Vladimir Zlatic
Domaćin
- Poruka
- 3.937
Ukratko , komunizam je ideologija koja se temelji na zaostavstini francuske revolucije koja je osnovu svoje ideologije nalazila u delima ateistickih filosofa Voltera , Didroa, Monteskjea..., poznatim borcima protiv religije i vere ,i filosofiji materijalizma koja se pojavila krajem XVIII veka , a u XIX bila siroko prihvacena od strane ateista . Materijalizam je prilagodjen prirodnim naukama kroz delo Carlsa Darvina a socijalnim kroz delo Marksa i Engelsa . Sam Marks je bio veliki poklonik lika i dela Carlsa Darvina . On pismu koje je 19. decembra 1860. g napisao Engelsu za Darvinovu knjigu pise da ona “implicira temelj istorije prirode naseg ucenja " A u pismu koje je 16. januara 1861. napisao Laseleu kaze: "Darvinovo delo je kapitalno delo. Sa aspekta prirodnih nauka, onopredstavlja temelj borbe klasa kroz istorju . Poklanjajuci Darvinu nemacko izdanje Kapitala Marks je napisao u posveti :"Carlsu Darvinu od Karla Marksa , jednog vatrenog obozavatelja".A Georgi Valentinovic Plehanov, pionir ruskog komunizma koga je
Lenjin okarakterisao kao "najveceg poznavaoca ciele svetske literature
o marksizmu", je rekaoda je marksizam "prilago|avanje darvinizma drustvenim naukama".
Da vidimo dalje sta komunisti kazu o vezi i znacaju ateizma komunizma i njhov odnos prema religiji .
Glavni ideolog komunizma Karl Marks kaze da je neophodno unistiti religiju kako bi se uspostavio komunizam .
Lenjin 1909 godine , kao lider socijaldemokratske partije , kasnije komunisticke partije u svom tekstu kaze sledece : Socijaldemokratija se zasniva na temelju naucnog socijalizma, odnosnona marksistickom pogledu na svijet. Kao sto su to u raznim prilikama
ponavljali Marx i Engels, temelj marksisticke filozofije je dijalekticki materijalizam, apsolutno ateisticki i antireligijskog izraza, koji je usvojio istorijske tradicije francuskog materijalizma XVIII veka i Fojerbahov materijalizam u Nemackoj . Ne smemo zaboraviti da je Marks jos u stanju nacrta u potpunosti procitao Engelsov Antidiring i da je
materijalistu i ateistu Diringa optuzio da nije konsekventan materijalista i da ostavlja otvorena vrata religiji i religijskoj filozofiji. Takodje ne smemo zaboraviti da je Engels u
svom djelu o Ludvigu Fojerbahu napao Fojerbaha zato sto nije radio na unistavanju religije vec je ponovoozivljavao; zato sto je zapoceo rat za osnivanje jedne nove,
"uzvisene" religije. "Religija je opijum koji se koristi za uljuljkivanje naroda". Ova Marksova izreka je kamen temeljac marksisticke misli o religiji.
Lenjin okarakterisao kao "najveceg poznavaoca ciele svetske literature
o marksizmu", je rekaoda je marksizam "prilago|avanje darvinizma drustvenim naukama".
Da vidimo dalje sta komunisti kazu o vezi i znacaju ateizma komunizma i njhov odnos prema religiji .
Glavni ideolog komunizma Karl Marks kaze da je neophodno unistiti religiju kako bi se uspostavio komunizam .
Lenjin 1909 godine , kao lider socijaldemokratske partije , kasnije komunisticke partije u svom tekstu kaze sledece : Socijaldemokratija se zasniva na temelju naucnog socijalizma, odnosnona marksistickom pogledu na svijet. Kao sto su to u raznim prilikama
ponavljali Marx i Engels, temelj marksisticke filozofije je dijalekticki materijalizam, apsolutno ateisticki i antireligijskog izraza, koji je usvojio istorijske tradicije francuskog materijalizma XVIII veka i Fojerbahov materijalizam u Nemackoj . Ne smemo zaboraviti da je Marks jos u stanju nacrta u potpunosti procitao Engelsov Antidiring i da je
materijalistu i ateistu Diringa optuzio da nije konsekventan materijalista i da ostavlja otvorena vrata religiji i religijskoj filozofiji. Takodje ne smemo zaboraviti da je Engels u
svom djelu o Ludvigu Fojerbahu napao Fojerbaha zato sto nije radio na unistavanju religije vec je ponovoozivljavao; zato sto je zapoceo rat za osnivanje jedne nove,
"uzvisene" religije. "Religija je opijum koji se koristi za uljuljkivanje naroda". Ova Marksova izreka je kamen temeljac marksisticke misli o religiji.
