Акај
Elita
- Poruka
- 15.631
Dakle, o srpskim naučnicima, pronalazačima i istraživačima.
Poslednja izmena:
Donji video pokazuje kako da instalirate aplikaciju na početni ekran svog uređaja.
Napomena: This feature may not be available in some browsers.
Dr Atanasije Stojković (20. septembra 1773. Ruma, Habsburška monarhija - 2. juna 1832. Petrograd, Ruska imperija), jedan od prvih srpskih doktora nauka, romanopisac, prosvjetitelj, fizičar i filozof:
Jovan Stefanov (takođe Stefanović) Bal(j)ević, zvan i Bojan (1725. Pevel Brijeg, Osmanska Turska - 1773. Cetinje, ustanička Crna Gora); rođen je između 1725. i 1728. godine u selu Pelev Brijeg u blizini današnje Podgorice, tada pod vlašću Osmanske imperije, u brđanskime Bratonožićima, najvjerovatnije u miješanoj crnogorsko-arbanaškoj porodici, ili barem miješanog dubljeg porijekla. Otišao je tražeći sreću, kao i mnogi onoga vremena, u Habsburšku monarhiju, u današnju Vojvodinu i odrastao i proveo najveći dio svog života u Sremskim Karlovcima. Nakon svršetka školstva, odlazi na kratko u Hale, gde pohađa čuveni Haleov univerzitet, u Svetoj rimskoj imperiji nemačkog naroda,
Aprila 1752. godine doktorira i postaje prvi Srbin doktor filozofije. Odbranivši doktorsku disertaciju (sa akcentom na krstaške ratove) na temu kanoničkog prava i istorije hrišćanske religije, postao je i prvi Srbin doktor nauka uopšteno. Po povratku u Monarhiju postaje na kratko radno vrijeme magistarski sindikus u Sremskim Karlovcima, a nedugo potom brzo napreduje i postaje šef policije u Sremskim Karlovcima.
Inspirisan slovenstvom, kao i mnogi onog vremena napušta svoju poziciju i emigrira u Rusku imperiju. Životni poriv pronalazi u vojničkoj službi i postaje kapetan carske vojske i vrlo brzo stiže do čina majora. Rodoljublje se budi u njemu i počinje ga interesovati domovina, Crna Gora. U Santk-Peterburgu 1757. godine u svrhu nacionalnog djelovanja piše 'Kratak istorijsko-geografski opis Crne Gore', jedan od prvih takvih u svijetu, i to na narodnom jeziku.
Nakon ubistva ruskoga imperatora Petra III Fjodoroviča iz dinastije Romanova, koji je vladao toliko kratko da je jedva ostao zabilježen, odlučio je iskoristiti priliku i 1766. godine odlazi u Crnu Goru krišom, prethodno pustivši vijest da je Petar živ i da ide u CG. Smrću vladike cetinjskoga i egzarha srpskoga trona Vasilija Petrovića, ostaje samo Sava Petrović Njeguš, koji se povlači iz političkog života i ustupa mjesto Baleviću, koga Crnogorci na opštenarodnome zboru 17. oktobra 1767. godine biraju za cara. Svoje strateške sposobnosti je odmah pokazao razbivši osmansku invaziju, zadobivši i Venecijance kao svoje saveznike, ali je uveo Crnu Goru u spor sa Rusijom, što je dovelo do lošeg koordinisanja ratova protiv Osmanske carevine.
Uveo je velike promjene u Crnoj Gori sa ciljem njene sekularizacije - posvetivši se izgradnji puteva i popisivanjem stanovništva i imovine. Uveo je tjelohranitelje za sebe kao prvi stalni profesionalni crnogorski vojni odred, a i uveo vrhovni sud u Crnu Goru (sačinjavalo ga je 12 glavara). Centralizacijom vlasti i modernizacijom društva pokušavao je sa iskorjenjenjima zaostalih tradicionalnih običaja i suzbijanjem plemenskoga partikularizma. Uvodi novi grb, dvoglavom orlu pridodaje neidentifikovane elemente na grudi, koja podsjećaju na krst sa simbolima u četiri polja. Uvodi i prvu poznatu crnogorsku zastavu, bijelo polje sa crvenim orubom (bez crvenoga krsta u sredini), obavijenu na koplju, koji na vrhu ima pozlaćeni hrišćanski krst. Jedan od životnih ideala mu je bila obnova Srpskog carstva Nemanjića. Ostao je u narodu zapamćen kao 'Šćepan Mali', često zbog svoje uloge sa titulom 'lažni car', prvenstveno zahvaljujući (docnijem) vladici Petru II Petroviću-Njegošu. Skadarski osmanlijski paša Bušatlija je unajmio atentatora, koji ga je i pogubio 1773. godine.
Bio je veliki poliglota. Pored maternjeg, srpskog, poznavao je i hrvatski, njemački, francuski, italijanski, ruski i latinski jezik.
Slavene!Jovan Stefanov (takođe Stefanović) Bal(j)ević, zvan i Bojan (...)
Slavene!
Molim te, otvori temu u kojoj bi se govorilo o ovoj ličnosti.
I mene zaista interesuje.
Takođe sam ga zamolio da uradi isto - o našim prvim kompozitorima,iz 15. veka...
Zamenjeno i obrisano.Zamolio bih moderatore da, ako je ikako moguće, zamene uvodni post teme sa sledeća dva:
http://forum.krstarica.com/showpost.php?p=14928838&postcount=12
http://forum.krstarica.com/showpost.php?p=14928840&postcount=13