Kako je moguce videti slike iz proslosti?

BLAJBI

Zaslužan član
Poruka
103.720
Gledam danas moju digitalnu kameru....

Ima u njoj naslagano skoro 1000 slika...

Uopste mi nije poznato kako se te slike tamo slazu, jedna preko druge..

Svakako se slazu na neki materijal...

A zasto u prirodi ne bi postojao neki materijal, stena ili nesto drugo, gde bi se slagale slike (na slicnom principu) od pre 1000, 100.000 ili milon godina?

Svakako da su se slike negde "oslikale" samo treba naci metod kako ih videti.
 
To sam i ja mislio kad sam bio mali ;)
Meni to deluje nemoguće, kada se uzme u obzir na koji način nastaju fotografije koje mi pravimo. Tragovi nekih dešavanja se daju očitati u slojevima zemlje, tkivu biljaka... ali ne verujem da je moguće da budu sačuvani prizori u vidu slike
 
Gledam danas moju digitalnu kameru....

Ima u njoj naslagano skoro 1000 slika...

Uopste mi nije poznato kako se te slike tamo slazu, jedna preko druge..

Svakako se slazu na neki materijal...

A zasto u prirodi ne bi postojao neki materijal, stena ili nesto drugo, gde bi se slagale slike (na slicnom principu) od pre 1000, 100.000 ili milon godina?

Svakako da su se slike negde "oslikale" samo treba naci metod kako ih videti.
Za razumevanje tog procesa moraš imati neko tehnološko znanje.
Sam naziv govori "digitalna" kamera.Znači aparat slike pretvara u digitalnu informaciju i slaže u memorijske ćelije memorijske kartice.
Predmeti i materija takođe može beležiti informacije,pošto događaji zrače energetske oblike.Ali koliko se te informacije zadržavaju u materiji to nije poznato.Sigurno ne hiljadama i više godina.Poznato da neki medijalni ljudi te informacije mogu da čitaju-gledaju manje više u detalja.
 
Za razumevanje tog procesa moraš imati neko tehnološko znanje.
Sam naziv govori "digitalna" kamera.Znači aparat slike pretvara u digitalnu informaciju i slaže u memorijske ćelije memorijske kartice.
Predmeti i materija takođe može beležiti informacije,pošto događaji zrače energetske oblike.Ali koliko se te informacije zadržavaju u materiji to nije poznato.Sigurno ne hiljadama i više godina.Poznato da neki medijalni ljudi te informacije mogu da čitaju-gledaju manje više u detalja.

A zasto ne moze hiljadama i milionima godina?
 
A zasto ne moze hiljadama i milionima godina?
Nemam saznanja zašto.Voleo bih upoznati jednog medijalnog čoveka pa da testiramo koliko daleko u prošlost može dobiti informacije iz recimo jednog kamena ili nekog predmeta.
Jedino sam čitao da atmosfera,takozvana atmosferska hronika beleži veće događaje na zemlji.Dok kauzalni kosmički kompjuter beleži do najsitnijih detalja sve što se događa na zemlji pa i kod ljudi.Takve informacije povratno deluju nazad preko planeta koje astrolozi vešto koriste da predvide neke moguće događaje.
 
Nemam saznanja zašto.Voleo bih upoznati jednog medijalnog čoveka pa da testiramo koliko daleko u prošlost može dobiti informacije iz recimo jednog kamena ili nekog predmeta.
Jedino sam čitao da atmosfera,takozvana atmosferska hronika beleži veće događaje na zemlji.Dok kauzalni kosmički kompjuter beleži do najsitnijih detalja sve što se događa na zemlji pa i kod ljudi.Takve informacije povratno deluju nazad preko planeta koje astrolozi vešto koriste da predvide neke moguće događaje.

Ako u digitalnoj kameri (opet se vracam na nju) moze da se NASLAZE na hiljade slika, zasto ne bi moglo na nekoj steni da se naslaze jos vise slika (hajde da uzmemo na primer egipatske piramide)?

I jedno i drugo su nekakve MATERIJE.

Samo, sa digitalne kamere (sa te vrste materije koja se nalazi u kameri) smo naucili kako da ocitavamo slike, a sa stena JOS nismo.
 
Ako u digitalnoj kameri (opet se vracam na nju) moze da se NASLAZE na hiljade slika, zasto ne bi moglo na nekoj steni da se naslaze jos vise slika (hajde da uzmemo na primer egipatske piramide)?

I jedno i drugo su nekakve MATERIJE.

Samo, sa digitalne kamere (sa te vrste materije koja se nalazi u kameri) smo naucili kako da ocitavamo slike, a sa stena JOS nismo.
Jeste da su obe materije.Samo je princip pohranjivanja informacija drugačiji.
Kod digitalnog fotoaparata informacije čine elektroni,dok u ovom drugom, energetski oblici.
Znači i na steni mogu da se pohranjuju slike,a očitavati te slike prosečni čovek ne može,samo nadareni,senzitivni i medijalni ljudi to mogu.
U primeru koji si napomenuo,dovoljno neko da donese predmet iz okruženja te piramide,i jedan medijalni čovek može da vidi okruženje tog predmeta pa i piramidu.
 
Jeste da su obe materije.Samo je princip pohranjivanja informacija drugačiji.
Kod digitalnog fotoaparata informacije čine elektroni,dok u ovom drugom, energetski oblici.
Znači i na steni mogu da se pohranjuju slike,a očitavati te slike prosečni čovek ne može,samo nadareni,senzitivni i medijalni ljudi to mogu.
U primeru koji si napomenuo,dovoljno neko da donese predmet iz okruženja te piramide,i jedan medijalni čovek može da vidi okruženje tog predmeta pa i piramidu.

Ja ne govorim o meditacijama i irealnim stvarima.

Pricam o REALNIM stvarima, koje mogu videti svi ljudi kada se pronadje metod KAKO.
 
"Znači i na steni mogu da se pohranjuju slike,a očitavati te slike prosečni čovek ne može,samo nadareni,senzitivni i medijalni ljudi to mogu.
U primeru koji si napomenuo,dovoljno neko da donese predmet iz okruženja te piramide,i jedan medijalni čovek može da vidi okruženje tog predmeta pa i piramidu."


Koješta! Jedna nepoznata se nikako ne može objašnjavati drugom nepoznatom. Time se nepotrebno multipliciraju entiteti (Okamova oštrica).
Ponašanje svetlosnih zraka je ključno za razumevanje pohranjivanja 'vizuelnih' podataka na neku materiju u fotografskom smislu (emulzioni film, kontakt ploča, video traka ili elektron).
Jedini pravi primer (gde je medijum prenosa u stvari svetlosni zrak) observacije prošlosti u sadašnjosti, u prirodi, jeste prizor vasione kakav vidimo zahvaljujući svetlu koje dopire do našeg oka. U zavisnosti od udaljenosti nebeskog tela od Zemlje, zavisiće i vreme koje je neophodno svetlosnim zracima (emitovanim i/ili reflektovanim o dato telo) da stignu do Zemlje. Što je udaljenost veća, i vremena treba više. Sledi, da nam najudaljenija nebeska tela pružaju najstariju informaciju o njihovom stanju u određenom trenutku u prošlosti.
 
To je ono sto mi ZA SADA znamo.

(Do pre deceniju-dve nismo znali ni da digitalne kamere mogu da postoje.)
Grešiš.Sve što danas imamo još je izmišljeno pre nekih 60 godina.Samo nisu imali tehnologiju u ono vreme da naprave to.Digitalna tehnika,računar,memorisanje digitalnim putem i snimanje informacija magnetnim putem na disk je izumljen oko 1950-te godine.I postojali su primitivne mašine koji su radili na istom principu.Recimo videorekorder se pojavio u 1980-tim godinama.A Prvi prototip videorekordera napravljen još 1956-te godine.Za kućnu upotrebu je počela proizvodnja kada je tehnologija omogućila mikrokontrolore u integrisanim čipovima za videorekordere.Recimo isto tako snimanje u neuronske čipove i optički procesori,tvrdi disk bez mehaničkih delova su izmišljeni davno,ali ni dan danas nemamo tehnologiju za proizvodnje istog.Ya mnoge stvari nemamo tehnologiju,ali znamo šta će biti i šta neće biti.Znači mi danas vrlo dobro znamo šta možemo i šta ne.Ono što možemo već imamo prototipove i znamo princip funkcionisanja,a ono što danas znamo da ne možemo,to neće moći ni u budućnosti.Snimanje u kamen fizičke zakoni ne omogućuju.Ovde nije reč o otkrivanju novih principa fizike i zakonitosti pa da kažemo kako će u budućnosti biti sve što mašta izmislila danas,već je reč da ono što danas znamo da moguće,imamo prototipove,u budućnosti će tehnologija omogućiti proizvodnju za širu upotrebu.
 
Grešiš.Sve što danas imamo još je izmišljeno pre nekih 60 godina.Samo nisu imali tehnologiju u ono vreme da naprave to.Digitalna tehnika,računar,memorisanje digitalnim putem i snimanje informacija magnetnim putem na disk je izumljen oko 1950-te godine.I postojali su primitivne mašine koji su radili na istom principu.Recimo videorekorder se pojavio u 1980-tim godinama.A Prvi prototip videorekordera napravljen još 1956-te godine.Za kućnu upotrebu je počela proizvodnja kada je tehnologija omogućila mikrokontrolore u integrisanim čipovima za videorekordere.Recimo isto tako snimanje u neuronske čipove i optički procesori,tvrdi disk bez mehaničkih delova su izmišljeni davno,ali ni dan danas nemamo tehnologiju za proizvodnje istog.Ya mnoge stvari nemamo tehnologiju,ali znamo šta će biti i šta neće biti.Znači mi danas vrlo dobro znamo šta možemo i šta ne.Ono što možemo već imamo prototipove i znamo princip funkcionisanja,a ono što danas znamo da ne možemo,to neće moći ni u budućnosti.Snimanje u kamen fizičke zakoni ne omogućuju.Ovde nije reč o otkrivanju novih principa fizike i zakonitosti pa da kažemo kako će u budućnosti biti sve što mašta izmislila danas,već je reč da ono što danas znamo da moguće,imamo prototipove,u budućnosti će tehnologija omogućiti proizvodnju za širu upotrebu.

Pa i stari Egipcani su PREDPOSTAVLJALI da nesto postoji, i Grci i Rimljani i Leonardo Da Vinci je crtao letilice i helikoptere, i Zil Vern je zamisljao stvari koje su danas u upotrebi, a onda su bili samo masta.....

Isto tako mnogi narodi pretpostavljaju da ima mnogo toga sto JOS nije potvrdjeno... Cak najfantasticnijih stvari...

A otkrica svega toga sto ti navodis racunari, disk, video, moderni TV, cipovi, opticka vlakna, nano tehnika....

SVE JE POCELO OD "SLUCAJA ROSWELL 1947. godine"!

Samo slucaj?

Psiholozi i psihijatri su utvrdili da ljudski mozak NIJE U STANJU da izmisli nesto kao sto je recimo - opticko vlakno...A ono ipak postoji...

ODAKLE?
 
Gledam danas moju digitalnu kameru....

Ima u njoj naslagano skoro 1000 slika...

Uopste mi nije poznato kako se te slike tamo slazu, jedna preko druge..

Svakako se slazu na neki materijal...

A zasto u prirodi ne bi postojao neki materijal, stena ili nesto drugo, gde bi se slagale slike (na slicnom principu) od pre 1000, 100.000 ili milon godina?

Svakako da su se slike negde "oslikale" samo treba naci metod kako ih videti.
Tesko da je tako nesto moguce u prirodi i od prirode pa da ga otkrijemo...
Mora tome neko da udahne svrhu i da ga stvori i da ga napravi tako da odoli zubu vremena i mnogo toga. Tesko...
CA7N0592.jpg
 
Pa i stari Egipcani su PREDPOSTAVLJALI da nesto postoji, i Grci i Rimljani i Leonardo Da Vinci je crtao letilice i helikoptere, i Zil Vern je zamisljao stvari koje su danas u upotrebi, a onda su bili samo masta.....
Nauka se ne zasniva na pretpostavkama,već na jasnim fizičkim zakonitostima koje mogu i matematički utvrditi,dok pretpostavke mogu potvrđivati samo naša mašta.
Egipćanima i ostalima bilo vrlo malo poznati zakoni fizike i prirode,stoga njihova vizija budućnosti mogla biti samo na pretpostavkama,a ne i na jasnim naučnim činjenicama.A kod Žila Verna zna se da njegove ideje podsticali sve veća tehnološka otkrića u njegovom vremenu.A to pokazuje i primer da Žil Vern mislio da svemir ispunjem vazduhom pa ljudi mogu disati i na Mesecu bez skafandera.A to vidimo i na njegovom filmu.Znači za preciznu viziju budućnosti neophodno veliko znanje zakona fizike i prirode.Bez toka ostaje samo izmišljotina koje nikada ne može biti realnost.

Isto tako mnogi narodi pretpostavljaju da ima mnogo toga sto JOS nije potvrdjeno... Cak najfantasticnijih stvari...
Iz mnogih naroda vrlo mali broj upoznat sa zakonitostima fizike,stoga takva izjava većine nije merodavna.

A otkrica svega toga sto ti navodis racunari, disk, video, moderni TV, cipovi, opticka vlakna, nano tehnika....

SVE JE POCELO OD "SLUCAJA ROSWELL 1947. godine"!

Samo slucaj?
Hahah,i ti si jedan od onih vernika u takve vazemaljce.
Kao prvo računar je izmišljen mnogo mnogo pre Roswela.Abakus pre 5000 godina,mehanički računar koje donedavno koristili u našim prodavnicama izumljeno i korišćeno još u 17 veku.Disk, video,moderni TV,čipovi, takođe izumljen početkom prošlog veka.Poznato im je bilo i prenos informacije preko optičkih kabla,pošto je optički kabal obično staklo.Primeniti mogli tek kada su napravili brze fotonske diode kontrolirani mikroprocesorom.Znači sve je bilo poznato mnogo pre Roswela,a u zadnje vreme samo kombinujemo tehniku kako bi napravili novi proizvod ali ne i novo otkriće.
Psiholozi i psihijatri su utvrdili da ljudski mozak NIJE U STANJU da izmisli nesto kao sto je recimo - opticko vlakno...A ono ipak postoji...

ODAKLE?
Kako može psiholog ili psihijatar tako nešto tvrditi kada je to polje mikro biologa koji sigurno ne bi tako nešto rekao.
 
Ako u digitalnoj kameri (opet se vracam na nju) moze da se NASLAZE na hiljade slika, zasto ne bi moglo na nekoj steni da se naslaze jos vise slika (hajde da uzmemo na primer egipatske piramide)?

I jedno i drugo su nekakve MATERIJE.

Samo, sa digitalne kamere (sa te vrste materije koja se nalazi u kameri) smo naucili kako da ocitavamo slike, a sa stena JOS nismo.

malo znanja iz hemije, fizike i elektrotehnike i skapirao bi o kakvoj nebulozi ti pricas..
samo kada nemas pojama ni o jednoj od ove tri stvari mozes da razmisljas o necemu takom..
 
malo znanja iz hemije, fizike i elektrotehnike i skapirao bi o kakvoj nebulozi ti pricas..
samo kada nemas pojama ni o jednoj od ove tri stvari mozes da razmisljas o necemu takom..

Evo ti malo da razmisljas:

"Mislim da na svetu moze da se proda maksimalno pet kompjutera''.

- Tomas Vatson, predsednik IBMa, 1943.


"S obzirom da kalkulator ENIAC ima 18 000 vakumskih cevi i tezi 30 tona, kompjuteri u buducnosti ce mozda imati manje od 1000 vakumskih cevi i tezice samo tonu i po''.

- "Popularna mehanika", 1949.


"Putovao sam po celoj zemlji, pricao sam sa najvecim strucnjacima i mogu da tvrdim da je obrada podataka hir koji nece da potraje ni godinu dana''.

- Odgovorni urednik poslovnih knjiga, 1957.


"Ali ... to nicemu ne sluzi''.

- Inzinjer u odseku IBMa za razvoj, 1968. godine, komentarisuci otkrice mikrocipa.


"Ne postoji ni jedan razlog zasto bi neko zeleo kompjuter u kuci''.

- Ken Olson, predsednik i osnivac kompanije Digital Equipment Corp., 1977.


"640k je vise nego dovoljno za bilo kog korisnika''.

- Bil Gejts, 1981


"Telefon ima suvise mana da bi se ozbiljno razmatrao kao oblik komunikacije. Taj aparat je, za nas, potpuno nevazan''.

- Western Union, unutrasnje saopstenje, 1876.


"Bezicna muzicka kutija nema nikakvu komercijalnu vrednost. Ko bi placao za poruke poslate svima?

- Saradnici Dejvida Sarnofa, kao odgovor na njegov predlog da se investira u radio, 1920.


"Mada bi televizija tehnicki i teoriski bila moguca, komercijalno i finansiski je totalno neisplativa.

- Li Di Forest, investitor


"Ko bi uposte zeleo da cuje glumce kako pricaju?

- H. M. Varner, Warner Brothers, 1927.


"Drago mi je sto ce Klark Gejbl da propadne ovom ulogom a ne ja.

- Geri Kuper, nakon sto je odbio ulogu u cuvenom filmu "Prohujalo sa vihorom".


"Prodavnica kolacica je losa ideja. Pored toga, ispitivanja govore da Amerikanci vise vole krckave kolacice, nego meke, kakve vi pravite.

- Odgovor na ideju Debi Filds da osnuje prodavnicu (kasnije poznatu kompaniju) "Mrs. Fields' Cookies".


"Ne svidja nam se njihov zvuk, a i onako gitarska muzika izlazi iz mode.

- Decca Recording Co. (izdavacka kuca), odbijajuci Bitlse, 1962.


"Radio nema buducnost.
"Letelice teze od vazduha su nemoguce.
"Ispostavice se da su X zraci obicna varka.

- Wilijem Tomson i Lord Kelvin, engleski naucnici, 1899.


"Otisli smo u Atari i rekli: "Imamo neke fantasticke ideje, sta mislite da nas finansirate? Ili, cemo da vam ih damo. Dajte nam platu, i mi cemo da radimo za vas na tom projektu." Nisu pristali. Onda smo otisli u Hewlett-Packard, a oni su rekli: "Hej, ne trebate nam. Cak nemate ni fakultet"...
- Stiv Dzobs, osnivac kompanije "Apple", pokusavauci da zainteresuje Atari i HP za njegov i Voznijakov licni racunar.

"Zene ce moci da budu premijeri tek mnogo godina nakon moje smrti.
- Margaret Tacer, dugogodisnji premijer Velike Britanije, 1974.

"Ne vidim ni jedan razlog zasto bi ova knjiga trebalo da uzdrma bilo cija religiozna ubedjenja''.
- Carls Darvin, povodom izdavanja svoje revolucionarne knjige "Poreklo vrsta", 1869.

"Sa preko 50 automobila stranih konkurenata, japanska auto industrija nema sanse da zauzme veci deo americkog trzista.
- Business Week, 2. avgust, 1968.

"Profesor Godard ne zna odnos izmedju akcije i reakcije i da mu za reakciju treba neki bolji oslonac od vakuma. Izgleda da mu nedostaje neko osnovno znanje iz srednje skole''.
- Urednik New York Timesa, o revolucionarnoj Godardovoj studiji raketnih motora, 1921.

"Mi smo izgleda prvi i, bez sumnje, poslednji posetioci ovog neprofitabilnog mesta.
- Narednik Dzosep Ivez, nakon posete Velikog Kanjona, 1861.

"Busiti zbog nafte? Mislite, busiti zemlju da bi dosli do nafte!? Vi ste ludi''.
- Radnici kojima je Edvin L. Drejk pokusao da predstavi svoj projekat naftnih busotina, 1859.


"Deonice su dosegle svoj maksimum i nece se vise menjati''.
- Irving Fiser, profesor ekonomije na Jejl univerzitetu, 1929.

"Ne postoji ni najmanji nagovestaj da je nuklearnu energiju moguce obuzdati. To bi znacilo da bi atome mogli da cepamo po volji''.
- Albert Ajnstajn, 1932.

"Atomska bomba nikad nece eksplodirati. To vam kazem kao strucnjak za eksplozive''.
- Admiral Vilijem Lehju, komentarisuci americki projekat atomske bombe.

"Avioni su interesantne igracke, ali bez nekog vojnog znacaja''.
- Marsal Ferdinand Fos, francuski profesor strategije u "Ecole Superieure de Guerre".

"Veci avion je nemoguce napraviti''.
- Boingov inzinjer, nakon prvog leta aviona Boing 247, dvomotornog aviona za 10 ljudi.

"Sve sto je moguce izmisliti, vec je izmisljeno''.
- Carls H. Djuel, ovlasceni u U.S. zavodu za patente, 1899 (ipak urbana legenda).

"Teorija o mikrobima, Luja Pastera, je besmislena bajka''.
- Pier Pacet, francuski profesor fiziologije u Tuluzu, 1872.

"Trbusna duplja, grudi i mozak ce zauvek ostati nedostupni hirurskim operacijama''.
- Ser Dzon Erik Erikson, britanski hirurg, 1873.

"Bolje da ucis za sekretaricu, ili da se udas''.
- Agencija za manekene, odbijajuci Marilyn Monroe 1944. godine.

"Trebalo bi da se vratite voznji kamiona''.
- Organizator koncerata, otpustajuci Elvis Presley-a 1954. godine.

"Zaboravite na to. Nijedna slika iz Civilnog rata nikada nije zaradila ni prebijene pare''.
- MGM direktor, savetujuci da se ne investira u film "Prohujalo sa vihorom"

"Veoma zanimljivo, decko, ali to nikada nece raditi''.
- Profesor Aeronautike u Cambridge-u, reagujuci na nacrt mlaznog motora.

"Svi su spaseni sa Titanika nakon sudara''.
- New York Evening Sun objavio kao vest 15. aprila 1912. godine.

"Za turistu koji stvarno hoce da pobegne od svega, pravi raj je Vijetnam''.
- Newsweek, reklama za godisnje odmore u kasnim 1960.-im godinama.

"Napravicete brodove koji plove bez obzira na vetar i pokrecu se spaljivanjem cepanica ispod palube ... nemam vremena za takve besmislice''.
- Napoleon, komentarisuci Fultonov parobrod
 

Back
Top