POREKLO OPANAKA

Imam negde (Bog te pita gde) narezan snimak putopisne emisije iz iranskog sela Masuleh, gde bas posecuju obucarsku radnju gde se prave opanci.

Jedino sto ovako nabrzaka mogu da nadjem je ovo:

Masuleh1.jpg


http://www.iranparadise.com/iran-travel/Masuleh-Iran-travel.htm

Inace, ovo je neka ukrasna varijanta, ali ima prostijih koji izgledaju kao nasi opanci.

Tamo ih zovu "chamush", sto je neki lokalni "taleshki" jezik neke tamoshnje manjine.

Oblik kao oblik... Sta znam. Meni deluje kao da se radi samo o tome da u vreme kad su ljudi sami pravili obucu nije postojao bolji nacin da od koze napravis vrh cipele tako da se ne savija i ne saplece coveka.

Na Zapadu se u srednjem veku pravilo nesto slicno, samo bez pletenja, nego samo shivenjem kozhe:

225Medievalshoesjpgt1-1.jpg


Danas to zovu ,,renesansna cipela".

Mongolski ,,gutul" je bio jahacka obuca (mozda tu nesto ima veze sa shpicastim vrhom).

boots_1.jpg


U Indiji se i danas na vencanjima nose takve cipele:

AGCeremony01.jpg


A na sanskritu cipela je upaanah उपानह् :eek:

A to opet ide mnooogo unazad kroz istoriju... do nekih ljudi, naroda, sta god... koje su zvali "Vratje".

books


Dakle, oblik i nije neka narocita retkost, ali je mnogo zanimljivije sto se odrzao tako star naziv :per:
 
Опанке имаш и код такозваних Етрураца и Хетита,истражуј. Такође, разне врсте опанака су данас део народне ношње многих народа.
 
Pita je grcka.

A pljeskavice i cevape su tolika prosta jela da njih ima po celom svetu po raznim nazivima.

Walter pokazuje kako nema pojma o zivotu.

Da, da, da... u pravu si za pitu. Ja sam utripovao da je to tursko samo zato so ih i oni zovu ,,pita" :dash:

Cevap jeste bliskoistocnog porekla (doduse moze da znaci jos stosta drugo od obiucnog cevapa kod nas), ali da li je to kod nas doslo bas preko Turaka ili mozda kasnije i od nekoga drugog... :think:
 
http://www.personal.utulsa.edu/~marc-carlson/shoe/SHOES/ROME/romshoe1.htm

Calcei repandi
Cipele spicastog vrha, iskrivljene nagore pri vrhu, koje su nosili Etrurci u sestom veku pre n.e. U teoriji se smatra da su one bile uzor za kasnije calcei rimskih senatora sa pertlama i kaisevima. Ciceron kaze da su se samo na statuama boginje Juno Sospita (June Spasiteljke?) nastavilo sa prikazivanjem calcei repandi sa spicastim vrhom, medjutim moguce je da je zaobljenija verzija mozda pocela da se koristi, vec u 3. veku.

Juno_sospita_pushkin.jpg


junosospita1.jpg
 
Poslednja izmena:
'Ajde, bre, sad... odosmo od opanaka na pitu :lol:

Na grckom pita, na turskom pide.

Ali je i na hebrejskom pita, a navodno vodi poreklo od aramejskog... opet pita.

S obzirom da se taj pljosnati hleb obicno pravi na bliskom istoku, a da ga arapi zovu khubz moguce da su ga Jevreji doneli i Grcima i Turcima.

nics-pita-bread.JPG

Назив је од арамејског,какви Грци. Пита није "нечија",то је као да кажеш да је опанак искључиво срспки.
 
Cuo sam da je onaj izdanak na opancim nastao iz prakticne potrebe.
Naime, kako kazu, onaj izdanak (rog) na opancima sluzi da se covjek koji vrsi veliku nuzdu uhvati za te rogove da nebi pao.
 
'Ajde, bre, sad... odosmo od opanaka na pitu :lol:

Na grckom pita, na turskom pide.

Ali je i na hebrejskom pita, a navodno vodi poreklo od aramejskog... opet pita.

Pita je (od praslovenskog do danas) čista srpska reč.


pȉtati

pȉtati (koga) nesvrš. prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje

1. davati hranu u usta malom detetu
2. obilno hraniti životinju, usp. toviti

prasl. *pitati: hraniti (stsl. piteti, rus. pitát', češ. pitati), lit. pietūs: ručak ← ie. *pit-/*peyt-: hraniti (skr. pitu-: hrana, stir. ithid: jede)
 

Pita je (od praslověnskog do danas) čista srpska rěč.


pȉtati

pȉtati (koga) nesvrš. prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje

1. davati hranu u usta malom dětetu
2. obilno hraniti životinju, usp. toviti

prasl. *pitati: hraniti (stsl. pitěti, rus. pitát', češ. pitati), lit. pietūs: ručak ← ie. *pit-/*peyt-: hraniti (skr. pitu-: hrana, stir. ithid: jede)

Definitivno zanimljivo, jer ovo za "pitati" kao "hraniti" nikad pre nisam cuo.

Ovo tvoje me navelo da potrazim jos malo:

http://spokensanskrit.de/index.php?...aker&country_ID=&trans=Translate&direction=AU

पीठ piiTha (n.) pastry maker

Nesto iz sanskrit recnika...

Pekar ili, preciznije, majstor za pecivo.

osim, ako se ne misli na kalup za pecivo :think:

Tako da, pretpostavljam, da bi i to mozda moglo da ima veze.
 
Poslednja izmena:
Pade mi nesto na pamet... Nekad sam ranije video ove japanske uzengije...

Problem je samo sto ne znam da li ih ima jos negde ili su karakteristicne samo za Japan, ali sam se setio zbog toga sto sam pomenuo da mozda oblik opanka ima veze sa konjanistvom... sa ovakvim uzengijama bi to bas bilo logicno. :think:

tep103.jpg


475.jpg


...ili...

Kod bilo koje obicne uzengije...

Stainless-Steel-Stirrup-Irons-858.jpg


Pretpostavljam da vrh na opanku moze da pomogne da se brze stopalom napipa, privuce i navuce uzengija.
 
Poslednja izmena:

Back
Top