblika i razdijeljeni u 3 do 5 režnjeva. Cvjetovi su sitni, izvana mrke, a iznutra zelene boje, skupljeni u poluloptasti štit.
Vrijeme cvatnfe: biljka cvjeta od kolovoza do listopada. Plod je okrugla bobica modrocrne boje.
Stanište: bršljan raste po stijenama, ruševinama i šumama. U gradovima se uglavnom uzgaja kao ukras na zidovima.
Ljekoviti dijelovi biljke: za lijek se upotrebljavaju listovi i plodovi.
Ljekovito djelovanje: bršljanov list već u malim količinama djeluje na krvne sudove i srce. Koristi se za liječenje bolesti slezene, polipa u nosu, bolesti očiju, mekih kostiju, kamena i pijeska u bubre-zima, upale mokraćnog mjehura i bijelog cvijeta kod žena. Koristi se, zatim, u liječenju kožnih bolesti, rana i skrofulozne djece (koju je potrebno kupati u uvarku od bršljanova lista).
Bršljanov plod potrebno je oprezno koristiti. Miješanjem s preslicom i nanom koristi se u liječenju nekih unutrašnjih bolesti.
 
Moram da pitam ovo - sta znaci da nesto "cisti krv"?
Od cega je krv prljava? :)

Hocu reci, koji je medicinski termin za ovo?

Moram da pohvalim ehinaceu - od kad je uzimam, ni jednom nisam bila bolesna od gripa i prehlade, iako sam bila medju bolesnima a par puta sam zavrsila u sneznoj mecavi sa potpuno mokrim nogama, pa tako satima (nije mi ni nos curio!).
.

Vidim da se pominju mnoge biljke koje se koriste i kao zacini u hrani - bosiljak, zalfija, majcina dusica...itd. Ja ih koristim maltene svakodnevno (+beli luk) i citajuci ovu temu, shvatila sam da poslednjih 8 godina nisam morala da uzmem antibiotik, ni jedan jedini put.


Ne znam da li ovo sto cu da napisem spada u lecenje biljem ali evo jedan recept za koji moze da pomogne kod pada imuniteta:
u casu jogurta (ili kiselog mleka) izrendati sargarepu, iseckati cen belog luka i dodati po pola kasicice cimeta i djumbira.

Djumbir je inace dobar za varenje i malaksalost (dobar je i za prehlade) a cimet je dobar i za regulisanje metabolizma i pomaze kod snizavanja holesterola (pola kasicice u casu mlake vode - par veceri za redom).
Ja oba stavljam u caj.

Etericna ulja isto koristim - ulje od ruzmarina pomesano sa maslinovim i bademovim uljem - dobro je za celulit.

Dajte recepte, sta ste se ucutali. :)
Pogotovo za ove domace sirupe i kombinacije biljaka.
 
Moram da pitam ovo - sta znaci da nesto "cisti krv"?
Od cega je krv prljava? :)

Kрв се чисти преко бубрега,а "прљава" је од конзерванса, адитива, холестерола, штетних састојака који се стварају услед неправилне исхране

Право чишћење крви је режим правилне исхране (дијета) при којој јетра може да разложи све састојке које се уносе јелом, а бубрези их избаце. Зато постоје чајеви као чај од здравца који појачавају рад бубрега

Што је окружење у организму алкалније то је неко здравији, услед отрова, неактивности ... крв постаје киселија што је погодно за настанак малигних тумора
 
imam cistu na stitnoj zlezdi, interesuje me da li moze da se leci nekim cajevima. Cista je 1 cm a svi nalazi stitne zlezde su bili ok pre 2-3 meseca. Molim za malo uteh barem. smrc. juce sam saznala a cistu imam vec par godina.
 

Back
Top