Najveći majstori dirigentske palice

Loengrin

Aktivan član
Poruka
1.190
Sa ulaskom u Srpsku Novu 2005 Godinu,da započnemo i jednu novu temu: Ko su po vašem mišljenju najveći majstori dirigentske umetnosti svih vremena?

Umetnost dirigovanja je u mnogo čemu specifična.U odnosu na neke druge interpretativne oblasti ili instrumente,ona se konačno oblikovala relativno kasno,ali i ubrzo postala veoma uticajna grana reproduktivne umetnosti.Lagana je,ne traži mnogo vremena da se usvoji.Međutim,zahteva i veliku sposobnost memoriranja i umetničke sugestije.Nije retkost da vrhunski umetnici nekog instrumenta(Jehudi Menjuhin-violina;Mstislav Rostropovič-violončelo;Vladimir Aškenazi-klavir i brojni drugi),prelaze u poznim godinama na dirigentski pult i tu veoma uspešno zaokruže svoj umetnički vek.No,obrnutog razvoja - od dirigenta ka solisti - nema.Što je posebno značajno dirigenti duže ostaju u umetničkom zenitu,nego li drugi reproduktivni umetnici.

Berlioz,Vagner,Hans Fon Bilov,Artur Nikiš,Gustav Maler,Rihard Štraus,Arturo Toskanini,Bruno Valter,Vilhelm Furtvengler,Feliks Vajngartner,Džon Barbiroli,Herbert Fon Karajan,Leonard Bernštajn,Karlos Klajber,Lorin Mazel,Zubin Meta(Mehta),Rikardo Muti,Klaudio Abado,Sajmon Retl...svi su oni na svoj način,obeležili razvoj dirigentske umetnosti,ističući se i kao potencijalni najveći dirigenti u njenoj istoriji.U ovoj temi,pokušaćemo dati odgovor na pitanje koji je najveći majstor dirigentske palice i koje je njegovo najveće dostignuće,kojim se udostojio tog mesta.
 
celistkinja:
Takodje zelim svima srecne sve nove godine i praznike :)
Nazalost, ili na svu srecu, nemoguce je izdvojiti jednog jedinog Najveceg ;) zar ne..

...rekao bih,draga Čelistkinjo. :wink: Za najvećeg ima puno kandidata i oni ispisuju stranice dirigentske umetnosti kroz ceo XIX i XX vek.Zvanično,počev od kada su Berlioz i Vagner značajno proširili simfonijski orkestar,dajući mu savremenu fizionomiju i raskoš.

Ipak,najpre bi se u kategoriji ''preciznih'',koje je u interpretaciji odlikovala izrazita melodisko-ritmička preciznost,kao najveći mogli izdvojiti Toskanini i Karajan.A zatim,u kategoriji ''fleksibilnih'',koje je odlikovaala slobodnija interpretacija i bujniji temperament,mogu se izdvojiti Furtvengler i Bernštajn.

Naravno,ovo nije konačan izbor,ali može predstavljati dobru polaznu osnovu za dalja razmatranja,zar ne? :)
 
celistkinja:
Ne slazem se, i mislim da tema nije na mestu, naravno moze da se napravi glasanje tipa ko je "najpopularniji" od dirigenata kod muzicara ili laika. Sami ste naveli vec cetvoricu.


Zašto mislite da tema nije na mestu? :cry: Mi,bili profesionalni muzičari ili samo ljubitelji pravih muzičkih vrednosti,možemo iznositi svoja zapažanja,mišljenja o umetnosti dirigovanja,o njenom dosadašnjem razvoju,o njenim velikim majstorima i otkrivati nove talente.Naravno,teme slične ovoj,mogu se otvarati i o drugim oblastima reproduktivne umetnosti(o pijanistima,violinistima,VIOLONČELISTIMA,na primer).Ne razumem zašto ovo primate sa ironijom? :cry: I ovim putem možemo dati pozitivan doprinos popularizaciji umetnosti dirigovanja.

Slažem se sa Vama da uvedemo glasanje o tome ko je,po našem mišljenju najveći majstor dirigentske palice.Pa,ko je to po Vašem mišljenju? Po mom,u dosadašnjem razvoju dirigentske umetnosti,iskristslisalo se,hronološkim redom,sedam velikih imena.To su:
1.Ektor (Hector) Berlioz;
2.Gustav Maler;
3.Arturo Toskanini;
4.Herbert Fon Karajan;
5.Leonard Bernštajn;
6.Zubin Meta (Mehta) i
7.Ser Sajmon Retl.

Da vidimo ima li još predloga?Naravno,od svih učesnika foruma i poznavalaca dirigentske umetnosti.
 
celistkinja:
Nisam mislila da zvucim ironicno.. Ne, kazem tema kao tema je malo cudno postavljena, lista dirigenata - da, rang..ne :) ali nema veze, neka lepo svi glasaju :D
Ni najveceg CELISTU ne bih mogla da izaberem ima ih tolikoooooo...nemoguce je da se odluci samo jedan ;)
A evo Vasem spisku bih dodala jos i Abada, Barenboima, Kurt Mazura.. Medjutim, kao veliko razocarenje bih navela Buleza (imala sam prilike da ga upoznam).

Zašto je Pjer Bulez razočaranje?! Pa,on je istaknuti savremeni kompozitor i dirigent.Pamtim kao vrlo uspelu njegovu interpretaciju Debisijevih ''Peleasa i Melisande'',zatim i Treće i Šeste Simfonije Gustava Malera sa Bečkom Filharmonijom.Njegov je Debisi sa Londonskom ''Kovent Garden'' Operom u pravom smislu te reči antologijski.I Ravel sa Berlinskom Filharmonijom.

Možeš li mi pobliže opisati to razočaranje? O kojoj se interpretaciji radi i gde si ga upoznala?

Moj srdačan pozdrav, :D
 
Ovde se uočava jedna zanimljiva sličnost.Kako je Bulez dirigovao ''Parsifala'',tako je i Karajanov stil dirigovanja u osnovi bio sličan.Karajan je svoje probe pre svega,držao tako da je od članova orkestara(u prvom redu Bečke i Berlinske Filharmonije),tražio maksimum umeća.I to na taj način,što je samo dirigovao određenu frazu,dobro,precizno skoncentrisan,a da muzičare koji bi tu frazu izvodili,ni oslovljavao nije.Jednostavno je tražio,gestom i sluhom,perfektno muziciranje.Dela je na koncertima uvek izvodio zatvorenih očiju,onako precizan,sa puno koncentracije.Štaviše,nije se raspravljao sa muzičarima i bio je strog i bezobziran.A upravo je to rezultiralo vrhunskim ostvarenjima.

Gotovo instinktivno osećam da je i Bulez,pogotovo u slučaju ''Parsifala'',praktikovao takvu koncentraciju.Doduše,ne na isti,ali sigurno na sličan i sebi svojstven način.Verujem da je i to bila interpretacija pažnje vredna.Što je posebno značajno,bujnu i melodijski raskošnu intepretaciju''Parsifala'',imao sam prilike čuti i u Karajanovoj interpretaciji.Sa Orkestrom Berlinske Filharmonije.

Slažem se sa prijateljskim ophođenjem maestra Klaudija Abada.To je i meni poznato.

Pozdrav Čelistkinji,mojoj najboljoj sagovornici :D
 
Naravno,ima.Od dirigenta umnogome zavisi i uspeh konkretne interpretacije nekog ansambla.Zato dirigent treba biti jaka,muzički svestrana i obdarena ličnost.Potrebno mu je suvereno vladanje teorijskim disciplinama i poznavanje mogućnosti svakog konkretnog instrumenta.Potrebne su mu i organizacijske sposobnosti,praćenje toka društvenih kretanja i solidno vladanje stranim jezicima.Rečju,dirigent je sve. :shock:

Jer,dirigent nije samo ''dežurni saobraćajac'',koji samo taktira i usmerava muziciranje ansambla.Dirigent je i kreator,sugeriše muzičku materiju.To je ono zajedničko svim dirigentima,bez obzira na brojne specifičnosti zvučne interpretacije.Otuda se može videti zašto brojni kompozitori(kao i Pjer Bulez)i umetnici nekog instrumenta prelaze na dirigentski pult i tu zaokruže svoj umetnučki vek.''Jedan je princip,ostalo su nijanse'',rečeno je na jednom mestu.

Dakle,nema dobrih ili loših ansambala.Ima dobrih ili loših dirigenata. 8)

Prvi veliki majstor i dirigent savremenog simfonijskog orkestra,bio je i veliki kompozitor.To je Ektor(ili Hector)Berlioz.O njegovom orkestarskom umeću i danas svedoči neprevaziđeni udžbenik,''Nauka o instrumentaciji''.Da kompozitori treba da budu upućeni u sve tajne dirigentskog majstorstva,svedoči i njegovo uputstvo:''Kompozitori,učite se da sami dirigujete svoja dela.Najopasniji tumač vaših dela upravo je sam dirigent''.

Veoma pronicljivo,dalekovido. :) Brojni dirigenti do današnjeg dana,potvrđivali su ovu Berliozovu tvrdnju.

Karlos Klajber(1930 - 2004) i Lorin Mazel,rođen 1930.godine i u martu puni 75 godina,takođe se izdvajaju kao najistaknutiji dirigenti današnjice.Posebno Mazel,koji se zadnjih godina ističe i kao kompozitor.Dakle,''dirigent je sve''. 8)
 
Mislim da je opste poznata cinjenica da je najveci dirigent svih vremena Arturo Toskanini, a meni, kao velikom ljubitelju operske muzike, Richard Bonynge ( muz velike Joan Sutherland) :wink:
Sto se tice nasih dirigenata, Sudjic mozda i jeste medju najboljima, ali nikako ispred jednog Jagusta (koji i sa svojih 80 godina jaaako uspesno diriguje) ili npr. pokojnog Danona :roll: Sudjic jeste dobar, ali tek treba da se pokaze i dokaze!
 
advent:
Mislim da je opste poznata cinjenica da je najveci dirigent svih vremena Arturo Toskanini, a meni, kao velikom ljubitelju operske muzike, Richard Bonynge ( muz velike Joan Sutherland) :wink:
Sto se tice nasih dirigenata, Sudjic mozda i jeste medju najboljima, ali nikako ispred jednog Jagusta (koji i sa svojih 80 godina jaaako uspesno diriguje) ili npr. pokojnog Danona :roll: Sudjic jeste dobar, ali tek treba da se pokaze i dokaze!

Tačno. Suđiću je i sa 39 godina koliko ih danas ima još potrebno dokazivanje.Do sada mu je uspešan iskorak,posle Beogradskih ansambala,bio samo Stokholm i tamošnja Kraljevska Opera.Oskar Danon je,koliko je to bilo najviše moguće,upravo kao i Živojin Zdravković,uspešno zaokružio svoj dirgentski vek.U dubokoj i lepoj starosti.

Ričard Boning je nesumnjivo istaknuta dirigentska figura,ali je po dometima znatno ispod svih onih koje sam u ranijim postovima naveo.Njemu ipak,nedostaje jača moć umetničke sugestije.

Naravno,Arturo Toskanini je najveća dirigentska figura,ali u vremenu kojem je pripadao.Bio je neobično zahtevan i precizan,posebno na snimanjima,što je bilo neuobičajeno za njegovo vreme,kada tehničke mogućnosti uređaja za snimanje,nisu dozvoljavale neke snažnije zvučne efekte(upravo kakav će zatim biti i Herbert Fon Karajan).To ga je i izdvojilo kao najuspešnijeg posle Gustava Malera,a pre Karajana.

Ovo bih pre svega uputio svojoj sagovornici,Čelistkinji: Bulezova interpretacija opere ''Pelas i Melisanda'',Kloda Debisija,sa Londonskom operom ''Kovent Garden'',čula se minule nedelje,po ko zna koji već put,na radio programu ''Stereorama''.I uvek ista,bujna melodika i autentično prefinjeni tonski mozaik.Onakav,kakvog ga je i Debisi zamislio.U tome je,pored Ravelovih interpretacija sa Berlinskom Filharmonijom,bila posebna Bulezova draž.
 
Kada sam u subotu 5.februara bio u prilici da čujem kolosalnu Osmu Simfoniju u c-molu Antona Bruknera,na radio-programu ''Stereorama'',u izvođenju Orkestra Luksemburške Filharmonije,pod dirigentskim vođstvom Juka-Peka Sarastea,nisam mogao,a da ne razmišljam o savremenoj Finskoj Dirigentskoj Školi.Odmah mi se nametnuo zaključak:ova škola je danas nosilac dirigentske umetnosti.

Dirigent Juka-Peka Saraste,doskorašnji šef-dirigent Simfonijskog Orkestra Finske Radio-Televizije,sa puno senzibiliteta i žara tumačio je ovo veoma zahtevno i najduže Bruknerovo simfonijsko delo.Ozbiljan u držanju i izražajan u dirigentskoj gesti,ovaj dirigent mlađe generacije,dosledno nastavlja da svetom pronosi dostignuća dirigentske umetnosti svoje zemlje.

Ali,on je samo jedno veliko ime te škole.Brojni su danas veliki svetski dirigenti koji dolaze iz Finske,predstavljajući svoju zemlju nosiocem današnje dirigentske palete.Tu su još i: Oko Kamu,dugogodišnji rukovodilac Helsinške Filharmonije,koji danas sa uspehom vodi Moskovski Simfonijski Orkestar; Esa-Peka Salonen,koji sa uspehom radi sa Losanđeloskom Filharmonijom; Leif Segerstam,koji je gostovao u Beogradu na BEMUS-u 1995. i 1996.godine; Neme Jarvi,ime danas poznato svakom ljubitelju pravih muzičkih vrednosti u svetu; Kristijan Jarvi,koji sa uspehom nastupa širom muzičke Evrope;Miko Frank,svojim je koncertom u Bambergu oktobra prošle godine,autoritativno skrenuo pažnju na sebe; Osmo Vanska i Sakari Oramo,takođe pronose svetom lepotu Finske dirigentske umetnosti.

Sve u svemu,Finska Dirigentska Škola,koju je utemeljio svojim simfonizmom Jan Sibelijus,sa svojim savremenicima,u današnje vreme je škola kojoj svi u svetu moraju skinuti kapu.
 
U poslednje dve godine,sa nemačkog muzičkog područja javlja se jedno novo dirigentsko ime na koje bi muzički svet današnjice trebalo obratiti pažnju.To je dirigent KRISTOF EŠENBAH.

Skrenuo je pažnju javnosti na sebe serijom uspelih koncerata,koje je u raznim gradovima Evrope održao tokom 2003. i 2004. godine.I sačuvanim tonskim zapisima iz istog vremena.Izdvojio bih neke koje sam bio u prilici da čujem.

Pre svega,to je snimak koncerta održanog u Hamburgu 17.oktobra 2003.godine,sa Simfonijskim Orkestrom Severnonemačkog Radija iz Hanovera,kojim i danas rukovodi.Dirigovao je dela Sergeja Rahmanjinova(kolsalni ''Koncert za klavir i orkestar broj 3.d-moll,opus 30.Sudelovao je pijanista Simon barto.Izvedba je ukupno trajala 45 minuta)i Igora Stravinskog(ritmički veoma zahvalna,a sluhu ljubitelja muzike i danas teško svarljiva,muzika za balet ''Posvećenje proleća''.Partitura je ''pročitana za 35 minuta).

Drugo,to je tonski snimak kolosalne Treće Simfonije u d-molu,Gustava Malera.Ovo,u svakom pogledu veoma zahtevno delo,Ešenbah je,sa Simfonijski Orkestrom Severnonemačkog Radija,Ženskim Horom ovog ansambla i Horom Hanoverskih Dečaka, te solistkinjom Ivonom Naef-alt izveo u podužih 1 sat i 45 minuta(delo je prosečnog trajanja 1 sat i 39 minuta).

I treće,nakarakterističnije,na Božićnom Koncertu Orkestra ''Bamberških Simfoničara'',održanom u Bambergu 21. i 22.decembra 2004.godine,Ešenbah je sa ovim orkestrom izveo najveću i tehnički najzahtevniju,Osmu Simfoniju u c-molu,Antona Bruknera.Izvedba je trajala oko 1 sat i 25 minuta(prosečno trajanje dela je 1 sat i 22 minuta).Upravo je ova izvedba na mene ostavila nasnažniji utisak,jer je bila u pogledu kolorita veoma raskošna.

I kao što se iz trajanja navedenih interpretacija vidi,kod Kristofa Ešenbaha je težište na sporijim,temeljitijim i raspevanijim tempima.Upravo na njima se kod ovog dirigenta posebno insistira.Brža,ritmički burnija tempa,gotovo da ostaju onakva,kakva izviru iz partitura.Primer ''Posvećenja'' to najbolje potvrđuje.

Sve u svemu,Kristof Ešenbah izbija kao novo veliko ime na svetskom dirigentskom nebu.
 
celistkinja:
"Sve u svemu,Kristof Ešenbah izbija kao novo veliko ime na svetskom dirigentskom nebu"

ne bas tako novo ime...... a i pesko :)


Slažem se da i nije bukvalno novo ime.Dobro,iako nije baš novo ime,muzički svet do sada nije ovom dirigentu posvetio potrebnu pažnju,a ipak mislim da bi trebalo.I on poseduje pažnje vrednu dirigentsku tehniku.

Samo te molim,bez uvredljivih izraza. :evil: Ono iza onolikih tačaka je zaista uvredljivo,a ovde sagledavamo samo umetnost dirigovanja.I tražimo najbolje dirigente prošlosti i današnjice.Bez ovakvih ili sličnih uvredljivih izraza.

Dakle,idemo dalje... 8)
 
Dragi prijatelji ,
evo nije me bilo duze vreme na forumu.
Zeleo bih da Vas obavestim da je jedan od velikih dirigenata danasnjice u utorak preminuo u svojoj 52-goj godini zivota.Rec je o dirigentu Marcello Viotti-ju.Preminuo je u bolnici u Minhenu.
Zaista je bio plemenit covek i veliki dirigent danasnjice.Ostace mi u lepom secanje ,pogotovo rad sa njim na Don Karlosu.Neka mu je Vecna Slava.
 
bass:
Dragi prijatelji ,
evo nije me bilo duze vreme na forumu.
Zeleo bih da Vas obavestim da je jedan od velikih dirigenata danasnjice u utorak preminuo u svojoj 52-goj godini zivota.Rec je o dirigentu Marcello Viotti-ju.Preminuo je u bolnici u Minhenu.
Zaista je bio plemenit covek i veliki dirigent danasnjice.Ostace mi u lepom secanje ,pogotovo rad sa njim na Don Karlosu.Neka mu je Vecna Slava.


Moj srdačan pozdrav,dragi prijatelju Bass,

Obavešten sam o ovom tužnom događaju za svet dirigentske umetnosti.Maestra Marčela Viotija,smrt je zadesila upravo u najboljim godinama za jednog dirigenta,kada je bio u punom umetničkom poletu.

Slava mu i Hvala.

Po ko zna koji put,ove nedelje sam se zapitao:Šta je to čovekova sudbina? I podsetio sam se još jednog velikog italijanskog dirigenta,koji je 20.aprila 2001.godine,umro na podijumu Berlinske Opere,na vrhuncu slave,dirigujući Verdijevu ''Aidu'',svoje najveće dirigentsko ostvarenje.

Reč je o dirigentu Đuzepeu Sinopoliju(1946-2001).Guste,kovrdžave kose i odnegovane brade,osvojio je dirigentski svet 1980.godine,upravo izvedbom ''Aide''.Potom je više od dvadeset godina negovao svoj upečatljiv stil,nastupajući sa brojnim operskim i simfonijskim ansamblima sveta.Najviše je nastupao na nemačkom muzičkom području.Simfonijski Orkestar RAI iz Torina(u sećanju su mi ostala izvođenja Bramsovog ''Nemačkog Rekvijema'' i Betovenove ''Devete Simfonije'' sa ovim ansamblom),Londonski ''Filharmonija'' Orkestar(najuspelije mu je tumačenje Malerove ''Šeste Simfonije'' sa ovim ansamblom),Drezdenska Kapela(uspele interpretacije simfonijskih dela Riharda Štrausa),Bajrojtski Letnji Festival(Vagnerove opere i muzičke drame),Bečka i Berlinska Filharmonija.Sa posebnom pažnjom neogovao je repertoar XIX i XX veka i tako dao pečat svojoj dirigentskoj umetnosti.Berlinska Državna Opera,bila mu je poslednje umetničko dostignuće,u kojoj i umire,od srčanog udara,za pultom,u poslednjoj sceni Aide i Radamesa zazidanih u piramidi.Uspomene na njegov veliki dirigentski lik uvek žive u nama,profesionalnim muzičarima i poštovaocima neprolaznih muzičkih vrednosti.
 
Dragi prijatelji ,
zeleo bih da dodam jos neka imena dirigenata koja su na mene ostavila dubok utisak a koliko sam primetio jos nisu pomenuta.
Nello Santi(on je za mene trenutno vrh u operskom svetu),Patrick Fournillier(savrsena "Fanciulla"),Stefano Ranzani(savrsena "Fedora"),Nikolaus Harnoncourt(maestro za Mocarta) i Renato Palumbo(savrsen "Don Karlos").

Puno pozdrava
 
Loengrin:
Jer,dirigent nije samo ''dežurni saobraćajac'',koji samo taktira i usmerava muziciranje ansambla.Dirigent je i kreator,sugeriše muzičku materiju.


moj dragi ima jednu priču za vas:
sudare se u šumi slepa zmija i slepi zeka
slepi zeka kaže slepoj zmiji - Izvinite molim vas, znate, ja vas ne vidim, ja sam slep.
Zmija odogovara - Ništa zato, i ja sam slepa, izvinite molim vas, ni ja vas nisam videla. A jel bih mogla ja vas da opipam da vidim ko ste vi?
-Zašto da ne - odogovara zeka.
-Pa vi ste tako mekani, imate duge uši, i mali repić, i vlažnu njuškicu, vi mora da ste zeka!
- Pa jeste, zeka sam, u pravu ste! A jel smem ja sad vas da opipam, da vidm ko ste vi? - kaže zeka.
-Zašto da ne, odgovara zmija
-Pa viste tako ljigavi, i tako ste...hladni...kao da nemate srca...i nemate uši uopšte! Pa vi mora da ste dirigient! :evil:
 
Loengrin:
Jer,dirigent nije samo ''dežurni saobraćajac'',koji samo taktira i usmerava muziciranje ansambla.Dirigent je i kreator,sugeriše muzičku materiju.


moj dragi ima jednu priču za vas:
sudare se u šumi slepa zmija i slepi zeka
slepi zeka kaže slepoj zmiji - Izvinite molim vas, znate, ja vas ne vidim, ja sam slep.
Zmija odogovara - Ništa zato, i ja sam slepa, izvinite molim vas, ni ja vas nisam videla. A jel bih mogla ja vas da opipam da vidim ko ste vi?
-Zašto da ne - odogovara zeka.
-Pa vi ste tako mekani, imate duge uši, i mali repić, i vlažnu njuškicu, vi mora da ste zeka!
- Pa jeste, zeka sam, u pravu ste! A jel smem ja sad vas da opipam, da vidm ko ste vi? - kaže zeka.
-Zašto da ne, odgovara zmija
-Pa viste tako ljigavi, i tako ste...hladni...kao da nemate srca...i nemate uši uopšte! Pa vi mora da ste dirigient! :evil:
 
Betty:
Loengrin:
Jer,dirigent nije samo ''dežurni saobraćajac'',koji samo taktira i usmerava muziciranje ansambla.Dirigent je i kreator,sugeriše muzičku materiju.


moj dragi ima jednu priču za vas:
sudare se u šumi slepa zmija i slepi zeka
slepi zeka kaže slepoj zmiji - Izvinite molim vas, znate, ja vas ne vidim, ja sam slep.
Zmija odogovara - Ništa zato, i ja sam slepa, izvinite molim vas, ni ja vas nisam videla. A jel bih mogla ja vas da opipam da vidim ko ste vi?
-Zašto da ne - odogovara zeka.
-Pa vi ste tako mekani, imate duge uši, i mali repić, i vlažnu njuškicu, vi mora da ste zeka!
- Pa jeste, zeka sam, u pravu ste! A jel smem ja sad vas da opipam, da vidm ko ste vi? - kaže zeka.
-Zašto da ne, odgovara zmija
-Pa viste tako ljigavi, i tako ste...hladni...kao da nemate srca...i nemate uši uopšte! Pa vi mora da ste dirigient! :evil:

Stvarno,gorak humor.Betty,da li se Ti ovo rugaš dirigentima? Poslednje reči ove priče se uopšte ne uklapaju u deo koji si citirala.Kako dirigent može da ''nema uši'' i da bude ''hladan'',nadasve ''ljigav''? :evil: To zaista nije na mestu. :evil: Niti je dirigent hladan,niti je ljigav!On je upravo savršeno oblikovan muzičar,sa istančanim sluhom i pedagoškim kvalitetima.Dirigent upravo treba da ima i on ima savršeno izgrađen sluh. :P

Inače,primetio sam da je pored ostalih spomenut i Nikolaus Arnonkur(Harnoncourt).On je pravi majstor za staru muziku,što je pokazao i kao violončelista i kao dirigent.I takođe,poput Vilija Boskovskog,pravi majstor za Mocarta i porodicu Štraus.Dirigovao je do sada dva Novogodišnja Koncerta Bečke Filharmonije(2001. i 2003.godine).

Renata Palumba je već dobro upoznala i Beogradska publika.Upečatljiv u izrazu,ali bez one moći sugestije,tako potrebne velikim svetskim dirigentima.Pa ipak,i on da zadovoljiti muzički ukus.
 

Back
Top