... нажалост...
Како се помирити с тим?
Како компензовати оно што не можемо имати?
Како се ви борите с тим?
Veoma lako.....Cak sta vise ti ne treba ni da brines o tome...To tvoja psiha odradi posao za tebe a ti nisi ni svesna....
To su mehanizmi odbrane.....I to ni manje ni vise nego KOMPENZACIJA
e a sad ces videti kako se kompenzuje u psihologiji:
Kompenzacija
Kompenzacija se sastoji od prikrivanja opaženih slabosti
ili stvaranja određenih pozitivnih osobina radi nadoknade ograničenja.
Tako, na primjer, deca koja ne dobivaju pozitivnu pažnju i priznanje
mogu razviti ponašanja namijenjena dobivanju barem negativne pažnje.
Ovaj mehanizam može imati izravnu prilagodbenu vrijednost, a može biti
i pokušaj osobe da kaže: “Nemoj gledati ono po čemu sam manje
vrijedan/na, već me promatraj kroz ono u čemu sam uspješan/na.”
Kompenzacija je prema Adleru, mehanizam nadoknađivanja nekog (stvarnog ili fiktivnog) telesnog, psihičkog ili društvenog nedostatka ili neadekvatnosti. Svaki pojedinac, u skladu sa svojim životnim planom, na svoj način kompenzuje osećanje inferiornosti. Prema Karl Gustav Jungu, spontana težnja da se nerazvijena svesna funkcija nadoknadi razvojem u nesvesnom. Jedan od mehanizama odbrane kod koga uspehom na jednom polju, osoba nadoknađuje osećanja neuspeha u drugom. Kompenzacija van psihologije podrazumeva plaćenu nadoknadu za pružene usluge.
Termin mehanizam odbrane je prvi upotrebio Sigmund Frojd da bi opisao borbu ega protiv bolnih i nepodnošljivih ideja i afekata.Termin mehaniyam odbrane kasnije je zamenio terminom potiskivanje, kada je izneo pretpostavku da je potiskivanje samo jedan od odbrambenih mehanizama ega.
Gledište Ane Frojd
Ego je medium kroz koji saznajemo ostale dve instance ličnosti.Mehanizmi odbrane su načini kojima se ego suprotstavlja neprijatnosti, postiže kontrolu na impulsima, ponašanjem, nagonskim potrebama i afektima.Mehanizme odbrane aktivira ankcioznost. Ona može biti izazvana nagonskim potrebama, super ego zahtevima i zahtevima spoljašnje sredine.
Ličnost kod koje dođe do javljanja ankcioznosti nastoji da se oslobodi tog neprijatnog stanja i izbegne slabljenje i gubljenje samopoštovanja, što se javlja kao posledica neuspeha u ostvarivanju postavljenih ciljeva, i zato bez svesne namere koristi različite vrste tkz. odbranbenih mehanizama.
Mehanizmi odbrane predstavljaju učenjem stečene načine reagovanja na frustracione situacije.
Dete koje plačem ili valjanjem po podu uspeva da dobije nešto što su mu roditelji branili, koristi takvo ponašanje i kasnije kad ne uspe da odmah ostvari svoj cilj.Čovek kome je prebacivanje krivice za svoj neuspeh na druge donosilo olakšanje i oslobađalo ga osećaja nesigurnosti koristće takve reakcije često kad bude frustriran i one mogu postati stalni način njegovog reagovanja na frustraciju.
Čovek se takvim načinima reagovanja, koje nazivamo odbrambenim mehanizmima , ne koristi svesnom namerom već ih po pravilu koristi automatski, ne znajući da se sa njima koristi kako bi pokušao da se oslobodi negativnih efekata frustracije.U takvom slučaju čovek umesto da preduzima akcije koje odgovaraju situaciji u kojoj se nalazi, on koristi odbrambene mehanizme i više nije u stanju da uspešno rešava zadatke i da seuspešno snalazi i prilagođava.Odbrambeni mehanizmi u ovakvom slučaju otežavaju obavljanje redovnih poslova i normalne odnose sa drugim ljudima i postaju jedan od simptoma neuroza.
Odbrambeni mehanizmi nisu uvek nekorisni i štetni načini reagovanja.Dok se samo povremeno koriste, oni pomažu da se održi samopoštovanje, da se čovek oslobodi ankcioznosti...
Korišćenje odbrambenih mehanizama zavisi od različitih faktora, pre svega od situacija u kojima se čovek nalazi i od osobina ličnosti.Neko ko se često nalazi pred zadacima koji su teški i koji prevazilazenjegove snage, češće će koristiti odbrambene mehanizme i za njega će reagovanje odbrambenim mehanizmima postati tipičan način reagovanja.Sposobnost čoveka da u situacijama kad naiđe na prepreke traži nove i korisnije načine rašavanja zadataka a da ne pribegava odbrambenim mehanizmima i drugim neadekvatnim reakcijama, naziva se u psihološkoj literaturi frustracionom tolerancijom.
U psihološkoj literaturi se pominje veliki broj mehanizama odbrane.
Među ostalim:
• Kompenzacija
• Intelektualizacija
• Racionalizacija
• Identifikacija
• Maštanje
• Negacija
• Pomeranje
• Humor
• Distanciranje- odvajanje ( dissociation)
• Zataškivanje ( suppression)
ITD ITD ako te ovo bude vise zanimalo google pa na proucavanje....Ima nekih knjizica i u temi nasa mala biblioteka psihologije