- Poruka
- 22.671
http://standard.rs/vesti/41-svet/46...ovi-maarski-nacionalizam-preti-susedima-.html90 GODINA TRIJANONSKOG SPORAZUMA: NOVI MAĐARSKI NACIONALIZAM PRETI SUSEDIMA
Srbija nije reagovala na promene u mađarskom zakonu o državljanstvu; ona namerava da bude prijatelj sa Budimpeštom jer je srpsko vođstvo rešilo da se evrointegriše, a Mađarska će od 1. januara predsedavati u EU
Pre 90 godina, 4. juna 1920. godine, podkarpatski Rusini, Slovaci, Rumuni, Hrvati, Srbi i njihove dijaspore širom sveta slavili su svoje oslobođenje od vekovnog mađarskog ropstva. Toga dana u Trijanonskoj palati u Versaju između zemalja pobednica u Prvom svetskom ratu i Mađarske potpisan je Trijanonski mirovni sporazum.
Sporazum je fiksirao pravnu situaciju koja je faktički nastala u Podunavskoj niziji posle rata. Mađarska je ostala bez dve trećine svoje teritorije i stanovništva, pored ostalog, i tri miliona etničkih Mađara. Za nju je to bilo vreme nacionalne tragedije i poniženja. Posle dolaska na vlast diktatora Mikloša Hortija, zbog zaključivanja sporazuma u zemlji je proglašena sveopšta žalost i zastave su ostale spuštene na pola koplja sve do 1938. godine. U školama su se svakog dana pre početka nastave đaci molili za ujedinjenje otadžbine.
Ove godine, posle dolaska na vlast u Mađarskoj desničarske partije FIDES, koja je na izborima učestvovala pod izrazito nacionalističkim parolama, događaji u nekadašnjoj kraljevini počeli su da se razvijaju velikom brzinom.
FIDES je 17. maja podneo mađarskom parlamentu paket zakona, među kojima i zakon o dvojnom državljanstvu. O tome je u Budimpešti podrobno govorio potpredsednik FIDES-a Lajoš Koša. Amandmani na zakon o državljanstvu, prema njegovim rečima, olakšavaju davanje dvojnog državljanstva Mađarima koji žive u inostranstvu a nemaju stalno mesto boravka u Mađarskoj. „Licima mađarskog porekla, koja su ranije imala mađarsko državljanstvo, ali su ostala bez istog zbog različlitih međunarodnih sporazuma ili zbog različitih pravnih normi zemalja u kojima sada žive, želeli bismo da omogućimo pojednostavljenje mogućnosti davanja mađarskog državljanstva“.
Mađarski parlament je usvojio amandman na zakon o državljanstvu 26. maja 2010. godine glasovima 344 poslanika uz tri glasa protiv (socijalista bivšeg premiejra Ferenca Đurčanjija), i pet uzdržanih (trojica socijalista i dvojica iz partije Politika može biti drugačija) i nekoliko otsutnih (parlament ukupno ima 386 poslanika). Rezultate glasanja mađarski parlamentarci propratili su aplauzima u stojećem stavu.
REAKCIJE SUSEDA Na donete zakone prvi su veoma bolno reagovali njihovi severni susedi. Kabinet ministara Slovačke hitno je elaborisao nacrt zakona o unošenju izmena u zakon Slovačke o državljanstvu. Sazvana po hitnom postupku, sednica slovačkog parlamenta već je u prvoj redakciji podržala nacrt zakona, uz pretpostavku da će on i usvojen u „po hitnom postupku“.
Kasnije je sve postalo vruće. Na vanrednom zasedanju po „po hitnom postupku“ parlament Slovačke je u celini usvojio amandman o državljanstvu. „Za“ je glasalo 90 od prisutnih 115 poslanika, sedmorica su bila protiv, 17 njih nije učestvovalo u glasanju. Ako zakon potpiše predsednik Slovačke, onda će od 17. jula, u trenutku dobijanja drugog državljanstva, građanin Slovačke automatski ostati bez slovačkog državljanstva... Međutim, može se pretpostaviti da predsednik neće potpisati taj zakon jer bi to značilo grubo kršenje ustava zemlje, kojim se ne predviđa procedura prinudnog lišavanja državljanstva.
A kako stvari stoje u drugim zemljama susedima Mađarske? Novi šef MIP Mađarske Janoš Martoni već je uspeo da poseti sedam susednih država i ni jedna osim Slovačke nije protiv novih izmena u mađarskom zakonu o državljanstvu.
U Sloveniji mađarska manjina čini tek 0,4 odsto, u Hrvatskoj 0,1 odsto, Srbija namerava da bude prijatelj sa Mađarskom jer je aktuelno srpsko rukovodstvo rešilo da se evrointegriše, a Mađarska će od 1. januara predsedavati Evropskom unijom.
U Rumuniji, opet, daju prednost uzdržavanju od komentara jer vlasti te zemlje i same izdaju građanima Moldavije i žiteljima Podkarpatske Rusije rumunske pasoše. Rumunija je zapravo i bila detonator mađarskih događaja. Zašto bi Rumuni mogli, a Mađari ne?
Dakle, Mađari se bude i okupljaju svoju nacionalnu zajednicu.
Šta mislite, da li događaji u Vojvodini i famozni Statut imaju veze sa ovim, ili je to tek slučajnost ?