FILOZOFIJA I TEHNOLOGIJA

Tuzni_patak

Elita
Poruka
18.247
Moderna filozofija nailazi na jednu novu oblast na koju u dosadašnjem razvoju nije nailazila....

PROBLEM ISTRAŽIVAČA.

-U zaoštrenoj tržišnoj utakmici veliki igrači smanjuju troškove inovacija tako što izbegavaju licence ili do istraživačkih rezultata dolaze bescenjem.Kako?
*tehnološkom špijunažom
*pranjem informacija i ideja kroz istraživačke timove
*kupovanjem firmi kod kojih je registrovana intelektualna svojina
(što je mnogo jevtinije nego priznati pojedinca i njegov udeo i stvoriti autoritet koji nije "kontrolabilan" osim ako je "entuzijasta" čitaj klinac, jevtin, sitna riba)
///meni smeta to što se oko takvih istraživača uvek oforme cele prave fabrike ideja , a to danas gubimo///

-Sa druge strane imamo nemotivisanost istraživača , koji iako ne traže mnogo (većina samo sredstva za nastavak istraživanja i malo leba i soli) koji znaju da će biti isisani i ispljuvani....ako nisu i političari i taktičari ..... a tu odmah genija pretvaraju u talentovanog mediokriteta.
-Imamo i usporenje razvoja (i kanalisanje istog u "moje korporativne ruke") zbog gubljenja otkrića i ideja . (Sve više zbog tržišnog gledanja čovek je vreća novca i sve je iznos u $ , bar meni ličimo na MATRIX u kome je dobro ono što nam kažu veliki momci u trgovini.)

---GDE VI TO PRIMEĆUJETE?
*primećujete kod primene novih tehnologija od kojih mnoge ne ugledaju svetlost dana (dok ne prodje 10 godina prava na ubiranje licence na patent)
*primećujete na sebi jer na vama primenjuju starije i naučno prevazidjene metode i instrumente , jer je to jevtinije
*primećujete jer jedete ili ćete jesti čuveni kartonski paradajs (nekad samo amerika poznata po njemu)
*?

Oni koji vode i kanališu politiku uvek su gledali kroz novac, ali do sada nisu gušili istraživače GLOBALNO , već su istraživači bili u mogućnosti da koriste naučnu zajednicu za stvaranje autoriteta...MOGLI SU DA DIŠU LOKALNO....
i kasnije autoritet i strategiju za ostvarivanje svog doprinosa i otkrića....
Danas , ako pogledate svetske časopise , u njima vidite korporativnu politiku (što je i normalno jer žive od korporativne utakmice i kupovanja tiraža) i "Rašku školu".
--------------------------------------------------
P.S. Čini mi se da nisam uspeo da dočaram jasno ono što je novo u odnosima otkriće-primena u ovom dobu u odnosu na dosadašnju istoriju , ali će tokom teme to postati puno jasnije....
--------------------------------------------------
Možda ovako: Nemačka najviše u svetu plaća matematičare analitičare. Moj drug je izuzetan u kreiranju algoritama. A DANAS SE NE PRIDAJE ZNAČAJ ČOVEKU VEĆ TIMU čovek*radnih sati(proizvod završava tim , a ne čovek,keš donosi dobar tim , a čovek je nedovoljan).
Osim u Nemačkoj , kako mi se čini i samo u toj oblasti. To je ostalo jedina oblast gde još ljudi misle da je vrednija ideja od razrade. A svuda je vrednija ideja od razrade (i jevtinija jer se brže //tržišna brzina// stiže do cilja, i jevtinije //smanjeni troškovi istraživanja //)
-ZBOG MALOG BROJA TEHNOMENADŽERA I VELIKOG BROJA EKONOMENADŽERA (low cost analiza)
--------------------------------------------------
Da se vratimo na paradajs, većina ga hoće jevtinijeg i vremenom će samo takav i ostati, i za razliku od vina gde postoji ekskluziva sa istraživačima rade oni kojima ne treba ekskluziva....
--------------------------------------------------
Makedonci su spucali Grke , ali su lokalno ostale i škole i podmladak....
 
Tuzni_patak:
Suviše smo se pretvorili u DRUŠTVO PRODAJE.

sve, sve, sve, sve, sve, sve......

i setite se više nema dipola u politici sveta....
Patak,da li bi hteo da nam opises kako ti vidis buducnost covecanstva,s obzirom na citirani tvoj post.Cini mi se da si pesimista.Globalno,i ja sam,ali lokalno ne.Dakle zanima me tvoja prognoza,odnosno vidjenje sveta u blizoj i daljoj buducnosti.PRAVI IZAZOV ZA JEDNOG FILOSOFA !
Patak,izvoli...
 
Imam ja pitanje za vas.....

Ako svaki (vredni ) Kinez bude zapošljen , šta će biti sa zapadnom i evropskom privredom?
Ako radi 1/6 čovečanstva , šta će ostali da rade.
-Ako spojimo naftu i kineze , gde im je kraj (jer jedino nemaju dovoljno struje za svoj poduhvat).

Drugo pitanje:
--Ako čovek zadovoljava samo osnovne svoje potrebe koliko je radnih mesta potrebno da bi se zadovoljila sva potreba celog čovečanstva.
--A šta će ostali da prihoduju....
--Kriza sa radnim mestima u Srbiji i jeste zbog toga što se pare ne okreću već stoje, zato što se zadovoljavaju samo najosnovnije potrebe (i što se mnogo uvozi).
----------------------------------------------------
Iz ova dva i osnovne teme sledi ćorsokak tržišne privrede, jer je produktivnost proizvodnih snaga u nesrazmeri sa odnosima u tržišnoj privredi....
Stoga bez promene sistema sledi kataklizma....MAD MAX.
Neznam dali će inke pogoditi sa 2012, ali nije daleko.
-------------------------------------------------
Može drugačije.......
 
Jeste , maje su u pitanju, ali me je mrzelo da kad se otkucaže same inke, a poenta ne beše u imenu već u narodu koji svoju propast iako napredan ne mogaše da predvidi....

A što se tiče proroka koji "nisu u pravu" , zato što do sada nisu bili u pravu, to ne prihvatam....
-----------------------------------------------
I u Bosni su domoroci znali da nije dobro da do rata dodje , da će oni sami najviše stradati. Sećali su se drugog svetskog i patnje koje je donosio.
Nikom nije bilo logično da je rat neizbežan.
A okolnosti su se sve više oštrile i na kraju su bili uvučeni u to....
-------------------------------------------------
U svetu koji je zaokupljen sobom i ne kontroliše posledice svog dejstva , ja ne VERUJEM U SRETNE OKOLNOSTI , naročito zato što su sretne okolnosti dosta puta pomagale da se spreče velike katastrofe...

Zato , ko želi da razmišlja malo i drugim delovima tela , a ne novčanikom i ...tom mora da shvati da je budućnost u našim , ZNAČI TVOJIM I MOJIM RUKAMA.
DA, ti što ovo čitaš si bitniji od nekog amerikanca i nemca, jer si ovde i možemo jedno drugom pomoći...
da shvatimo , da sprečimo , da popravimo....ko se na ovo nasmeje nek slobodno prošeta dalje .
TOLUOL BRATE.
 
Čovečanstvo uvek nailazi na nove etape.
I onaj ko je izmislio točak verovatno ga nije prvi primenio zbog nemogućnosti lične izrade - trebalo je istesati taj kamen drugim kamenom; a šta ako je bio slabašne građe? Ili je živeo na krečnjačkom tlu, te nije imao pogodan materijal? Ili nije imao strpljenja za izradu? Ili...toliko je prepreka pred realizacijom neke ideje od strane njenog tvorca. A usput je morao i da vitla toljagom okolo, da se odbrani od zlonamernika koji su hteli da koriste njegovo delo, bez ulaganja truda oko izrade i bez nadoknade.:P
Obično su bar dve strane uvučene u priču - tvorac ideje i realizator.
Ništa tu nije novo u istoriji, ali nama samima tako izgleda jer smo ograničeni našim životnim vekom. Mi samo menjamo formu stvarima a suština je uvek ista, i sve se uvek svodi na ljudski faktor. :roll:
 
shx:
Covecanstvo je izabralo potpuno pogresan pravac. Ako je ono izabralo pogresno ne moramo i mi. Ili se bar ne dajmo tako lako...

reče jedan veeeliki kako svaki čovek zna da je ovaj svet loš i da ga treba menjati, ali da se retki prihvataju menjanja sebe.
tako je današnja, tržišno uređena, civilizacija gramzivo otimačka, o čemu govore i neki što su se okitili nobelovim nagradama za ekonomiju. dakle, i kapitalisti uviđaju destruktivnost kapitalizma.
najtužnije je što su putevi jasni i dobro označeni, ali se malo ko u znake zagleda kad dođe do raskrsnice.
najčešće se povodimo onim što nas dovodi baš tamo kuda bi najmanje hteli da stignemo.
 
djidjo:
shx:
Covecanstvo je izabralo potpuno pogresan pravac. Ako je ono izabralo pogresno ne moramo i mi. Ili se bar ne dajmo tako lako...

reče jedan veeeliki kako svaki čovek zna da je ovaj svet loš i da ga treba menjati, ali da se retki prihvataju menjanja sebe.
tako je današnja, tržišno uređena, civilizacija gramzivo otimačka, o čemu govore i neki što su se okitili nobelovim nagradama za ekonomiju. dakle, i kapitalisti uviđaju destruktivnost kapitalizma.
najtužnije je što su putevi jasni i dobro označeni, ali se malo ko u znake zagleda kad dođe do raskrsnice.
najčešće se povodimo onim što nas dovodi baš tamo kuda bi najmanje hteli da stignemo.
Vama TV stalno uključen? :lol: :lol: :lol:
 
E fino... Jedno pitanje iz moje oblasti... Generalno menadzment praksa velikih korporacija je neeticka. Glavni cilj je profit... Cesto se zanemaruje drustveni aspekt i dobrobit ili pretnje koje nova tehnologija donosi... Opet, jeftiniji proizvodi nizeg kvaliteta, doprinose standardizaciji njihovih cena po zemljama... Ovakva standardizacija korporaciji omogucuje ogroman profit...

No u modernom globalistickom konceptu korporativnog kapitalizma postoji jedna veoma vazna komponenta koja se zove kooperacija. Kooperacija je jedan od glavnih karakteristika novog politicko-ekonomskog poretka... Sjedinjavanje velikih korporacija u jedinstvene oblike medjunarodne (globalne) saradnje doprinosi nastanku monopolistickih kartela. Iskoristicu naziv kartel, mada oni organizaciono funkcionisu kao jedna organizacija i najcesce nastaju akvizicijom (bilo prinudnom ili dobrovoljnom) ili pripajanjem jedne korporacije drugoj.

Naravno, ovaj oblik globalne integracije otvara prostor za njihovo politicko delovanje. Njihova moc se ogleda u sponzorisanju i finansiranju visoko korumpiranih predsednickih i izbora za clanove vlada najmocnijih zapadnih drzava... Znajuci da ovako mogu lobirati za svoje interese na globalnom nivou. Tako i organizacije poput Svetske Banke i Medjunarodne Banke za Obnovu i Razvoj (koja je posle II sv. rata bila osnovana kao nacin finansiranja obnove ratom razrusene evrope, a kasnije je akcenat pao na razvoj zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja) organizovane su tako da zemlje imaju onoliku moc, koliki je njihov depozit na racune organizacije. Naime svaka clanica placa odredjenu sumu za clanstvo u tim medjunarodnim organizacijama.

Znajuci da su one nastale pod velikim uticajem S.A.D.-a koja je jedina iz rata izasla bogatija (bogatstvo nastalo prodajom oruzja i saveznicima i "okupatorima"), S.A.D. imaju i najvecu moc u donosenju odluka. Druge nacije sa najvise mogucnosti donosenja odluka su Engleska i Francuska... A od zadnje cetvrtine 20 veka i Nemacka. To znaci da zapadne zemlje pod uticajem industrijalnih lobija i politickih ciljeva (koji su opet odredjeni ciljevima nekoliko najvecih korporativnih kartela na planeti), donose samo one odluke koje ce se pozitivno odnositi kako na njihovu politicku i ekonomsku situaciju u svetu, tako i ekonomskoj situaciji u zemlji...

To se uglavnom ogleda u preseljenju bazicne i tehnoloski nisko struktuirane proizvodnje ili proizvodnje sirovina i poluproizvoda, kao i odredjeni radovi na popravci ili izgradnji odredjenih delova, u zemlje u razvoju ili nerazvijene zemlje... Tako se privreda u ovim zemljama zasniva na proizvodima visoke tehnologije. Danas, u S.A.D., cak 80% zaposlenih se nalazi u usluznoj delatnosti, gde najveci udeo imaju informacione tehnologije i napredne (tj. visoke) tehnologije... Na taj nacin oni omogucuju svojim privredama relativno stabilan razvoj i stalan rast GDP (Gross Domestic Product ili Bruto Domaci Proizvod - skup svih proizvoda i usluga koje su proizvedene u zemlji ili subsidijarnim organizacionim oblicima domacih kompanija u inostranstvu).

Dakle na ovaj nacin se iz GDP-ija odstranjuju elementi niske tehnologije i povecava njegov razvoj i brzina rasta. Ono sto ovo dovodi je i konstantna inflacija... Tako da zapadne ekonomije se uglavnom orijentisu na kontrolisanje inflacije... Kejnzijanska teorija trade-offa izmedju inflacije i zaposlenosti, danas je znatno modifikovanu u skladu sa preovladjujucom monetaristickoj (neoklasicnom) teorijom. Danas se smatra da je cilj drzave niska inflacija i visoka zaposlenost.

U razvijenim privredama, drzava se retko mesa u unutrasnje ekonomske procese drzave... Fiskalna politika se koristi ograniceno i na kratkom nivou... U njima je znacajnija monetarna funkcija i trziste kreiranja novca... Uticanje na monetarno trziste zemljo putem centralne banke ili sistema centralnih banki, po savremenoj ekonomskoj teoriji, ima manje znacajne nus-efekte (i manje verovatne) nego sprovodjenje odredjene fiskalne politike...

Medjutim uzimajuci uticaj medjunarodnog bankarstva, moze uociti na veliki profit koji razvijene zemlje ostvaruju i na finansijskom trzistu. Najveca poverilacka organizacija, koja se bavi davanjem pozajmica odredjenim organizacijama, vladama ili velikim drustvenim sistemima, je IFC, Medjunarodni Investicioni Fond (ili korporacija, pod drugim imenom)... Razlika izmedju IFC, IMF i IBRD je u pravo u tome sto IFC nije institucionalna organizacija. IFC cine velike svetske banke (medju kojima je veci deo velikih americkih banaka - Manhattan Group i City Bank) kao i odredjene velike finansijske institucije (offshore investicioni fondovi - sastavljeni od privatnog kapitala najbogatijih ljudi na svetu, obicno locirani u zemljama niske ili nepostojoce poreske stope, poput Monaca, San Marina, Kajmanskih Ostrva )...

Na taj nacin zapadne zemlje pored "uvaljivanja koske" svojim manje razvijenim "partnerima" u medjunarodnoj trgovini, takodje zaradjuju od plasmana kapitala, odnosno pozajmica... Obicno se ovo zavrsi nemogucnoscu zemlje da vrati dugove. I tu stupaju na scenu zemlje clanice, koje otkupljuju velike korporacije po niskim cenama, ili drzavna dobra i koncesije... Na taj nacin se povecava ekonomsko-politicka zavisnost ekonomski zavisnih zemalja (u razvoju i nezavisnih)... I omogucuje ogroman politicki uticaj na njihove vlade.

A zasto je to znacajno sa aspekta postavljenog pitanja? Ovako se stvara jedno globalno trziste na kome glavnu rec imaju karteli velikih medjunarodnih organizacija i omogucuje se plasiranje globalnog proizvoda ili otpadaka i zastarelih tehnologija na ta trzista. Globalni proizvod omogucuju korporacijama i globalni profit koji je mnogo veci od onog prethodnog "medjunarodnog" koji je do sada bio najrelevantniji u privredjivanju velikih korporacija.

Globalizacija proizvoda omogucuje da on ima jedinstvene karakteristike na svim trzistima... Politicko-ekonomskim pritiskom se lako moze unistiti odredjena grana privrede u zemljama u razvoju, cineci ih jos zavisnijim od zapada. Ovako veliki profit, i vladajuci Makijavelisticki pristup menadzmentu ovih korporacionih kartela dovodi i do nezainteresovansti za eticke komponente proizvoda... Ovi proizvodi su, kako dominantni, tako i siroko propagirani na globalnom nivou. Ostalim proizvodima se zatvara mogucnost probijanja, osim ako su u pitanju nove tehnologije iza kojih stanu finansijski jake investicione firme. Tako da proizvodnja klasicnih proizvoda postaje skupa i dostupna samo klasi bogatijih gradjana.

Takodje razlike izmedju kupovne moci na razlicitim podrucjima zemljine kugle, pod pretpostavkom postavljanja globalne cene koju je lako izracunati, kvalitet proizvoda se smanjuje. Mada postoje i strategije diferncijacije... Gde se u nerazvijenim zemlja plasiraju tehnoloski nazadni proizvodi, u zemljama u razvoju - jedna tehnologija iza aktuelne, a u zapadnim aktuelna (koja je jedno 2-3 tehnologije iza onoga sto kompanija u stvari poseduje)... Sa vremenom ove tehnologije se sele na sve nerazvijenija trzista, a stare menjaju nove... Ali uvek ostaje gep (rascep) izmedju dostupnih tehnologija prema razvijenosti zemlje...

Koriscenjem neetickih i Makijavelistickih pristupa poslovanju tezi se samo profitu i sirenju globalnog politicko-ekonomskog uticaja... Gradjanstvo u zapadnim drzavama obicno zivi na ivici egzistencije. Medjutim oni to ne uvidjaju, zbog generalne niske obrazovanosti i velike zavisnosti od ogromnih bankarskih sistema (lizing i kredit)... Njima se cini da zive normalan zivot, do prve krizne situacije. Tada na scenu nastupa nepravedan sistem kojim se coveku jednostavno moze oduzeti sve sto ima.

Znaci, sve ovo je za racun bogatih. Ali ne u klasicnom (Marksovom) smislu kapitalista. U savremenoj ekonomskoj teoriji postoje razni nacini za sticanje i odrzavanje bogatstva i samim tim povecanja uticaja na vlast. Ne pojavljuje samo proizvodna preduzeca, vec i usluzna i finansijske institucije, razni srafovi u ovim mehanizmima (posrednicka preduzeca), i sl.

Ovaj sistem svakako vodi stvaranju autorativnog drzavnog poretka koga u stvari gradjani sveta i nisu svesni... Oni postaju uljuljkani u prividu "normalnog zivota". To su vrednosti na kojima se temelje osnove socijalizacije, odnosno pripremanja coveka za drustveno delanje i interakciju.

E, sad ce neko reci - da li ti to pricas o socijalizmu kao resenju? Ne. Socijalizam nije moguce uspostaviti (cak ni najliberalniji oblik, a one autokrativne ne podrzavam nikako - znamo kakva su njihova dejstva i rezultati), zbog velikog uticaja bogatstva na svetsku ekonomsko-politicku situaciju. Ali, neki modeli liberalnog socijalizma su ipak primili korenje u severno-evropskim drzavama - tkzv. severno-evropski socijalizam.

Nazalost, za sada resenje ne postoji... Videcemo, za buducnost... To sve zavisi od odnosa moci velikih svetskih sila. Istorijski je dokazano da se razliciti drustveni oblici organizovanja smenjuju... Tako mi polako ulazimo u jedno visoko autorativno i manipulativno globalisticko korporativno-kapitalisticko drustvo. Mislim, da mi necemo doziveti njegov krah... Ali istorijski gledano i ono ce morati da ima svoj kraj.

Nadam se samo da se to nece zavrsiti razaranjem zemlje (poput onih u SCI-FI i crtanim filmovima) ili nazadovanjem ljudskog drustva.

Takodje bih mogao da pricam i o uticaju religije na kreiranje masovnog misljenja i osecaja uljuljkanosti "obicnim zivotom", ali to je presiroka tema za raspravu...
 
Tuzni_patak:
Imam ja pitanje za vas.....

Ako svaki (vredni ) Kinez bude zapošljen , šta će biti sa zapadnom i evropskom privredom?
Ako radi 1/6 čovečanstva , šta će ostali da rade.
-Ako spojimo naftu i kineze , gde im je kraj (jer jedino nemaju dovoljno struje za svoj poduhvat).

To je tesko izvodljivo zbog sveopste politicko-ekonomske dominacije zapadnih zemalja u svim oblastima globalnog zivota. Eventualno, ako bi se desio neki Kineski ustanak. Po pravili kinezi imaju pasivne vojne snage u skoro svim zemljama sveta. Ovi kineski doseljenici zadrzavaju svoj jezik, retko uce domaci jezik zemlje, zive kao u svojoj zemlji i po svojim pravilima. Iscenirana nepravdana koju je napravila neka zapadna zemlja moglo bi izazvati budjenje svesti velikog broja kineza (a i azijatskog stanovnistva) u mnogim zemljama evrope. Ti me bi se znacajno ugrozio politicko-ekonomski polozaj tih zemalja i otvorila mogucnost da se, dok traju neredi, maticna zemlja oslobodi okova. Ali i pored toga bi im trebali jaki saveznici... Ali, opet imaju veliki potencijal za preobrat sveta. Ali ni to ne bi bilo na bolje. Kinezi isto zive u jednom autokrativnom rezimu.

Tuzni_patak:
Drugo pitanje:
--Ako čovek zadovoljava samo osnovne svoje potrebe koliko je radnih mesta potrebno da bi se zadovoljila sva potreba celog čovečanstva.
--A šta će ostali da prihoduju....

Zavisi... Nije moguce da svaki covek zadovoljava samo svoje osnovne potrebe. Distribucija kapitala u savremenoj ekonomiji "gura" sredstva ka velikim ekonomsko-politickim savezima i njihovim dominantnim clanicama.

Tuzni_patak:
--Kriza sa radnim mestima u Srbiji i jeste zbog toga što se pare ne okreću već stoje, zato što se zadovoljavaju samo najosnovnije potrebe (i što se mnogo uvozi).

Kriza u Srbiji je najvecim delom zasnovana na neimanju proizvoda za izvozu (i to zbog velikog stepena ruiniranosti, nerazvijenosti i zaostatka vecine privrednih grana) i zbog velike zaduzenosti koju naravno kontrolisu zapadne politicko-ekonomske sile kroz medjunarodne politicke, finansijske i finansijsko-monetarne organizacije.


Tuzni_patak:
Iz ova dva i osnovne teme sledi ćorsokak tržišne privrede, jer je produktivnost proizvodnih snaga u nesrazmeri sa odnosima u tržišnoj privredi....
Stoga bez promene sistema sledi kataklizma....MAD MAX.
Neznam dali će inke pogoditi sa 2012, ali nije daleko.

Mislim da ovaj zakljucak ne vodi nicemu. Izvini.

U stvari svet krece ka kreiranju globalizovane politicko-ekonomske situacije. Tj. visoko manipulativnog i autokratskog upravljanja svetskih mocnika. Takvo stanje ce sigurno trajati dosta dugo... Stotine, dve ili tri stotine godina? Ne znam.
 
Dodajte na ovo i politicku promenu koju ce izazvati nepostojanje alternativnog politickog sistema - komunizma (socijalizma).
Sada nema potrebe za odrzavanjem jakog i kontrolisanog radnickog sindikalizma u kapitalistickim drzavama jer nema vishe alternative koja stalno postoji u psiholoskom stanju radnika (koja je postojala u bipolarnom svetu i kao takva mogla da dovede do De Gol-ovog slucaja eksplozije nezadovoljstva socijalnim stanjem).

Globalizacija informacionih tehnologija i informacija ce sigurno dovesti do protoka znanja i u nerazvijene zemlje , sto ce dovesti do ugrozavanja tehnoloskog Gapa razvijenih i nerazvijenih.

Sta vishe , mudra politika kreiranja neproizvodnih zanimanja u razvijenim drzavama ne postoji u nerazvijenim (gde ne postoje ni velike potrebe za neproizvodnim uslugama) .

Dali ce sinhronizam kontrole iz jednog centra (kontrole tehnologije i primata kao i kapitala, i dozvole zauzimanja trzista) realno i opstati?
Izgleda da trenutno ne opstaje , jer arapi i kinezi imaju naizgled samostalnu politiku.Arapi su verovatnije nezavisne trzisne politike jer imaju plemensko uredjenje drustva i drzave, a tu nema korupcije....
Kina je tempirana bomba zbog religijskog pristupa i brojnosti radne snage. Zamislite klime i kinezi. Povecanje potrosnje struje za 10% u slucaju Kine dovodi do globalnog povecanja potrosnje za 1/6*10% na svetskom nivou.....

Produktivnost raste, energetski resursi drasticno opadaju, balans izmedju ugrozenosti i kontrole razvijenih (koji su veci potrosaci energetskih resursa) i zilavosti i potencijala brzog razvoja siromasnih koji je podrzan naucnim razvojem GUBI ZAMAH I SNAGU , jer korporacije radi svojih lokalnih interesa koce razvoj tehnologije i samim tim smanjuju razlike u tehnoloskim nivoima razvijenih i nerazvijenih. Tako koristoljublje upravo doprinosi ugrozavanju monopola razvijenih .
Ovo me podsecha na biznis situaciju , dali prodavati monopolsku robu po ceni koja je trzisno neprihvativa i imati veliku marginu dobiti ili je uciniti trzisno prihvativu i onda imati eksploziju trzista , velike troskove organizacije a priblizno istu dobit.
Moderno poslovanje uglavnom sugerishe drugi nacin.U prvom slucaju trziste gubite onda kad dobijete konkurenciju , ako brzo ne reagujete. U drugom slucaju imate kasnije manju dobit zato sto morate imati velike istrazivacke troskove....Ali mozete biti tromiji...Imate rezervu i vremena i tehnologije...

U prevodu svetu ce doci glave energetska zavisnost razvijenih....
 

Back
Top