Бан Јелачић устоличен по српским обичајима

МАЧАК

Buduća legenda
Poruka
25.542
http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/5/5?start=2
....... U Zagrebu je 4. i 5. lipnja 1848. upriličeno svečano bansko ustoličenje. Promatrajući mnoštvo kočija koje su prevozile dostojanstvenike u grad Zagreb kako bi prisustvovali ovom događaju, francuski grof Edgar Corberon usporedio je Jelačićev ulazak u Zagreb s Napoleonovim ulaskom u Pariz nakon povratka iz izgnanstva na Elbi. Svečano ustoličenje i banska prisega su obavljeni na Trgu svete Katarine. Nakon što je prisegnuo, Jelačić je po starom običaju, uz poklike „Živio" i pucnjavu topova triput dignut uvis. Obred ustoličenja je nastavljen u crkvi Sv. Marka, a zatim i u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je srpski patrijarh Josif Rajačić iz Srijemskih Karlovaca ustoličio bana, budući da je zagrebački biskup Juraj Haulik bio spriječen. Proslava se potom premjestila u Banske dvore, a bila je popraćena predstavom u kazalištu i općim narodnim slavljem. Svečanost banskog ustoličenja pratila je svečanost otvorenja prvog hrvatskog građanskog Sabora na temelju izbornoga reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Не могу да верујем....
Ах Срби....Срби.....Шта вам је то требало.... ? Дали сте им језик,
културу....и Бана Јелачића.... А могли сте без тога....
:per: :per: :per:
 
http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/5/5?start=2
....... U Zagrebu je 4. i 5. lipnja 1848. upriličeno svečano bansko ustoličenje. Promatrajući mnoštvo kočija koje su prevozile dostojanstvenike u grad Zagreb kako bi prisustvovali ovom događaju, francuski grof Edgar Corberon usporedio je Jelačićev ulazak u Zagreb s Napoleonovim ulaskom u Pariz nakon povratka iz izgnanstva na Elbi. Svečano ustoličenje i banska prisega su obavljeni na Trgu svete Katarine. Nakon što je prisegnuo, Jelačić je po starom običaju, uz poklike „Živio" i pucnjavu topova triput dignut uvis. Obred ustoličenja je nastavljen u crkvi Sv. Marka, a zatim i u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je srpski patrijarh Josif Rajačić iz Srijemskih Karlovaca ustoličio bana, budući da je zagrebački biskup Juraj Haulik bio spriječen. Proslava se potom premjestila u Banske dvore, a bila je popraćena predstavom u kazalištu i općim narodnim slavljem. Svečanost banskog ustoličenja pratila je svečanost otvorenja prvog hrvatskog građanskog Sabora na temelju izbornoga reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Не могу да верујем....
Ах Срби....Срби.....Шта вам је то требало.... ? Дали сте им језик,
културу....и Бана Јелачића.... А могли сте без тога....
:per: :per: :per:
Па да.
И то то тек сад откриваш?
:roll:
 
Милунка......Веруј да нисам знао....
Значи...још један српски изрод....
;)
Па добро, човек се учи док је жив...
;)

Иначе, за рачун Аустрије, таманио Мађаре 1848. Контрареволуционар.

Онај споменик у ЗГ дигли су му Аустријанци.
:zper:
 
http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/5/5?start=2
....... U Zagrebu je 4. i 5. lipnja 1848. upriličeno svečano bansko ustoličenje. Promatrajući mnoštvo kočija koje su prevozile dostojanstvenike u grad Zagreb kako bi prisustvovali ovom događaju, francuski grof Edgar Corberon usporedio je Jelačićev ulazak u Zagreb s Napoleonovim ulaskom u Pariz nakon povratka iz izgnanstva na Elbi. Svečano ustoličenje i banska prisega su obavljeni na Trgu svete Katarine. Nakon što je prisegnuo, Jelačić je po starom običaju, uz poklike „Živio" i pucnjavu topova triput dignut uvis. Obred ustoličenja je nastavljen u crkvi Sv. Marka, a zatim i u pravoslavnoj crkvi Sv. Preobraženja, gdje je srpski patrijarh Josif Rajačić iz Srijemskih Karlovaca ustoličio bana, budući da je zagrebački biskup Juraj Haulik bio spriječen. Proslava se potom premjestila u Banske dvore, a bila je popraćena predstavom u kazalištu i općim narodnim slavljem. Svečanost banskog ustoličenja pratila je svečanost otvorenja prvog hrvatskog građanskog Sabora na temelju izbornoga reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma, s ukupno 191 zastupnikom.
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Не могу да верујем....
Ах Срби....Срби.....Шта вам је то требало.... ? Дали сте им језик,
културу....и Бана Јелачића.... А могли сте без тога....
:per: :per: :per:



Hebote koji neznalica...
 
Ban hrvatsko-dalmatinsko-slavonski u periodu od 1848. - 1859. godine. Grof Josip Jelačić rođen je 16. listopada 1801. u Petrovaradinu (danas dio Novog Sada) od oca Franje i majke Ane (rođene Portner). U dobi od osam godina školuje se u bečkoj terezijanskoj akademiji, gdje su se odgajali pitomci za civilnu državnu službu. Za vrijeme školovanja pokazuje izrazito zanimanje za zemljopis, povijest, govorništvo i strane jezike.
Godine 1819. postavljen je za poručnika austrijske vojske, iako nije imao vojničke naobrazbe. Šest godina kasnije (1825.) u vojnoj je službi u Galiciji i tu ostaje do 1830. Od 1831. boravio je kao kapetan s ogulinskom graničarskom pukovnijom u Italiji. Deset godina kasnije (1841.) postavljen je za pukovnika i zapovjednika Prve banske pukovnije u Glini.
 
Pa mati mu je bila Srpkinja...I rodjen je u Srbiji....I bio je u karadjordjevoj vojsci...

Sta je onda?
Рођен је у тадашњој Угарској, у Петроварадину, данас, Богу хвала, делу Србије.

И није могао бити у Карађорђевој војсци, рођен 1801.


Али мени је овде било интересантно пре свега како неки, који себе сматрају богзнакако великим Србима и српским патриотама нису до сад знали за те ствари.
:think:


Исто тако, а и више, је занимљиво да је он временом, нарочито новијем, постао некакав национални симбол Хрватима, а у бити се борио против њих, за рачун аустријских интереса.
Они уистину свесни Хрвати, (а таквих има такође на врло различитим позицијама, од усташа, до крајњих левичара) малобројни, и данас га сматрају за издајника хрватских интереса.
 
Pa mati mu je bila Srpkinja...I rodjen je u Srbiji....I bio je u karadjordjevoj vojsci...

Sta je onda?

Jeste cista Srpkinja - Anna Portner von Höflein :lol:

Cuvena srpska porodica Portner :lol:

Inace nista sto vec nisam znao,

Ustani Bane,
patrijarh te zove
Vlastimir POPOVIĆ | 11. oktobar 2005. 18:34 | Komentara: 0
Da li će se obnoviti rodna kuća Josifa Rajačića u hrvatskoj u selu Lučani. Malo je poznato da je hrvatskog bana Josipa Jelačića ustoličio srpski patrijarh i da su tada, 1848. Srbi i Hrvati bili najsložniji.
BRINjE, LUČANI - Vreme davno prošlo, između Kapele i Velebita, kraška visoravan, ovde je 1638. godine srpski knez Rajak, bežeći od islamizacije, doveo u puste predele preko 2.000 duša i obilje stoke. Godine 1649, Rajakov stric, sveštenik Manojlo, u mestu Lučani, izgradi kuću gotovo metar debelih kamenih zidova, vezanih živim krečom. I malu crkvu posvećenu svetom Nikoli.

Vreme sadašnje, kuća se još drži, crkvice nema.

Vreme prošlo, 20. jula 1785. godine rodio se u istoj kući Josif Rajačić, koji će u revolucionarnoj 1848. godini u Sremskim Karlovcima postati srpski patrijarh. Iste te godine, 1. maja na narodno-crvkvenom saboru izglasana je teritorija Vojvodine i praktično su Srbi prvi put na ovom prostoru postali - narod. Izborili su za autonomiju.

Zagreb 1848. godine, Ilirski pokret Ljudevita Gaja, Hrvati su ustali protiv uvođenja mađarskog jezika. Zategnuti odnosi između Beča i Pešte. Austrijski car sklonio se zbog revolucije, u Insbruk. Tamo odlučuje da Hrvati dobiju bana. Ko će ga ustoličiti? Katolički kler je protiv.

Šestopregom iz Sremskih Karlovaca ka Zagrebu polazi srpski patrijarh Rajačić. Katolički nadbiskup Haulik jednostavno nestaje iz glavnog grada Hrvatske. Evo kako hrvatski savremenici onog vremena opisuju događaj 4. juna 1848. godine:

"Pozivu su se odazvali Česi, Slovaci, Srbi i drugi. Posebno je bio svečan doček patrijarha Srpske pravoslavne crkve Josifa Rajačića... Kada se saznalo za njegov dolazak u Zagreb zazvonila su sva zvona sa zagrebačkih crkava, pucalo se iz mužara (topova)..."

"Pred raspećem i dvije svijeće Jelačić je, dignuvši tri prsta uvis i ponavljajući za patrijarhom Rajačićem izgovorio prisegu (zakletvu)."

Patrijarh Rajačić daje banu Jelačiću 20.000 zlatnih forinti kao pomoć za odbranu od Mađara.

Narod je nosio na rukama i Rajačića i Jelačića od Sabora do crkve svetog Marka u Zagrebu. Hrvatski Sabor je tada doneo deklaraciju da "Hrvati i Srbi, istorodna braća, imaju u Hrvatskoj, ista prava imati."

Ali, deklaracija je deklaracija, a 1941. godina je 1941, a 1991. je 1991. godina.

Vreme sadašnje, svega je 318 Srba preostalo u mestima Brinje i Lučani. Velika pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice u Brinju izgrađena u 18. veku svedoči da je imala nameru da služi velikom broju vernika. Na njoj vidljive rane još iz Drugog svetskog rata.


Ali, posle nekoliko decenija, zvona u Brinju su se oglasila. Prošle nedelje su najavila dolazak srpskog odbora za očuvanje rodne kuće patrijarha Rajačića, odnosno otvaranja prigodnog muzeja i izgradnju male crkve u Lučanima, nalik onoj prvoj koju je podigao sveštenik Manojlo.

Sveti arhijerejski Sinod SPC, odnosno Zagrebačko-ljubljanska episkopija blagoslovili su ovaj poduhvat, a na licu mesta su bili patrijarhov potmak Petar baron Rajačić, vladika gornjekarlovački Gerasim, Simo Rajić, pravni zastupnik SPC, i ovdašnji sveštenik Miloš Orelj. Kome zvona zvone? Malo vernika za ovoliku crkvu.

Vladika Gerasim veruje da će se stvaranjem muzeja patrijarhu Josifu Rajačiću ohrabriti Srbe na povratak u rodni kraj, da će Brinje i Lučani postati mesto okupljanja đaka, studenata, turista, sveštenstva, naučnika...

Hrvatski Sabor je odluku o obnovi ovog srpsko-hrvatskog znamenja doneo 1990. godine, na osnovu zasluga srpskog patrijarha za hrvatski narod. No, onda je došla 1991.

Brinje i Lučani su u prošlom ratu bili pod apsolutnom vlašću Hrvata. Čak je i kardinal Kuharić obećao da se ništa loše neće dogoditi preostalim Srbima. Ali, 17. maja 1992. godine minirana je kuća Petrovog rođenog brata Vladimira Rajačića. Ovaj potomak slavnog patrijarha je poginuo, a njegova žena ostala trajni invalid.

- Ubice mog brata su nazvani "teroristi" i do sada nisu otkriveni - govori Petar Rajačić. - Mogu samo da ponovim ono što je rekao moj predak: "Moramo učiniti sve ako već zajedno živimo, da taj život bude trpljiv i da živimo u razumevanju, da jedni druge poštujemo, da se našem razdoru neko treći ne bi radovao."

BAKLjADA I MUZIKA
ISPRED kuće u kojoj je patrijarh Rajačić odseo početkom juna 1848. godine akademci su postavili počasnu stražu, a u prisustvu mnoštva naroda priređena mu je "veličanstvena bakljada, a svirala je glazba".

REP IZ SRBIJE
KATOLIČKI kler je bio i protiv bana i protiv toga što ga je ustoličio srpski patrijarh. Tako se govorilo da se ban Jelačić "repom srpskim dao učiniti". Rep ili ne, Hrvatska je dobila bana zahavljujući srpskom patrijarhu.

SVAĐE I ZALUĐIVANjA
- U OVIM, nerazvijenim, ekonomski zaostalim krajevima, godinama pre poslednjih sukoba, vodila se politika međunacionalnog svađanja i zaluđivanja umesto stvaranja uslova za život - kaže Petar Rajačić. - Bez napretka ekonomije ovde sada neće ostati ni Hrvati.

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/aktuelno.69.html:174897-Ustani-Bane--patrijarh-te-zove
 
Nego dal znaju gospoda Rvati za ovog svog vladara :mrgreen:

http://en.wikipedia.org/wiki/Beloš_Vukanović

Beloš ili Beluš (Belus, Bjeloš, Albeus, 1142—1157 (1163 — prije 1198) je bio srpski vlastelin iz raške dinastije Vukanovića koji je, zahvaljujući rodbinskim vezama sa ugarskom dinastijom Arpada postao palatin kraljevine Mađarske i ban Hrvatske.

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Белош_Вукановић

То је великосрпски фалсификат.:mrgreen:
 

Back
Top