Porodica Prpić - prilozi za genealogiju

Mrkalj

Buduća legenda
Poruka
32.319
Krmpoćani, Vojnići i Gvozdenovi Ljudi

Piso sam već o tom kako je, izgleda, Dujo Marković prišo iz pravoslavne u katoličku viru. Onda sam se niki mislijo da je to samo jedan slučaj i da je to piso Srbin. I uzo sam kamaru rvacki knjiga da vidim šta oni kažu o viri naši stari.

I tako sam došo do knjige koju je napiso dr Andrija Rački. Knjiga se zove "Iz prošlih dana općine Liča i Fužine" i izdata je u Rijeki. Nigdi na njoj ne piše koje godine al mora bit stara el su joj svi listovi žuti. U nikom katalogu sam pročito da je izdata 1948. godine.

E, u toj knjigi kažu da su se 1604. i 1605. godine u Lič doselili Krmpoćani, Vojnići i Gvozdenovi ljudi (Sladovići). Ređa on tu njeva imena i prizimena i još svašta, al na jednom mistu kaže:

Što se vjeroispovijedanja tiče neima dvojbe, da su lički naseljenici bili kršćani, ... Bili su pripadnici pravoslavne vjere, .​
..
Jasno je da je tu rič o Bunjevcima iako Rački nji zove Vlasi. O tom se mož čitat i u knjigi Rikarda Pavelića "Bunjevci" izdatoj u Zagrebu 1973.​

Idemo dalje...
 
Poslednja izmena:
Vojin S. Dabić - Vojna Krajina: Karlovački generalat (1530-1746)

Reč je o službenom zapisniku od 13. maja 1681. godine sa iskazima svedoka, dvojice Vlaha Krmpoćana i jednog stanovnika Ledenica, koje je Dvorska komora pozvala da svedoče o ranijim obavezama stanovnika Liča, Krmpota i Ledenica prema grofovima Zrinskim. Svedočeći pod zakletvom pred Kristoforom Znikom, predstavnikom zagrebačke županije, i Kristoforom Peršićem, zagrebačkim kanonikom, svedoci Krmpoćani su u svojim generalijama naveli da su Rasciani, pa je tako upisano i u službeni zapisnik: "Marcus Perpich de Kernpothi Rascianus" i "Stephanus Duich de dicta Kernpothi itidem Rascianus". U vreme kada je svedočio, Marko Prpić je bio, što nije bez značaja, knez krmpotski, a za svedoka je bio pozvan kao predstavnik Vlaha Krmpoćana, naseljenih u Liču i Svetom Jakovu u prvoj polovini XVII veka. Prpići su, ujedno, bili i najbrojniji rod Vlaha Krmpoćana; početkom XVIII veka, prema istraživanjima Stjepana Pavičića, živelo je u Liču, Krmpotama, Podgorju i Lici i Krbavi 296 pripadnika ovog roda. O pomenutom Stefanu Dujiću se ne zna ništa pobliže. 52

Tvrđenje navedenih Krmpoćana da su oni Rasciani, kako su u to vreme u službenim spisima nazivani Srbi, otkriva da su oni sami sebe smatrali Srbima. Na mogućnost da su Vlasi Krmpoćani srpskog porekla ukazuje i jedan deo izveštaja zagrebačkog biskupa Benedikta Vinkovića Kongregaciji za propagandu vere u Rimu od 3. februara 1639. godine o problemu unijaćenja i pokatoličavanja srpskog, pravoslavnog stanovništva na teritorije marčanskog vladičanstva, odnosno u Varaždinskom i Karlovačkom generalatu. Iznoseći svoje viđenje ovog problema, a zalažući se za potpuno uključivanje pravoslavnih doseljenika u katoličku crkvu, Benedikt Vinković je tvrdio da unijaćenje krajišnika uz zadržavanje njihovog tradicionalnog, grčkog bogoslužbenog obreda predstavlja samo prvi korak, a da je potom nužno njihovo prevođenje na rimski obred, jer bez toga oni neće iskreno i potpuno prihvatiti katoličanstvo. Ovaj svoj stav potkrepio je dokazima: "Tako je učinjeno u Istri, Pivku i Krasu, kao i u senjskoj dijecezi u Liču i Dragi Vinodolskoj, gde su slični Vlasi, kod kojih su ranije važile slične zablude i običaji, napustivši grčki obred i odbacivši zablude, zaslugom dobrih katoličkih otaca, primili i do danas zadržali rimski obred i sebe više ne nazivaju Vlasima, nego Hrvatima". Njegov izveštaj, koji je doskora bio poznat samo u kratkom izvodu, a tek je nedavno objavljen u celini, predstavlja za sada najčvršći dokaz koji potkrepljuje tvrdnje Manojla Sladovića i Alekse Ivića, zasnovane na nama nepoznatim izvorima, da su Vlasi Krmpoćani pokatoličeni posle naseljavanja u senjsko-podgorskoj oblasti. Na osnovu izveštaja biskupa Benedikta Vinkovića, čija se dobra obaveštenost o ovom problemu teško može dovesti u pitanje, moglo bi se zaključiti da je preveravanje ovih doseljenika bilo dovršeno do kraja četvrte decenije XVII veka. Prema tvrđenju Martina Brajkovića, biskupa senjsko-modruškog, bilo je još uvek srpskog, pravoslavnog stanovništva. Naime, u svom izveštaju papi Klimentu XI, koji nam je bio dostupan samo u prevodu Manojla Sladovića, Martin Brajković je napisao 1700. godine da u njegovoj biskupiji "imade nesjedinjenih grčke crkve u srezu s.jurja, krumpotah, jablanca i krasna pomešanih s kupa s našimi al neimadu svoga, van našeg duhovnika". Postoji neznatna mogućnost da su pravoslavni stanovnici u nekim od pomenutih naselja možda bili noviji doseljenici, ali je to sasvim isključeno u slučaju Krmpota, gde je, zbog oskudice obradive zemlje i pašnjaka, useljavanje novog stanovništva prestalo još polovinom XVII veka. 53


52.
Kriegsarchiv Wien, Innerosterreichischer Hofkriegsrat, Croatica, 1681-VI-112;
S. Pavičić,Seobe i naselja u Lici, Zagreb 1962., 278-282.


53.
M. Jačov, Spisi Kongregacije za propagandu vere u Rimu o Srbima (1622-1644), I, Beograd 1986, 365-370;
J. Šimrak, De relationibus Slavorum Meridionalium cum Sancta Romana Sede Apostolica seculis XVII et XVIII, Zagreb 1926, 88-89;
Manojlo Sladović, Povesti buskupiah senjske i modruške ili krbavske, Trst 1856., 49;
A. Ivić, Migracije Srba u Hrvatsku, 19; Kaptolski arhiv u Senju, fasc. "R"



 
Poslednja izmena:
Jovan Erdeljanović: O poreklu Bunjevaca

Najpre da pomenemo Krmpotiće ili Krmpote, naseljene 1605 i oko 1648 god. u Hrvatsko Primorje (u Senj i u Krmpote), za koje smo napred (u odeljku o prezimenima bunjevačkih rodova, pod Krmpotići) pokazali, da su bili kao doseljenici iz Dalmacije pravoslavne vere i posle primili katoličanstvo (oni prvi u vremenu do 1642 god. a oni drugi docnije, svakako u vremenu do 1746 god.). To isto vredi i za njihov ogranak Prpiće (vidi napred, u odeljku o prezimenima bunjevačkih rodova, pod Prpići).

Prpići u Podgorju i u Lici, od 1680 god.: Marko Prpić, krmpotski knez 1680 god. (Spom. hrv. II 369; vidi i Fras 133, Grujić 325; Karanović); u Subotici, od 1737 god. (Szab. II Okm. 21).

Za poreklo vredi ono što je rečeno za Krmpotiće (vidi tamo). U zapadnoj Bosni i u susednoj bosanskoj Posavini su mnogobrojni pravoslavni rodovi s prezimenom Prpići i Prpe (jedn. Prpa) (Šem. dabr. 36, 46, 91, 94, 111,113, 114, 118, 120 i mn. dr.).

Krmpotića u Subotici, od 1779 god. (Szab. II Okm. 57; vidi i Neven 1896 83); u ostaloj Bačkoj (Knjiž. Sev. 1927 106 i 115); kat. u Podgorju i u Lici, od oko 1686 god. a starinom od Hercegovine (Razpr. 45, 46; Jeremić 160; Grujić 309; Karanović); prav. u Bosni (Jeremić 160); prav. Krnpoti i Krnpati (ovo drugo je možda štamparska greška) kod Varcarvakufa i kod Gerzova u zapadnoj Bosni (Šem. dabr. 112 i 115); od Srba doseljenih 1605 god. u austrisku slavonsku granicu spominje se Tadia Kermpotich i Damianus Kermpotich ili Damjan Petrović Krmpoćanin (Glasnik Zem. Muz. 1890 251; Etn. Zborn. XXXVI 171).

O preseljenju Krmpoćana iz Kotara u Dalmaciji u Lič u Hrvatskoj 1605 god. i o drugoj grupi „Krmpota", koja se iz Bukovice u Dalmaciji preselila 1648 god. u Hrvatsko Primorje vidi napred u 1. tački odeljka „Istoriski podaci".

Da je i među Senjanima bilo doseljenih Krmpota ili Krmpotića, dokazuje nam: prvo, tvrđenje samih Krmpota, nastanjenih u Liču, da su došli iz Turske „cum cognatis et propinquis nostris Segnianis" (Glasnik Zem. Muz. 1890 249—250; slično se tvrđenje ponavlja na još jednom mesgu) i drugo, što su se i dosad održali u blizini Senja jedno mesto s imenom Krmpote i jedno seoce s imenom Krnpotići (u istom radu 246).

Da su Krmpotići najpre bili svi pravoslavne vere, svedoče pored napred navedevih podataka o njihovim i sad pravoslavnim rođacima u Bosni još i saopštenja Manojlo Sladovića iz vremena oko sredine 19. veka. U njegovu više puta pomenutom spisu „Povesti biskupijah senjske i modruške' (Trst, 1856), 28 i 345. on kaže, kako „žitelji krmpotske satnije" (u Lici) čuvaju „i danas uz prkos tolikim nasilnim reformam svoje staro odijelo" (koje opisuje) i smatrajući da su došli „od vode bune iz hercegovine" napominje:

„Prešavši ovi srbi polazili su naše crkve i bijahu nastojani većinom od naših popovah, kano što je taj običaj i danas vidan, gdje srbi k našim župnikom za blagoslov dojdu... Tijem načinom pređu bunjevci krmpotski sasma u krilo naše crkve prem se do 18. vieka od hrišćanah zamjenito ženjahu pače im je odijelo isto. biskup ćolić 1746 pod pedepsu nezakonja u svu zemlju međusobnu ženidbu ono [odijelo] malko izmijenio a ovu [ženidbu] zabranio".​

— Za Krmpote, koji su se 1605 god. preselili u Lič, kaže Manojlo Grbić, da su

„prešli u Rimsku Crkvu ali još i danas pričaju mnogi, kako su im stari pradjedovi i djedovi bili vjere pravoslavne. Pa i danas ih ima koji slave svoja krsna imena kao i pravoslavni Srblji, n. pr. Radoševići". (U pomenutoj knjizi 163).​

— Za Krmpoćane koji su se 1605 god. bili iz Kotara preselili u Lič Ivić misli (ne kaže, na osnovi čega), da su bili došli u Kotare iz Bosne i Hercegovine i da su bili „kako po svemu izgleda, pri seobi bogumili i tek u Liču, po dolasku svome, prihvatili katoličku veru".

Dokumenat iz protokola „Croatica" za 1642 god. kaže za njih, da su katolici („jer su Srbi Krmpoćani katolici"), što znači, da su do tog vremena bili prešli u katoličanstvo. Istoriski izvori ih redovno zovu samo Vlasima i Morlacima („Wallachen", „Morlachi" i sl.), i jedanput „Vsskhogen" (uskoci), dok oni sami sebe u svojim pretstavkama ne zovu Vlasima. (Za sve ove podatke vidi: A. Ivić u Etn. Zborn. XXVIII 19, 69—72 i 125; R. Lopašić Spom, hrv. I 347, 340, 343-344, 350, 348-349 i 350—351.))​
 
Ovde nema greške, Povijest biskupijah Senjske i Modruške, priča iz direktnog izvora:

books

ostatak ovog vrednog teksta za priču o Prpićima: http://books.google.com/books?id=c-...ed=0CD0Q6AEwAjgK#v=onepage&q=bunjevci&f=false
 
neda2.jpg


Neda Prpić rođ. Gamiršek (Zagreb, 1915.) nakon 1945. je pobjegla u Čile, da bi nakon toga većinu izbjeglištva proživjela u Ekvadoru. Prema riječima Nede Prpić, njezin je otac, Gamiršek, a i svekar, Prpić, bio najveći onodobni industrijalac drvetom iz Hrvatske Mitrovice (NDH) i osnivač HSS-a. (...) Između dva svjetska rata gospođa Prpić susretala se s barunicom Borojević u Medlogu (njemački Freiberg) u Sloveniji, dvorcu njezina rođaka Slavka Kvaternika, tada časnika u Borojevićevom stožeru i njegova osobnoga prijatelja.​
 
mp_right_wide_RudyPerpich1983_160.jpg
slika2.jpg



Rudi Prpić (Carson Lake, Minnesota, 27. lipnja, 1928. - Minneapolis, Minnesota, predgrađe grada Minnetonka, 21. rujna 1995.), američki Hrvat, guverner Minnesote 1976. - 1979. i 1983. - 1991.

Rudi Prpić (Rudi Perpich), jedna od poznatijih američkih Hrvata bio je guverner Minessote u dva navrata - 29. prosinca 1976. - 4. siječnja 1979. te 3. siječnja, 1983. - 7. siječnja 1991..

Porijeklom je iz bunjevačkog plemena Prpići.
 
Poslednja izmena:
Ja sam Prpić, iz Krivog puta, primorje u HR, porijeklom bunjevac - okolica rijeke Bune u hercegovini od kud su moji prije 400 godina pobjeli pred turcima predvođeni svećenicima, nigdje nisam vidio spomena da su se moji preci osjećali srbima, dok je poznatno mnogo pokušaja kroz povijest da ih se prikaže kao Srbe katolike a to je politika koja nema veze s genaologijom.

Prpić
 
Ja sam Prpić, iz Krivog puta, primorje u HR, porijeklom bunjevac - okolica rijeke Bune u hercegovini od kud su moji prije 400 godina pobjeli pred turcima predvođeni svećenicima, nigdje nisam vidio spomena da su se moji preci osjećali srbima, dok je poznatno mnogo pokušaja kroz povijest da ih se prikaže kao Srbe katolike a to je politika koja nema veze s genaologijom.

Prpić

Прпић Велики Прпићу Малом : -"Ова неђеља нам је јако лоше почела", и настави да се клати на конопцу.




books


Кад си већ ту, реци нам коју вешту је славила твоја породица?

KRSNA SLAVA KOD BUNJEVACA


U nas u Bukovici i đe god ima pravoslavlja, svaki svoje krsno ime slavi i drži od pantivijeka pa do danas. Osim nas pravoslavnije ma i katolici to drže. Oni reku svome krsnom imenu vešta ili veštovanje, pa pro godine puno tije oni vešta drže, na koima dočekuju prietelje i znance (zvanice ili goste); ka' na pr. osim Božića oni svi veštuju Svisvete, na koje im naši pravoslavni piti idu. Osim toga svaki drži po na baška svoe krsno ime, ne krsno ime po svom rođenom imenu, nego ga slavi po kutnjom plemenuka' su mu ga i stari slavili, kao Ivanju, Stipanju, Tri Kralja, sv. Nikolu, sv. Martinu s tikvom i t. d. To su sve krsna imena ili veštovanje. Kad je đe crkva u kom selu, pa trevi biti sajam, t. j. imendan toj crkvi, i onda sve to selo veštuje, da bude pečena i varena. Valja da se svak za to proviđa isto ka' i za Božić, jer nije kud kamo, bolje da nestane sela nego u njem adeta. Pravoslavni kad se zovu, da idu u ovije na piće, reku edni drugom: "Ajmo ćerati bunjevačke Svisvete oli Mratinju" i t. d., a ovi opet reku: "Ajmo Rkaćima nabijati ognjište.". I tako edni s drugim jeglendišu, kad imadu oko šta; a najviše edni u drugije idu ćerati ćeip, kad rodi vino, pa makar bilo i najmanje selo. I ako je malo selo, u njem stoi svak veselo.
 
Poslednja izmena:
Miro Prpić: izjava na sajtu http://referendum.yuku.com/topic/871/t/Bosanski-jezik.html


Inače, sve su to tričarije. Pa što onda ako većina Hrvata potječe od Srba? Što se time želi reći? Stvar je opet banalna, i mogu samo prepisati s Herceg Bosne trivijalnu stvar:

"U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, kako je istaknuto, nema izricaja Hrvat ili hrvatski..."

"U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izricitih potvrda o nazocnosti hrvatskoga stanovnistva na podrucju bosanske drzave..."

"DAPACE, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje."
 
Mrkalju, što si ti toliko opterećen Hrvatima ?!...čas su narod, čas nisu...po potrebi, valjda...kako ti u kojoj bolesnoj (hipo)tezi paše...nisi dostojan ozbiljnije rasprave...

Bunjevce su u prvo vrijeme nazivali svakojako, i kako tko : Vlasi, Morlaci, Vlasi katolici, Krmpoćani, Bunjevci..., pa ako su dvojicu među njima i naveli kao "Rascianus"(da li su oni sami dali takav podatak ? ), ništa zato. To samo ide u prilog dosljednoj nedosljednosti i zbrci . Ali ti uzmi ono što ti paše, pa maši time kao krunskim dokazom.

Kod Rikarda Pavelića- Buni ili Sabuni se spominju kao pelaški korpus naroda, koji je denominovan u grčkim povesnicama, jer su bili na liniji odbrane starog i svetog grada Troje. Ta identifikacija se podudara sa istraživanjima Milana Budimira i Radivoja Pešića.
...ako Srbi nisu i Troju branili
 
Miro Prpić: izjava na sajtu http://referendum.yuku.com/topic/871/t/Bosanski-jezik.html


Inače, sve su to tričarije. Pa što onda ako većina Hrvata potječe od Srba? Što se time želi reći? Stvar je opet banalna, i mogu samo prepisati s Herceg Bosne trivijalnu stvar:

"U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, kako je istaknuto, nema izricaja Hrvat ili hrvatski..."

"U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izricitih potvrda o nazocnosti hrvatskoga stanovnistva na podrucju bosanske drzave..."

"DAPACE, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje."

Mrkalj
nastavi bas da cujem za prpice (NE ja nisam pripc,nisam nikada ni bio) nego hocu da vidim nesto,sto me zanima,ako to budes izneo???
uzdravlje:bye:
 
Tandrk, opet si u akciji? Ako znaš čiji je to forum, i ako mu znaš nick na IB, onda treba da znaš da Mrkalj tu ne kopira ništa.

Parafrazirati ću Mrkaljev objavljen, pa naknadno obrisan odgovor : ...nije to tuđ forum, vodi ga moj prijatelj Baćo, Bunjevac, koji je ljudina za razliku od tebe.
Time je Mrkalj neizravno priznao svoj plagijat, odnosno, ničim ga nije niti pokušao opovrgnuti. Normalno, jer je preočito.
A zašto je navedeni odgovor poslije obrisao, valjda on najbolje zna.
 
Mrkalj
nastavi bas da cujem za prpice (NE ja nisam pripc,nisam nikada ni bio) nego hocu da vidim nesto,sto me zanima,ako to budes izneo???
uzdravlje:bye:
Nema tu šta da se nastavlja, stvar je čista kao suza, "ovi" Prpići su primili katoličanstvo u 17. i 18. veku. Od tada računaju da su Hrvati. Što se mene tiče ne mogu da zabranim nekome da se oseća kao Eskim ili Marsovac. Ali mogu da kažem da laže ako pokuša da dezavuiše svoju istoriju. Što se tiče Mira Prpića, dovoljan mi je njegov citat koji sam prethodno postavio ( Miro Prpić: izjava na sajtu http://referendum.yuku.com/topic/871...ski-jezik.html Inače, sve su to tričarije. Pa što onda ako većina Hrvata potječe od Srba? Što se time želi reći?), on kazuje da je upoznat sa činjenicama. Neki Prpe i Krmpotići su ostali pravoslavni.
 
Nema tu šta da se nastavlja, stvar je čista kao suza, "ovi" Prpići su primili katoličanstvo u 17. i 18. veku. Od tada računaju da su Hrvati. Što se mene tiče ne mogu da zabranim nekome da se oseća kao Eskim ili Marsovac. Ali mogu da kažem da laže ako pokuša da dezavuiše svoju istoriju. Što se tiče Mira Prpića, dovoljan mi je njegov citat koji sam prethodno postavio ( Miro Prpić: izjava na sajtu http://referendum.yuku.com/topic/871...ski-jezik.html Inače, sve su to tričarije. Pa što onda ako većina Hrvata potječe od Srba? Što se time želi reći?), on kazuje da je upoznat sa činjenicama. Neki Prpe i Krmpotići su ostali pravoslavni.

Ma nisi me mozda razumeo,nisam hteo da vredjam samo me zanimalo,posto sam ja kao radoznalo slonce,svud bih ja svoj nosinger da turim :D
uzdravlje:bye:
 
Miro Prpić: izjava na sajtu http://referendum.yuku.com/topic/871/t/Bosanski-jezik.html


Inače, sve su to tričarije. Pa što onda ako većina Hrvata potječe od Srba? Što se time želi reći? Stvar je opet banalna, i mogu samo prepisati s Herceg Bosne trivijalnu stvar:

"U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, kako je istaknuto, nema izricaja Hrvat ili hrvatski..."

"U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izricitih potvrda o nazocnosti hrvatskoga stanovnistva na podrucju bosanske drzave..."

"DAPACE, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje."

Prljava podvala, falsifikat, ništa drugo...čovjeku stavljeno u usta ono što uopće nije rekao... ne mogu vjerovati na što si spao...i to je "izvor" na koji se pozivaš.
Ovdje pogledaj orginalni post navedenog...http://213.149.105.20/showthread.php?p=63169#post63169
 
Obaveštenje za čitaoce - odgovor je obrisan nakon 20 minuta koliko mi je trebalo da shvatim da je korisnik Nomen est Omen ustvari novi i namenski nalog korisnika Tandoori Masala, što je i Lesandar nezavisno primetio. Razlog brisanja - sa korisnikom Tandoori Masala ne komuniciram od letos.
 
Obavěštenje za čitaoce - odgovor je obrisan nakon 20 minuta koliko mi je trěbalo da shvatim da je korisnik Nomen est Omen ustvari novi i naměnski nalog korisnika Tandoori Masala, što je i Lesandar nezavisno primětio. Razlog brisanja - sa korisnikom Tandoori Masala ne komuniciram od lětos.

Ovo je nevjerovatna laz i necu uopce dozvoliti da me neko poput tebe ili Lesandra uvlaci u klinacke, jadne i niske forumske spletke sa kojima u biti nemam nikakve veze.

Uopce nemam novi nalog na Krsti, a pogotovo nemam pojma ko je ova osoba. :) Bilo bi smijesno, da nije zalosno jer ne trebam mijenjati nick da napisem ono sto doista mislim. ;)
 
Parafrazirati ću Mrkaljev objavljen, pa naknadno obrisan odgovor : ...nije to tuđ forum, vodi ga moj prijatelj Baćo, Bunjevac, koji je ljudina za razliku od tebe.
Time je Mrkalj neizravno priznao svoj plagijat, odnosno, ničim ga nije niti pokušao opovrgnuti. Normalno, jer je preočito.
A zašto je navedeni odgovor poslije obrisao, valjda on najbolje zna.


Ниси разумео, питам да ли знаш ко је Баћо на ИБ? и колико се Мркаљевих ствари налази на буњевачком форуму?



Prljava podvala, falsifikat, ništa drugo...čovjeku stavljeno u usta ono što uopće nije rekao... ne mogu vjerovati na što si spao...i to je "izvor" na koji se pozivaš.
Ovdje pogledaj orginalni post navedenog...http://213.149.105.20/showthread.php?p=63169#post63169

attachment.php
 
Poslednja izmena:

Back
Top