100 najpoznatijih Srba u svetu

Jacob

Buduća legenda
Poruka
49.567
Ako se izuzmu političari koji su nas devedesetih ocrnili i vrhunski sportisti koji su formirali najjači srpski brend, u svetu se Srbi prepoznaju uglavnom po ljudima koje u našoj zemlji malo ko zna


I posle svega, samo nam je sport ostao. Koliko god zvučala otrcano fraza da je sport najbolji izvozni proizvod Srbije, činjenica je da su, ako se izuzmu političari čija su imena punile stupce svetske štampe tokom burnih devedesetih, jedino sportisti iz naše zemlje globalno poznati i prepoznati kao ljudi koji dolaze iz Srbije.
U našem narodu postoji čvrsto uverenje koje kaže da ne može da se pronađe mesto na svetu gde nema Srba i gde oni na ovaj ili onaj način ne vode glavnu reč. Uporedo s tim, nekim javnim i uspešnim ličnostima koji naprave mali iskorak u svetu, kod nas se daje veliki značaj i precenjuje se njihov uspeh. Turbulentna istorija ovih prostora je dovodila do velikih talasa iseljavanja naših, uglavnom najkvalitetnijih ljudi, a i mnogi su svoj lokalni uspeh uspeli da prodaju i na svetskom tržištu.
Zato je Pressmagazin sastavio listu najpoznatijih Srba u svetu koja pokazuje da su, izuzimajući naše sportiste, u svetu najuspešniji Srbi uglavnom oni za koje mi i ne znamo da postoje.

S druge strane, imena sportista predvođenih Novakom Đokovićem ili Vladom Divcem retki su primeri ljudi koji su ostvarili svetsku slavu, a čiji se uspesi povezuju sa državom iz koje dolaze. Već kada dođemo do umetnice Marine Abramović, jedne od najpoznatijih pripadnika savremene umetnosti, koja je izvodila performanse u najprestižnijim muzejima u svetu, videćemo da je to „izuzetak koji potvrđuje pravilo", jer se radi o osobi koja je u svetu daleko poznatija nego u zemlji. A njeno srpsko poreklo je asocijacija tek onim njenim obožavaocima koji odu na „Vikipediju" i pronađu podatak da potiče iz Srbije.
Naše istraživanje je pokazalo i da na najpriznatijim svetskim univerzitetima, na visokim profesorskim pozicijama rade srpski naučnici, ali su njihova imena malo poznata ovdašnjoj javnosti, koja može samo da žali što oni ta svoja znanja ne prenose domaćim studentima.
Ministar za dijasporu u Vladi Srbije Srđan Srećković kaže da se u našem narodu često glorifikuje uloga i uticaj pojedinih Srba u svetu, ali da taj uticaj nikako ne sme da se potceni imajući u vidu da uporedo sa tim glorifikacijama u narodu nije dovoljno razvijena svest da smo mi, ipak, mala zemlja.
- U odnosu na značaj koji Srbija ima na geopolitičkoj i ekonomskoj mapi sveta, naši ljudi su objektivno daleko uticajniji nego što su neke naše institucije ili naša država u globalu. Kada se sagledava uspeh tih ljudi iz sveta nauke, kulture, sporta, kod nas se često ne uzima u obzir iz kakvog okruženja oni dolaze i da smo mi mala zemlja na brdovitom Balkanu. Često se precenjuje naša uloga i značaj u svetu, i zanemaruje da smo mi malobrojan narod. Kada se to uzme u obzir, uspeh svakog Srbina u svetu je svakako veliki podvig - kaže Srećković.
Da se značaj Srba u svetu često precenjuje smatra i Srđa Trifković, donedavni glavni urednik američkog magazina „Kronikl" i cenjen politikolog u američkim konzervativnim krugovima. On kaže da je to posledica „tradicionalne srpske grandomanije" i mita o uticajnoj dijaspori i jakom lobiju.

Upravo zbog slabe organizacije u srpskoj dijaspori, ne oseća se velika korist brojnih uspešnih ljudi. U Americi je, recimo, dugogodišnji američki senator Džordž Vojinović, iako polu-Srbin i odrastao kao katolik, činio dosta za srpsku zajednicu. Ali imamo i slučaj Voltera Bogdanića, jednog najuspešnijih američkih novinara, urednika u „Njujork tajmsu" i dobitnika tri Pulicerove nagrade, za koga se donedavno u zemlji nije znalo. On je u intervjuu za Pressmagazin (prvom u srpskim medijima) izrazio žaljenje što nema kontakte sa srpskom zajednicom, ali i želju da dovede decu u Srbiju kako bi posetili zemlju svojih predaka.
Da taj neiskorišćen osećaj pripadnosti srpskom narodu postoji čak i kod onih koji ni na koji način nisu vezani za Srbiju osim genetikom, pokazuje i slučaj Ričarda Milanovića, najpoznatijeg indijanskog poglavice i uspešnog biznismena u Kaliforniji. Njemu je, naime, otac Srbin koji se zaljubio u Indijanku i sa njom dobio dete. Poglavica Milanović je u razgovoru za Pressmagazin rekao da mu američki novinari često postavljaju pitanje u vezi sa prezimenom i poreklom, da ga je otac napustio kada je još bio dete i da ga je uz majku odrastao u indijanskom duhu. On, međutim, i pored toga kaže da je ponosan na svoje srpsko poreklo.
I Aleks Mačeski, doskorašnji glavni urednik klivlendskog „Plejn dilera", jednog od dvadeset najuticajnijih dnevnih listova u Americi (još jedan poznat i uspešan Srbin koga srpskoj javnosti predstavlja Pressmagazin), kaže da se srpske vlade ponašaju po principu „sedi i ćuti".
- Imamo kongresmenku Melisu Bin, koja je srpskog porekla, i još 25 članova tog srpskog kokusa. Ali kokus nema dovoljno finansijske podrške za lobiranje. Jermenija je, recimo, mnogo manja zemlja, ali ima lobiranje na nivou Izraela. I zato Jermenija dobija veliku pažnju američkog establišmenta - kaže Mačeski.
Ministar Srećković potvrđuje za Pressmagazin da Srbija ne koristi dovoljno potencijale svojih uspešnih ljudi u svetu, što je posledica opšteg lošeg odnosa prema srpskoj dijaspori.
- To je duboko ukorenjen odnos koji traje od perioda posle Drugog svetskog rata. Komunističke vlasti su u dijaspori videle ideološke neprijatelje i opasnost za režim. Naravno, i u emigraciji se razvio osećaj nepoverenja prema državi. Popravljanje tog odnosa je dugotrajan proces - kaže Srećković.
Goran Nikolić sa Instituta za evropske studije kaže da najveću korist od uspešnih Srba mogu da imaju domaći naučnici, koji mogu da koriste pomoć svojih uspešnih kolega.

- Naučnici su, međutim, specifični ljudi, neki daju veliki značaj svom poreklu, dok neke to prosto ne zanima. Mi, recimo, imamo jednog od najpoznatiji američkih ekonomista Bojana Jovanovića, ali njemu poreklo prosto ne znači mnogo. Dok, s druge strane, ekonomista Branko Milanović, isto tako uspešan, svake godine dolazi u Srbiju i pokušava da pomogne na svaki način - kaže Nikolić.
Neki od uspešnih Srba u svetu često znaju da promene ime i potpuno se utope u okruženje u kom se nalaze, zbog čega se gubi svaka asocijacija na zemlju iz koje dolaze, kao što je, recimo, bio slučaj sa pokojnim glumcem Karlom Maldenom (iako je on uvek isticao srpsko poreklo). Goran Nikolić kaže da je najveći značaj koji Srbija ima u tome što se u javnom životu najvećih zemalja pojavljuju prezimena na „ić", što je specifična vrsta brendiranja Srbije.
- Prezimena su jedna od retkih specifičnosti našeg naroda koja su prepoznatljiva svugde u svetu. Malo ko ta prezimena vezuje za druge narode sa prostora bivše Jugoslavije. Kod Hrvata su ta prezimena zastupljena manje od 50 odsto, dok ih je kod nas između 80 i 90 odsto. To je okolnost od koje možemo da imamo neku korist. I zato nije bila loša ideja da internet domen za Srbiju bude „ic". Da se to potpuno brendira kao srpska odlika. Onda bi, kada se negde u svetu pojavi neko uspešan sa prepoznatljivim srpskim prezimenom, to automatski budilo asocijaciju da dolazi iz Srbije što bi bilo širenje pozitivne slike o nama - zaključuje Nikolić.

Svetski poznati Srbi

1. Novak Đoković, trenutno najpoznatiji čovek na svetu čije ime svi vezuju za Srbiju. Iako je imao incident u Kanadi, kad su ga najavili kao tenisera iz Hrvatske, njegovo insistiranje na patriotizmu i „šišanje u Areni" koje su objavili svi svetski mediji sigurno ga stavljaju na čelo liste „srpskih brendova".

2. Nemanja Vidić, trenutno naš najpoznatiji fudbaler. Navijači Mančestera su mu spevali pesmu „Došao je iz Srbije, sve će da vas pobije".

3. Vlade Divac, popularnost ovog košarkaša je daleko premašila i njegove košarkaške sposobnosti. Tokom svoje karijere imao je prilike da bude ambasador svoje zemlje u razgovorima sa američkim predsednicima i u najgledanijim tok-šou emisijama u Americi, zbog čega je i danas jedan od retkih ljudi koga svuda prepoznaju kao Srbina.

4. Marina Abramović, jedna od najcenjenijih umetnica današnjice. Izvodila performanse u najznačajnijim galerijama i muzejima savremene umetnosti u svetu.

5. Predrag Stojaković, iako je na zalasku karijere i dalje važi za jednog od najboljih šutera NBA lige, i prepoznaje se gde god da se pojavi.

6. Emir Kusturica, jedino prepoznatljivo lice srpskog filma; stekao je svetsku slavu osvajanjem dve kanske nagrade i snimanjem u Holivudu.

7. Goran Bregović, njegova muzika se pušta na žurkama širom sveta.

8. Slavica Eklston (Slavica Radić), kao bivša supruga vlasnika Formule 1 Bernija Eklstona punila je stranice tabloida, i nikad nije skrivala svoje srpsko poreklo.


9. Marko Jarić, globalnu prepoznatljivost duguje supruzi Adrijani Limi, brazilskoj manekenki koja važi za jednu od najlepših žena planete. Ceo svet zna da se udala za „srpskog košarkaša".
 
Poznati u nauci, tehnologiji i medicini

1. Jasmina Vujić, prva žena šef odseka katedre za nuklearni inženjering. Član je Udruženja dekana svih nuklearnih fakulteta u SAD.
2. Veselin Mitrović, Profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta Gete u Frankfurtu. Jedan od vodećih stručnjaka u Evropi za uvođenje novih lekova za lečenje srčane slabosti.
3. Bogdan Maglić, nuklearni fizičar, jedan od tvoraca koncepta hladne fuzije. Bio predsednik Korporacije za višu fiziku na Univerzitetu Prinston i rukovodilac u NASA centru za vasionsku tehnologiju

4. Dušan Šiđanski, osnivač Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Ženevi i profesor na univerzitetima Prinston i Harvard. Savetnik predsednika Evropske komisije Žozea Baroza i predsednik Evropskog centra za kulturu.

5. Borko Đorđević, jedan od najcenjenijih plastičnih hirurga, u emisiji „Holivudski noževi" izabrali ga među 10 najboljih na svetu. Ulepšavao Nensi Regan, Za-zu Gabor, Džoan Kolins, Larija Kinga, Eltona Džona

6. Gojko Lalić, doktor organske hemije s Harvarda i profesor na Univerzitetu Vašington u SAD kao tridesetogodišnjak objavio nekoliko revolucionarnih radova i patenata s nobelovcima Derekom Bartonom, Robertom Bergmanom i najpoznatijim živim hemičarom Ilajom Korijem.

7. Jelena Božilović, doktorka nauka sa Univerziteta Gete u Frankfurtu, gde radi u Institutu za hemiju i medicinsku biohemiju

8. Dušan Stojanović, poznati ekonomista donedavno radio u američkoj Federalnoj banci za hipotekarne kredite u Sent Luisu

9. Vladimir Malešević, softver inženjer, magistrirao elektrotehničke nauke na čuvenom Univerzitetu Kornel. U „Motoroli" je na poziciji program menadžera.
10. Srđa Trifković, doskorašnji glavni urednik američkog magazin „Kronikl", poznat politikolog u konzervativnim naučnim krugovima u Americi

11. Kosta Karl Savić, američki istoričar koji je 1999. osujetio namere Martija Ahtisarija da dodeli odlikovanje nacističkom oficiru iz Drugog svetskog rata. U naučnim krugovima često kritikovan zbog „prosrpskog gledanja na istoriju"

12. Stiv Pejović, profesor ekonomije na Univerzitetu Teksas, jedan od priznatijih ekonomskih stručnjaka u Americi

13. Branko Milanović, vodeći ekonomista Svetske banke, naročito za oblast borbe protiv siromaštva. Ubedljivo naš najpoznatiji ekonomista

14. Miodrag Stojović, genetičar koji je svojih „pet minuta svetske slave" zaradio kada je uspeo da klonira ljudske matične ćelije u medicinske svrhe

15. Nenad Marković, naučnik koji je na Univerzitetu Berkli radio na projektu tehnologije korišćenja vodonika kao izvora energije.

16. Nadežda Basara, radi u Nemačkoj u Centru za hemoterapiju, onkologiju i presađivanje koštane srži i jedan je od najvećih svetskih stručnjaka u toj oblasti

17. Ljubica Latinović, epidemiolog koji radu u meksičkom Ministarstvu zdravlja. Javnosti postala poznata prošle godine u vreme pandemije svinjskog gripa

18. Zoran Krivokapić, profesor Medicinskog fakulteta, demonstrirao najsavremeniju metodu operacije kancera debelog creva na klinikama u Kaliforniji, Njujorku, Tokiju, Moskvi, Temišvaru, Bukureštu

19. Krunoslav Subotić, bivši direktor Instituta u Vinči, vodio eksperimentalna ispitivanja za pronalazak dva nova hemijska elementa

1. Čarls Simić, među najpriznatijim živim pesnicima u Americi. Rođen kao Dušan Simić. Bio konsultant za poeziju biblioteke američkog Kongresa i dobitnik Pulicerove nagrade
2. Željko Lučić, operski pevač nastupao u „Metropoliten operi", „Kovent gardenu", Nacionalnoj operi u Parizu. Najpoznatiji po izvođenju opera Đuzepea Verdija
3. Mirko Ilić, strip-autor i grafički dizajner iz Njujorka koji je radio za „Njujork tajms", „Volstrit džurnal" i magazin „Tajm"


Poznati u kulturi i na filmu

4. Dušan Petričić, jedan od najboljih svetskih karikaturista čiji radovi su objavljivani u „Njujork tajmsu", „Volstrit džurnalu" i „Toronto staru"
5. Dejan Ilić, dobitnik Oskara za tehnička dostignuća, proslavio se radom na filmovima o Džejmsu Bondu. Doktor je fizičke hemije i dobitnik svetske nagrade za inovacije. Profesor na univerzitetima u Nju Džersiju, Parizu i Londonu
6. Zoran Perišić, stručnjak za specijalne efekte na filmu, radio je na filmovima o Supermenu kao i na filmu „Povratak u Oz"
7. Marek Đorđević, čuveni dizajner „Rols-Rojsovog" modela „fantom" i „Ferari F 360"
8. Miljen Kreka Kljaković, radi kao scenograf sa najpoznatijim svetskim rediteljima

9. Piter Bogdanović, reditelj u poznim godinama i dalje je priznat u svetu filma. Smatra se vodećim rediteljem alternativnog „Novog Holivuda".

10. Sven Stojanović, jedan od najcenjenijih svetskih reditelja nastupa uživo. Bio je glavni reditelj nekoliko izbora za pesmu „Evrovizije"

11. Saša Aleksander, američka glumica srpsko-italijanskog porekla Suzana Drobnjaković. Iako nikada nije bila u Srbiji, tečno govori srpski. Proslavila se ulogama u serijama „Marinci" i „Dosonov svet".

12. Miki Manojlović, glumac koji živi u Parizu, a najviše radi u Francuskoj i Kanadi, gde glumi u najgledanijim filmovima. Bio je nominovan za nagradu „Feliks", koju dodeljuje Evropska filmska akademija

13. Bojana Novaković, glumica koja živi i radi u Australiji. Igrala je u filmu „Seven Pounds" zajedno sa Vilom Smitom, i u trileru „Edge of Darkness" sa Melom Gibsonom i Rejom Vinstonom. Kada ne glumi, radi kao prevodilac za srpski jezik. Dobitnica je nagrade Australijske akademije za film za najbolju glavnu žensku ulogu u TV serijama

14. Ljuba Popović, poznati slikar koji živi i radi u Parizu

15. Katarina Oksenberg, ćerka kneginje Jelisavete Karađorđević, najpoznatija po ulozi u seriji „Dinastija". Sprema snimanje filma o svom dedi knezu Pavlu.

16. Vladimir Veličković, slikar iz Pariza i francuski akademik

17. Anica Dobra, glumica živi u Frankfurtu, uglavnom radi u Nemačkoj

18. Predrag Bjelac, igrao Igora Karkofa u filmskoj ekranizaciji Harija Potera

19. Stoja Dol, jedna od trenutno najpopularnijih porno-glumica u Americi. Ime Stoja je uzela po porodičnom prezimenu Stojanović. Dobitnica je porno Oskara

20. Lolita Davidović, kanadska glumica

21. Rade Šerbedžija, glumac koji je najviše dogurao u Holivudu, iza sebe ostavio kultnu ulogu u filmu „Sneč". Ipak, češće ga doživljavaju kao ruskog, nego kao srpskog glumca

Poznati u sportu

1. Borislav Stanković, „doživotni" generalni sekretar FIBA. Smatra se ocem moderne evropske košarke i član Kuće slavnih u Americi
2. Milorad Čavić, srpski plivač poznat među ljubiteljima ovog sporta po istorijskim okršajima sa najboljim plivačem u istoriji Majklom Felpsom
3. Željko Obradović, košarkaški trener koji je „bog" u Atini
4. Dragan Stojković Piksi, fudbalska legenda u Japanu
5. Siniša Mihajlović, trener italijanskog kluba Fjorentina
6. Dejan Stanković, jedan od najpoznatijih fudbalera u Italiji


Poznati u medijima

1. Volter Bogdanić, urednik istraživačkog tima „Njujork tajmsa" i dobitnik tri Pulicerove nagrade za novinarstvo
2. Aleks Mačeski, doskorašnji glavni urednik novina „Plejn diler"
3. Ruška Bergman, urednik italijanskih magazina „L'Uomo Vogue" i „Vogue Italija", najpoznatija kao lični stilista Majkla Džeksona
4. Anka Radaković, preteča Keri Bredšo. Smatra se pionirom seks-kolumnistkinja, čijim koracima je krenula i Kendas Bušnel, po čijim kolumnama je snimljena popularna serija „Seks i grad"

Poznati u politici

1. Ričard Milanović, poglavica indijanskog
plemena Agva Kalijente
2. Melisa Bin Luburić, američka kongresmenka i profesor Univerziteta Ruzvelt u Čikagu. Radila je vrlo uspešno za nekoliko kompanija.
3. Džordž Vojnović, dugogodišnji američki senator
4. Milorad - Rod Blagojević, bivši guverner Ilinoisa optužen za malverzacije
 
Najpoznatiji srpski biznismeni u svetu

1. Filip Cepter, uvek je na listama među 50 najbogatijih ljudi istočne Evrope. Imao značajnu sponzorsku ulogu u Formuli 1
2. Dragan Veljović, osnivač kompanije „Mejlpsoft", koja je imala godišnji prihod od preko 25 miliona dolara
3. Milan Mandarić, vlasnik engleskog fudbalskog kluba Lester siti
4. Rebeka Mekdonald (Ubavka Mitić), vlasnica kompanije „Džast enerdži", koja električnom energijom i gasom snabdeva više od milion i po potrošača u SAD i Kanadi
5. Mladen Selak, vlasnik firme „Astro mašin korporejšn", koja je proteklih godina registrovala skoro 20 svetskih patenata
6. Branislav Grujić, predsednik „PSP Farmana", jedne od najvećih građevinskih firmi u Rusiji
7. Gojko Kuzmanović, kanadski biznismen, prvi Srbin koji je dobio federalnu medalju vlade Kanade
8. Dragiša Ilić, vlasnik više elitnih restorana u Londonu čiji su gosti poznati ljudi iz sveta muzike, filma i politike. Vlasnik lanca restorana „Little Bay"
9. Dušan Duk Petrović, bio imenovan za predsednika kompanije „Wrigley", najvećeg svetskog proizvođača slatkiša i žvakaćih guma. Petrović je u kompaniji radio poslednjih 30 godina.
10. Milan Puškar, osnivač farmaceutske kuće „Mylan" u Zapadnoj Virdžiniji. Stadion Univerziteta Zapadne Virdžinije nosi njegovo ime
11. Đorđe Jerić, vlasnik kule „Skajlon", turističke atrakcije na Nijagarinim vodopadima u Kanadi
12. Borislav Milošević, bivši ambasador SRJ u Rusiji. Smatra se da je svojim vezama obezbedio azil porodici Slobodana Miloševića u Rusiji
13. Milica Melisa Fišer, poslovna žena iz Australije i vlasnica fudbalskog kluba u Melburnu

Lokalno poznati Srbi

1. Jovan Radomir, jedan od najpoznatijih voditelja švedske državne TV. Radio je intervjue sa najvećim zvezdama šou-biznisa.
2. Stiv Pavlović, australijski muzički promoter
3. Džef Samardžija, igrač američkog fudbala
4. Nenad Medić, jedna od zvezda Teksas Holdem pokera
5. Saša Petričić, televizijski novinar koji je radio priče za BBC i CNN
6. Stana Katić, poznata kanadska glumica
7. Aleks Lajfson (Aleksandar Živojinović), gitarista kanadskog benda „Raš"
8. Karl Stefanović, australijski televizijski voditelj
9. Sam „Slammin" Keković, bivši igrač australijskog fudbala
i sportski komentator
10. Predrag Preki Radoslavljevic, jedini fudbaler koji je dva puta biran za MVP američke soker lige
11. Ursula Jović, australijska pevačica i glumica

Poznati kriminalci

1. Darko Šarić, od kada je otkrivena globalna mreža distribucije kokaina, Šarić je postao najtraženiji kriminalac iz ovog dela Evrope i njegovo ime našlo se u svim svetskim medijima
2. Pink panteri, grupa kriminalaca i džentlmena

Izmišljeni likovi

1. Niko Belić, lik iz video-igrice
2. Nero Vulf, lik iz popularnog stripa nastao pre Drugog svetskog rata

„Ne znaju" da su Srbi

1. DOJNA GALIĆ-BAR, američka spisateljica srpskog porekla, neuropsihijatar i prva žena direktor jedne bolnice u Americi
2. MILA JOVOVIĆ, holivudska glumica rođena kao Milica Nataša Jovović. Nikada nije istakla srpsko poreklo
3. DANIJEL NESTOR, kanadski teniser. Pravo ime Danijel Nestorović, zaboravio srpski
4. AL JANKOVIČ, američki pevač, kompozitor, glumac i satiričar. Pojavio se i u popularnoj animiranoj seriji „Simpsonovi".
5. HOLI VALANS, najpoznatija australijska glumica i pevačica, rođena kao Holi Rejčel Vukadinović
6. ALEKS BOGDANOVIĆ, drugi najbolji britanski teniser
7. MIRANDA KER, manekenka iz Australije koja ima i srpsko poreklo
8. INARI VAHS, jedna od najpoznatijih svetskih porno-zvezda. Ne zna joj se pravo ime. Ima srpsko poreklo
9. RIČARD KOVAČEVIĆ, poznati američki bankar, u 2009. kao redovnu godišnju platu primio 29,8 miliona dolara, po čemu je bio čovek sa najvećim ličnim dohotkom na svetu. O njegovom poreklu se ne govori mnogo, osim da ima „srpsko-hrvatsko" prezime

http://www.pressonline.rs/sr/vesti/magazin/story/147457/100+najpoznatijih+Srba+u+svetu.html
 
A kad vec pominju jednu porno glumicu, greota je zaboraviti i ovu nasu :per:

aria_giovanni_big.jpg


Arija Djovani :zstidljivko:
 

Back
Top