U najtežem periodu Pete neprijateljske ofanzive, Sava postaje komandant Treće udarne divizije. Diviziji je baš tada pao u deo najteži zadatak: da bude zaštitnica Glavne operativne grupe, da štiti Centralnu bolnicu i izvrši proboj iz okruženja. U desetodnevnim borbama pod Savinom komandom, divizija se borila s neprijateljem koji je bio gotovo dvadeset puta brojniji, i učinila sve da spase ranjenike i izvrši druge zadatke. Činjeni su pokušaji da se nađe pogodna mogućnost za proboj. U teškim borbama 11. i 12. juna na Vučevu, pod Maglićem, kod Borovna, na desnoj obali Sutjeske, odbijeni su snažni udari neprijatelja, spašena bolnica i napravljen pokušaj da se na levoj obali Sutjeske obrazuje mostobran. 13. juna, njene glavne snage pošle su u opšti napad na levoj obali Sutjeske. Divizija je uspela da potisne neprijatelja, ali ne i da slomi njegov otpor na Košuru, padinama Ozrena, Lastve, Kazana. U najkritičnijem trenutku, Sava je odlučio da novim jurišem izvrši proboj. S pratećom četom i grupom kurira izbio je u prvi streljački stroj, zapovedio juriš, i pucajući iz puškomitraljeza, pošao napred. Sava Kovačević je pao u jurišu, pokošen neprijateljevim rafalima. U istom jurišu poginuli su i Savin otac Blagoje, brat Janko i sinovac Dragan.
Sava Kovačević odlikovan je sovjetskim Ordenom Kutuzova. Kada su 1. maja 1943. godine, uvedeni činovi u NOVJ, proizveden je u čin pukovnika.
Za narodnog heroja proglašen je 6. jula 1943. godine.
e, sava, sava. bolje sto nisi tu. ovo da ne znas i ne vidis