Sto najboljih knjiga svih vremena - statistika

The 100 greatest novels of all time:

Sunday October 12, 2003
The Observer

1. Don Quixote Miguel De Cervantes
2. Pilgrim's Progress John Bunyan
3. Robinson Crusoe Daniel Defoe
4. Gulliver's Travels Jonathan Swift
5. Tom Jones Henry Fielding
6. Clarissa Samuel Richardson
7. Tristram Shandy Laurence Sterne
8. Dangerous Liaisons Pierre Choderlos De Laclos
9. Emma Jane Austen
10. Frankenstein Mary Shelley
11. Nightmare Abbey Thomas Love Peacock
12. The Black Sheep Honore De Balzac
13. The Charterhouse of Parma Stendhal
14. The Count of Monte Cristo Alexandre Dumas
15. Sybil Benjamin Disraeli
16. David Copperfield Charles Dickens
17. Wuthering Heights Emily Bronte
18. Jane Eyre Charlotte Bronte
19. Vanity Fair William Makepeace Thackeray
20. The Scarlet Letter Nathaniel Hawthorne
21. Moby-Dick Herman Melville
22. Madame Bovary Gustave Flaubert
23. The Woman in White Wilkie Collins
24. Alice's Adventures In Wonderland Lewis Carroll
25. Little Women Louisa M. Alcott
26. The Way We Live Now Anthony Trollope
27. Anna Karenina Leo Tolstoy
28. Daniel Deronda George Eliot
29. The Brothers Karamazov Fyodor Dostoevsky
30. The Portrait of a Lady Henry James
31. Huckleberry Finn Mark Twain
32. Dr Jekyll and Mr Hyde Robert Louis Stevenson
33. Three Men in a Boat Jerome K. Jerome
34. The Picture of Dorian Gray Oscar Wilde
35. The Diary of a Nobody George Grossmith
36. Jude the Obscure Thomas Hardy
37. The Riddle of the Sands Erskine Childers
38. The Call of the Wild Jack London
39. Nostromo Joseph Conrad
40. The Wind in the Willows Kenneth Grahame
41. In Search of Lost Time Marcel Proust
42. The Rainbow D. H. Lawrence
43. The Good Soldier Ford Madox Ford
44. The Thirty-Nine Steps John Buchan
45. Ulysses James Joyce
46. Mrs Dalloway Virginia Woolf
47. A Passage to India E. M. Forster
48. The Great Gatsby F. Scott Fitzgerald
49. The Trial Franz Kafka
50. Men Without Women Ernest Hemingway
51. Journey to the End of the Night Louis-Ferdinand Celine
52. As I Lay Dying William Faulkner
53. Brave New World Aldous Huxley
54. Scoop Evelyn Waugh
55. USA John Dos Passos
56. The Big Sleep Raymond Chandler
57. The Pursuit Of Love Nancy Mitford
58. The Plague Albert Camus
59. Nineteen Eighty-Four George Orwell
60. Malone Dies Samuel Beckett
61. Catcher in the Rye J.D. Salinger
62. Wise Blood Flannery O'Connor
63. Charlotte's Web E. B. White
64. The Lord Of The Rings J. R. R. Tolkien
65. Lucky Jim Kingsley Amis
66. Lord of the Flies William Golding
67. The Quiet American Graham Greene
68 On the Road Jack Kerouac
69. Lolita Vladimir Nabokov
70. The Tin Drum Gunter Grass
71. Things Fall Apart Chinua Achebe
72. The Prime of Miss Jean Brodie Muriel Spark
73. To Kill A Mockingbird Harper Lee
74. Catch-22 Joseph Heller
75. Herzog Saul Bellow
76. One Hundred Years of Solitude Gabriel Garcia Marquez
77. Mrs Palfrey at the Claremont Elizabeth Taylor
78. Tinker Tailor Soldier Spy John Le Carre
79. Song of Solomon Toni Morrison
80. The Bottle Factory Outing Beryl Bainbridge
81. The Executioner's Song Norman Mailer
82. If on a Winter's Night a Traveller Italo Calvino
83. A Bend in the River V. S. Naipaul
84. Waiting for the Barbarians J.M. Coetzee
85. Housekeeping Marilynne Robinson
86. Lanark Alasdair Gray
87. The New York Trilogy Paul Auster
88. The BFG Roald Dahl
89. The Periodic Table Primo Levi
90. Money Martin Amis
91. An Artist of the Floating World Kazuo Ishiguro
92. Oscar And Lucinda Peter Carey
93. The Book of Laughter and Forgetting Milan Kundera
94. Haroun and the Sea af Stories Salman Rushdie
95. La Confidential James Ellroy
96. Wise Children Angela Carter
97. Atonement Ian McEwan
98. Northern Lights Philip Pullman
99. American Pastoral Philip Roth
100. Austerlitz W. G. Sebald
 
Dok sam podebljavala neke naslove mozda sam zahvatila i ime pisca,ali me mrzi da sada to prepravljam. U svakom slucaju, nadam se da ce ti pomoci jer ne moras posedovati neko posebno znanje engleskog da bi ovo uspeo da prevedes. Inace, ja sam procitala svega 15 knjiga sa ove liste :roll:

ja sam procitala skoro sve - i odgovorno tvrdim da je lista blesava :) mozda je realna za nekoga ko je citao uglavnom knjizevnost sa engleskog govornog podrucja, ali svet, a ni svetska knjizevnost nisu bas tako mali... Bolji vodic bi bio spisak obavezne literature na katedri za svetsku knjizevnost...
 
ja sam procitala skoro sve - i odgovorno tvrdim da je lista blesava :) mozda je realna za nekoga ko je citao uglavnom knjizevnost sa engleskog govornog podrucja, ali svet, a ni svetska knjizevnost nisu bas tako mali... Bolji vodic bi bio spisak obavezne literature na katedri za svetsku knjizevnost...

1. bogami jest

2. samo pitanje nije jasno- je li 100 romana, 100 knjiga beletristike (npr. Ilijada), ili 100 knjiga općenito (ond asu tu Newtonova Principia i Descartesov Discours).

3. anglo- orijentacija je nazočna uistinu preko svake mjere. Iako mi je njemački roman nerijetko iritantan zbog sporohodnosti i stalnog diskurzivnog "filozofiranja"- tu nema Goethea, Kellera, Rilkea, Manna, Musila, Brocha, Hessea, Rotha (Joespha), Doeblina, Werfela, ...a ni Hašeka, Bjelog, Gončarova, Šolohova, Leonova, Iwaszkiewicza, Reymonta, Baroje, Sveva, Lampeduse, Verge,..da ne govorim o ex-Yu piscima. Sve u svemu- ćorak.
 
A i da dodam, kad smo već kod toga- iritira taj anglo-američki autizam, koji će primijetiti svatko tko je imao u rukama njihove opće preglede književnosti ili leksikone i prikaze toga tipa. Iako su na engleski prevedeni svi ti značajni svjetski romani (ako ćemo o romanima), samo je vrlo malom broju njihove inteligencije ušlo u glavu da postoji i neki širi svijet osim njihova malog skučenog univerzuma. Za 19. st. ajde-de (iako ni to baš nije oprostivo- Dostojevski, Turgenjev, Puškin, Tolstoj, Stendhal, Balzac, Goethe, ..- vrl osu dobro znali "druge" nacionalne književnosti, dok su Dickens, Trollope, Melville, Thackeray, ..ostali ponajviše ograničeni, uz izuzetak poznavanja ponekog Francuza, na anglosferu), no u 20. st. to je već teše prihvatljivo.

Goetheova ideja o Weltliteratur ostvarila se, no u anglojezičnim zemljama dosta ograničeno i površno.
 
Lista odiše anglosaksonskim etnocentrizmom, mada je bolja od nekih drugih koje sam vidio. Bar Tolkin ne zauzima tri od pet prvih mjesta.
Naravno, sama ideja pravljenje lista "najboljih svih vremena", kao da je u pitanju skok u dalj, a ne umjetnost vrlo je diskutabilna.
Meni je zanimljiviji, recimo, Zapadni kanon Harolda Bluma.
http://www.interleaves.org/~rteeter/grtbloom.html

I beg to differ. Zato sam formirao "Hroboatosov kanon" :mrgreen:

http://www.forum.hr/showthread.php?t=433655
 
Mislim na klasike koji su stalno štivo, koje se čita, priznati su, omiljeni. Neki više od kritičara, neki pak od publike. Neki više nisu to- pregazilo ih. Evo, ovo je moje mišljenje, temeljeno na više činitelja:

Engleska književnost
+++++++++++++++++

Shakespeare
Dickens (možda)
Joyce (možda)

Nisam stavio Miltona (zastario i nečitan), Byrona (zdošel), Blakea (kult), Conrada (nema šire čitateljstvo), ni razne Hardye, Austenice, Yeatsa, ..kao ni pučkioje Conana Doylea ili Tolkiena (nisu klasici)

Francuska književnost
+++++++++++++++++++

Montaigne
Moliere
Hugo
Flaubert
Baudelaire
Proust (možda)
Camus (možda)

Nisam Villona, Zolu, Rimbauda, Rabelaisa, Balzaca, Mallarmea,..jer mislim da nisu u općoj čitateljskoj svijesti što i Hugo, Flaubert ili Baudelaire. A klasici nisu, ovako definirani, Verne ili Dumas.

Ruska književnost
+++++++++++++++

Dostojevski
Tolstoj
Čehov

Mislim da Puškin, Turgenjev, Jesenjin, Pasternak,... nisu ranga univerzalnosti kao ovi.

Američka književnost
++++++++++++++++++

Whitman
Faulkner

Melville, James, Hemingway,....nisu u tom rangu koji kombinra veličinu i prihvaćenost.

Talijanska književnost
+++++++++++++++++++

Dante
Boccaccio

Petrarca je ipak zdošel, a ostali nisu uspjeli održati se (Ariosto, Tasso,..)

Njemačka književnost
+++++++++++++++++

Goethe
Kafka
Nietzsche (ako se pribroji dobra filozofija)


Heine, Schiller, Mann, Musil, Rilkke,...nisu više čitani. Eventualno može Schopenhauer, ili Freud kao pisac.

Čini se da su Francuzi gazde

Znači, ovo je taj tvoj kanon.
Uglavnom se slažem, mada, ako si stavio Bodlera, mogao si i nekoga od engleskih romantičara. Džojsa bih svakako stavio, Dikensa ne.
Kod francuza, radije bih vidio Prusta na listi nego Igoa.
Rusi su mi OK.
Ameri isto, mada, razmišljam o T.S. Eliotu, možda umjesto Vitmana.
Italijani, nijemci - OK.
Glavna zamjerka: stavio bih Ilijadu, Odiseju i Bibliju. Možda Homera niko ne čita za razonodu, ali ipak je to temelj zapadne književnosti.
 
Znači, ovo je taj tvoj kanon.
Uglavnom se slažem, mada, ako si stavio Bodlera, mogao si i nekoga od engleskih romantičara. Džojsa bih svakako stavio, Dikensa ne.
Kod francuza, radije bih vidio Prusta na listi nego Igoa.
Rusi su mi OK.
Ameri isto, mada, razmišljam o T.S. Eliotu, možda umjesto Vitmana.
Italijani, nijemci - OK.
Glavna zamjerka: stavio bih Ilijadu, Odiseju i Bibliju. Možda Homera niko ne čita za razonodu, ali ipak je to temelj zapadne književnosti.

Hja...to je bilo na početku. Na kraju je ispalo ovako:
http://www.forum.hr/showpost.php?p=19604401&postcount=41
http://www.forum.hr/showpost.php?p=19672559&postcount=44

Zatim- Bloomova lista u knjizi je ova:
http://www.forum.hr/showpost.php?p=19591546&postcount=39
(prepisao sam iz knjige koju imam; ona podulja je dana na kraju kao opći popis, no u samoj su knjizi samo navedeni autori, od Dantea do Pessoe.

Homera nisam stavio (kao ni Bloom) jer je popis uključio samo poslijeantičku književnost.
 
Nije mi se dalo čitati svu diskusiju na tom drugom forumu.
Čudan mi je ovaj Blumov kraći popis. Vrlo anglocentrično. Samo Tolstoj od rusa, i slovena inače, a ima Džejn Ostin, Dikinsa, Emili Dikinson, pa dr. Džonsona...
Ne znam na koju foru je Frojd stigao na listu.

Svi kažu da je njegov "kanon" zapravo- britanski kanon. Freud je kao mudrosnik modernoga doba, novi Montaigne, esejist.

Inače, Bloom je bio opsjednut Freudom dulje vremena, pa stalno koristi, kao terapiju, pisanje o njemu u kojoj ga pljucka (i ovaj je tekst podcjenjivački- Freud is essentially prosified Shakespeare).
 
The 100 greatest novels of all time:

Sunday October 12, 2003
The Observer

1. Don Quixote Miguel De Cervantes
2. Pilgrim's Progress John Bunyan
3. Robinson Crusoe Daniel Defoe



ОК за под бр1. но кад сам видио ДЈЕЛА под бројевима 2. и 3. одустао сам од даљег читања.

The Observer :hahaha:
 
Prema istraživanju koje je izvršila redakcija magazina "Njusvik", na osnovu višegodišnjih rangiranja i lista u novinama "Telegraf" i "Gardijan", u elekstonskoj enciklopediji "Vikipedija" i uz pomoć američkih izdavača, opre Vinfri i bibliotka širom sveta, napravljena je lista sto najboljih knjiga svih vremena.
Na prom mestu nalazi se knjiga "Rat i mir" Lava Tolstoja, na drugom mestu "1983" Džordža Orvela, a na trećem "Uliks" Džemsa Džojsa. Četvrta na ovoj tabeli je "Lolita" Vladimira Nabokova, a do desetog mesta ređaju se "Buka i bes" Vilijema Foknera, "Nevidljivi čovek" Ralfa Elisona, "Izlet na svetionik" Virdžinije Vulf, Homerove "Ilijada" i "Odiseja", "Gordost i predrasude" Džejn Ostin, "Božanstvena komedija" Dantea Aligierija.
Biblija je na 41, a Šekspirova dela su od 49. do 52. mesta.

Izvor: Večernje Novosti
 
Ja mislim da je "Alisa u zemlji čuda" čisto sranje...

Suviše oštro rečeno.

Svako delo u sebi sadrži bar delić vrednosti neke.

Alisa u zemlji čuda je razdragano, veselo i čudesno delo, odiše humorom.
U samo jednom pasažu postoji nonsens.
Potrebno je shvatiti logiku sna u ovom romanu.
Iako pripada Književnosti za decu, za razumevanje ovog dela potrebno je poznavati, kako istorijske tako i metafizičke okvire.
Igra je jedna od odlika Književnosti za decu, kao i fantastika, te je iznedreno pregršt sjajnih dela. Roman Luisa Kerola zasigurno je jedan od antologijskih. Bar u ovoj oblasti Književnosti.

Reći da nešto ne prija našem senzibilitetu je jedno, ali reći da je sranje, ipak oštro zvuči.
 
Prema istraživanju koje je izvršila redakcija magazina "Njusvik", na osnovu višegodišnjih rangiranja i lista u novinama "Telegraf" i "Gardijan", u elekstonskoj enciklopediji "Vikipedija" i uz pomoć američkih izdavača, opre Vinfri i bibliotka širom sveta, napravljena je lista sto najboljih knjiga svih vremena.
Na prom mestu nalazi se knjiga "Rat i mir" Lava Tolstoja, na drugom mestu "1983" Džordža Orvela, a na trećem "Uliks" Džemsa Džojsa. Četvrta na ovoj tabeli je "Lolita" Vladimira Nabokova, a do desetog mesta ređaju se "Buka i bes" Vilijema Foknera, "Nevidljivi čovek" Ralfa Elisona, "Izlet na svetionik" Virdžinije Vulf, Homerove "Ilijada" i "Odiseja", "Gordost i predrasude" Džejn Ostin, "Božanstvena komedija" Dantea Aligierija.
Biblija je na 41, a Šekspirova dela su od 49. do 52. mesta.

Izvor: Večernje Novosti

Na kraju lista i nije toliko loša koliko su im reference sumnjive. Vikipedija i Opra Vinfri!!!
 
Pozzzz

Prije svega nov sam ovdje a zanima me sve u vezi knjiga, i pristalica sam misljenja da je duh u knjigama a ne u monitoru i sam miris knjige nas cini drugacijim... ovako preko monitora osjetimo jedino ako nam crkne centralna:worth:.... volio bi da mi se obrati neko ko se razumije u kritiku i da mu posaljem nesto da mi smao da svoje misljenje, bio bih veoma zahvalan ali sto prije:super:
 

Back
Top