April
1. Roden Viljem Harvi 1578, poznat po otkricu cirkulacije krvi u
telu. Identifikovao mozak kao centar prijema i koordinacije podataka.
Roden Pjer J. Flurens 1794. Uveo metod ekstirpacije za proucavanje
funkcija mozga, ustanovio funkcionalne delove centralnog nervnog sistema
i našao dokaze o principima funkcionisanja mozga kao celine. Roden
Abraham Maslov 1908, poznat po istraživanjima samoaktualizacije i
hijerarhijskoj teoriji motiva. Uticao na pojavu humanisticke psihologije
1950-tih i 1960-tih godina (Maslov, 1982). Objavljen clanak Tomasa Sasa
„Mit mentalne bolesti“ 1960.
2. Publikovana knjiga Roberta Rozentala i Lenore Džekobson
„Pigmalion u odeljenju“ 1968. Knjiga govori o efektima ocekivanja na
ponašanje nastavnika i ucenika.
3. Rodena Florens L. Gajs 1933. Njen rani rad sa Ricardom
Kristijem o makijavelistickom stilu licnosti privukao je široku pažnju.
4. Rodena Dorotea L. Diks 1802. Pomogla u osnivanju 32 bolnice
za mentalne bolesti i 15 škola za retardirane osobe. U vreme gradanskog
rata u SAD organizovala vojnu bolnicarsku službu. Edvard Ticener
osnovao klub „Eksperimentalisti“ 1904, koji postaje Društvo
eksperimentalnih psihologa 1929, posle Ticenerove smrti. Žene su bile
iskljucene iz clanstva sve do 1929, kada su primljene Margaret F. Vošburn i
Eta Douni.
5. Roden Tomas Hobs 1588, engleski filozof koji je poznat po
teorijama društvenog ugovora, kao i delu „Levijatan“. Stvara u periodu
kada robna proizvodnja u Engleskoj dovodi do antagonizma privatnih
interesa, koji proizvode opsesivni egoizam i stvaraju zakone džungle
(„Covek je coveku vuk“).
6. Roden Džejms Mil 1773, rodonacelnik asocijacionisticke
psihologije. Prema njegovoj filozofiji senzacije stvaraju ideje koje se mogu
medusobno povezivati i usložnjavati. Objavljen cesto citiran clanak
Džordža Milera „Magicni broj sedam, plus minus dva: neka ogranicenja
našeg kapaciteta za obradu informacija“ u Psihološkoj reviji 1956.
7. Roden Bronislav Malinovski 1884, cija su istraživanja u
kulturalnoj antropologiji doprinela psihološkoj proceni znacaja socijalnih
cinilaca na ponašanje i moralno sudenje.
8. Roden Edmund Huserl 1859, osnivac fenomenološke filozofije,
koja je imala snažan uticaj na psihologiju i pojedine pravce psihoterapije.
Najznacajniji ucenik Franca Brentana.
9. Roden Džordž S. Hantington 1850. Prvi je opisao sindrom
porodicne nervne degeneracije poznate kao Hantingtonova bolest (ili
Hantingtonova „horea“). Rodena Roza Kac, razvojni psiholog, 1885. Njena
knjiga „Razgovori sa decom“ (sa Davidom Kacom), na osnovu terenskih
posmatranja, koja predstavljuju jednu od prvih sistematskih primena ove
metode, opisuje svet dece, decju metafiziku, magijsko mišljenje, kategorije
realnosti i orijentaciju u vremenu.
10. Roden Lisjen Levi-Bril 1857. Istraživao mentalne procese
clanova primitivnih zajednica sa ciljem da ukaže na razlike u mentalitetu
civilizovanog i primitivnog coveka. Njegova knjiga „Primitivni mentalitet“
prevedena je kod nas. U pismu Karlu Marcisonu, Edvin Boring predlaže
seriju Istorija psihologije u autobiografijama 1928. Prvi volumen
publikovan 23. avgusta 1930.
11. Roden Džejms Parkinson 1755, engleski prirodnjak i lekar koji
u jednoj raspravi (1817) prvi opisuje neurološki poremecaj, na predlog Žan-
Martin Šarkoa nazvan „Parkinsonova bolest“, ali je u Engleskoj ovaj naziv
prihvacen nekoliko decenija kasnije (Miler, 2005). Publikovan znacajan
clanak Džordža Sperlinga „Model za zadatke vizuelne memorije“ 1963.
12. Rodena Eleanor T. Gluk 1898. Istraživala varijable vezane za
raspad porodice i telesnu gradu kao prediktore maloletnicke delinkvencije.
13. Rodena Marta E. Bernal 1931, prva Meksikanka koja je stekla
doktorat iz psihologije. Bavila se psihofiziologijom, modifikacijom
ponašanja dece, treningom roditelja, problemima manjina.
14. Roden Edvard C. Tolman 1886. Tolmanov „svrhoviti“
biheviorizam povezuje kognitivne elemente kao što su ocekivanje
potkrepljenja i kognitivne mape u bihevioralnu teoriju ucenja. Roden
Rodžer Braun 1925, poznat po svom radu u psiholingvistici i socijalnoj
psihologiji, kao i po znacajnoj longitudinalnoj studiji jezickog razvoja troje
dece, Adama, Eve i Sare. Njegova autobiografija se može naci u knjizi
Smiljke Vasic „Psiholingvistika“ (Vasic, 1994).
15. Roden Emil Dirkem 1858. francuski sociolog poznat po svojoj
teoriji o uzrocima suicida, kao i teoriji anomije. Roden Maks Verthajmer
1880, osnivac geštalt psihologije i zapamcen po istraživanjima prividnog
kretanja poznatog kao „fi-fenomen“, opisu geštaltistickih zakona
perceptualne organizacije, predstavljanju istraživanja kognitivnih procesa u
svojoj knjizi „Produktivno mišljenje“ (publikovanoj posthumno 1945).
Maslov je razvio koncept samoaktualizacije na osnovu proucavanja
Verthajmerove licnosti, kojom je bio impresioniran (Schultz i Schultz,
2004). Na isti dan rodeni su još Nikolas Tinbergen 1907, Barbel Inhelder
1913, Stenli Šahter 1922.
16. Kristijan Rakmik opisuje status rane eksperimentalne
psihologije u prezentaciji pred Društvom eksperimentalnih psihologa 1912.
17. Roden Ipolit Bernhajm 1840, francuski neurolog i hipnotizer
koji je istraživao vezu izmedu sugestibilnosti, mentalnih bolesti i
psihoterapije. Publikovana knjiga Jozefa Volpija „Psihoterapija
reciprocnom inhibicijom“ 1958, opisujuci metod sistematske
desenzitizacije. Gostovao u Zavodu za mentalno zdravlje u Nišu 1985. na
poziv Jezdimira Zdravkovica. U diskusiji ucestvovao Slavoljub Radonjic.
18. Pol Broka obavlja autopsiju na osobi koja je imala afaziju 1861.
i nalazi leziju u trecoj vijuzi frontalnog režnja leve hemisfere, podrucju koje
se po njemu zove i koje je povezano sa jezickim funkcijama vecine ljudi.
Roden Edvard Robinson 1893, funkcionalist poznat po istraživanjima
retroaktivne inhibicije i transfera ucenja.
19. Roden Gustav Teodor Fehner 1801, fizicar, lekar, filozof i
pisac, osnivac psihofizike. Za Frojda je bio „veliki Fehner“. (Od njega je
preuzeo koncepciju “Principa zadovoljstva-nezadovoljstva“, „Princip
ponavljanja“ i predstavu o „psihickoj energiji“). Fehner je takode osnivac
empirijske psihologije umetnosti.
20. Roden Uri Bronfenbrener 1917, razvojni psiholog, naglašavao
socijalni kontekst razvoja deteta. Prevoden kod nas. Ana Frojd govori na
Klark univerzitetu povodom proslave 60-godišnjice o doprinosu
psihoanalize genetickoj psihologiji 1950.
21. Roden Karl Štumpf 1848. Pocinje studije u Vircburgu želeci da
bude pravnik, ali pod uticajem Brentana odlazi u Getingen i doktorira kod
Hermana Locea. Pripada plejadi ranih eksperimentalnih psihologa. Bavio se
istraživanjem percepcije prostora, sluha, i naucnim proucavanjem muzike.
Imao najviše poznatih ucenika: Huserl, Keler, Kofka, Verthajmer,
Hornbostel. Bio direktor Instituta za psihologiju u Berlinu.
22. Roden Imanuel Kant 1724, Oto Rank 1884, Edmund
Jakobson 1888. Roden Karl Cener 1903, bavio se problemima klasicnog
uslovljavanja i motivacije, ali je najpoznatiji po svom radu o
fenomenologiji percepcije. Opisao šest faza koje posreduju izmedu
opaženog objekta i procesa u korteksu. Roden Li Kronbah 1916. Bavio se
merenjem u psihologiji, psihologijom obrazovanja i individualnim
razlikama. Medu 10 najcitiranijih clanaka, prema Psihološkom Biltenu iz
1992. godine, Krombah je prvi ili jedini autor u cetiri od njih.
23. Objavljena knjiga En Anastazi „Psihološko terstiranje“ 1954.
Tekst je postao traženi udžbenik na univerzitetima više generacija.
Objavljena knjiga Stenli Šahtera „Psihologija afilijacije“ 1959.
24. Aleksandar Bejn posecuje Laboratoriju V. Vunta u Lajpcigu
1885. Roden Džon T. Lanceta 1926, eksperimentalni socijalni psiholog.
Istraživao grupne procese, imitaciju, donošenje odluka, emocionalnu
ekspresivnost.
25. Roden Danijel Berlajn 1924, poznat po istraživanjima
intrinzicne motivacije, radoznalosti i istraživackog ponašanja. Znacajan po
tektovima iz estetike i psihologije umetnosti.
26. Roden Ernst Kris 1900. Modifikovao tradicionalnu
psihoanalizu naglašavajuci funkcije Ega i primenjujuci ovaj pristup u
istraživanju umetnosti i ponašanja dece.
27. Roden Herbert Spenser 1820. Zastupao evolucionu teoriju pre
Darvina i primenio evolucioni koncept na sve ljudske mentalne i
bihevioralne pojave, nagoveštavajuci americki funkcionalizam i
biheviorizam.
28. Prezentovan rad Alfreda Binea i Teodora Simona na
Medunarodnom kongresu psihologa u Rimu 1905. „Novi metodi u
dijagnozi statusa idiotije, imbecilnosti i morona“. Roden Džordž Keli 1905.
Razvio teoriju personalnih konstrukata. Kelijev „Test repertoara uloga“ bio
je osnova za mnoga istraživanja licnosti.
29. Roden Viljem Štern 1871, poznat po istraživanjima konstatnosti
inteligencije i konceptu kolicnika inteligencije (1912). Pisao uticajne radove
u oblasti primenjene, razvojne i diferencijalne psihologije. Skovao je termin
„primenjena psihologija“ 1903. Šternovu knjigu „Psihologija ranog
detinjstva“ preveli, Marija i Radmilo Vucic, 1938. (roditelji naše poznate
profesorice Pedagoške psihologije).
30. Roden Johan Karl Fridrih Gaus 1777. Formulisao teoriju
normalne krive i ustanovio njenu sveprisutnost u merenju prirodnih
fenomena. Roden Eugen Blojler 1857. Uveo frojdijansku misao u
psihijatriju i skovao termin „shizofrenija“ 1908.