Srcane aritmije postaju najznacajnija bolest 21. veka.
Od njih i danas umire najvise ljudi na svetu. Narocito su opsane srcane tahikardije koje cesto zavrsavaju fibrilacijom komora koja nije kompatibilna sa zivotom.
Svaka ventrikularna extrasistola (kad srce "preskoci" otkucaj moze da pokrene fibrilaciju komora, zaustavljanje srca i momentalnu, iznenadnu smrt.
Veci broj ljudi na svetu umire od ove teske "elektricne" anomalije nego od infarkta (koji je "mehanicka" anomalija), samo posto se ne vrsi autopsija - sve se pripisuje infarktu.
Neprekidan rad srca omogućen je stalnim stvaranjem nadražaja u delu desne predkomore srca koji se zove sinusni čvor.
Ovi električni impulsi nastali u srcu omogućuju rad srca u vidu grčenja (sistole) ili opuštanja srca (dijastole) 60-80 puta u minuti. Ubrzani srčani rad preko 100 u minuti zove se sinusna tahikardija i najčešće je posledica vansrčanih činioca: fizičkog napora, psihičke napetosti, povišene telesne temperature, povećane aktivnosti štitaste žlezde, preteranog unosa kofeina, alkohola, nikotina....
Usporen srčani rad ispod 50 u minuti zove se sinusna bradikardija i najčešće je posledica dobre fizičke utreniranosti, smanjene funkcije štitaste žlezde, žutice, starenja i dejstva nekih lekova (digitalis, betablokatori, verapamil, diltiazem i dr.).
Srčane aritmije nastaju usled poremećaja u stvaranju ili provodjenju nadražaja u srcu ili istovremeno oba poremećaja. Uzroci koji dovode do srčanih aritmija mogu se podeliti u tri grupe: bolesti srca, bolesti drugih organa i opšti poremećaji. Bolesti srca su: koronarna bolest srca (angina pektoris, infarkt miokarda), zapalenjski procesi u srcu, slabost srčanog mišića, srčane mane i dr.
Bolesti drugih organa su: bolesti pluća, bolesti centralnog nervnog sistema, bolesti bubrega, bolesti endokrinih žlezda (najčešće štitaste žlezde) i bolesti gastrointestinalnog trakta. Opšti poremećaji su različite infekcije i toksična stanja, gubitak minerala ili tečnosti iz organizma, efekti nekih lekova, naročito digitalisa, diuretika i nekih lekova za lečenje srčanih aritmija (Kinidin, Flekainid i dr.).
Značaj srčanih aritmija je dvojak. Prvo, mogu da smanje efikasnost srčanog rada i do 30%. To se odnosi na srčane aritmije sa ubrzanim srčanim radom. Drugo, mogu da budu uzrok iznenadne srčane smrti.
Dijagnoza srčanih aritmija se postavlja na osnovu kliničkog pregleda bolesnika, EKG-a, ehokardiograma, 24-časovnog posmatranja EKG-a (Holter EKG), testova opterećenja i eventualno elektrofiziološkog ispitivanja srca i koronarografije.
Ova kardiopatija se treba tretirati ozbiljno.

Odgovorite sa citatom
!
!
!!!! Meni su dva bila puno i previše, posebno zato jer su neuspješna! Tako da statistika od uspješnosti 60% je realnija, od svih bajanja kao se uspješnost mjeri u 80%, a nakon drugog zahvata je 98% 
! A to su zapravo svi oni koji su u statističkom rasponu od 60%.
?
, a oni predlažu još i dodatna "dokuhavanja"
, a vama i dalje umor, svakodnevvno tiltanje, koma, mrak???
)...ima jos malo problema zbog pojacanog rada stitne zlezde....ali lekove za srce ne pije vise...
!!! 

Pošalji link