Sad mene zanima da li je to zato sto kao inteligentna bica vise shvatamo ili se vise nerviramo ili sta god...ili zbog neceg drugog?
Zbog nečeg drugog.
Ljudska vrsta je u toku svoje evolucije prošla kroz usko genetsko grlo (period od bar stotinjak hiljada godina kada je cela vrsta brojala samo nekoliko hiljada pripadnika), u toku koga je genetska raznovrsnost čoveka smanjena toliko da danas jedna grupa šimpanzi ima veću genetsku raznovrsnost nego cela ljudska rasa.
Između ostalih, to je dovelo do dominacije grupa gena povezanih sa razvojem imunog sistema, koji nas
možda (veliko možda) čine osetljivijim. Trenutno najveća studija ukazuje i na jednu drugu mogućnost: u toj maloj grupi ljudi, jedna jedinka je doživela mutaciju koja povećava plodnost po cenu povećane osetljivosti prema raku.
U maloj grupi kratkoživećih ljudi (prosečan životni vek oko dvadesetak godina) selektivno pozitivna plodnost je pobedila nad dugoročno negativnom sklonošću prema raku.
Treba imati u vidu da je efekt veoma mali. U principu, govorimo o jednom polimorfizmu unutar važnog regulacionog gena p53, i o drugom polimorfizmu unutar BRCA1 gena. Inače, svi oblici raka koji su prisutni kod čoveka postoje i kod šimpanzi.
*****
Što se tiče šanse za smrt pametan vs. glup, u stvari situacija je mnogo...pa, gluplja.
Ovde u USA se to u bolnicama zove "faktor tetovaže" - što više tetovaža na vidljivim delovima tela, to je veća šansa preživljavanja.
Razlog je šok. Udrogirani i pijani mufljuz koji je upravo proleteo kolima kroz crveno svetlo i naleteo na čitavu porodicu ima bolje šanse za preživljavanje: potpuno je opušten i nezainteresovan. Istovremeno, otac porodice se nervira šta je sa njegovom ženom i decom, kako će da bude sa oporavkom, šta će biti sa poslom...
Dakle, nije povezano sa pameću, osim utoliko ukoliko pametni ljudi teže da bolje shvataju svoju situaciju (i da budu u prilici da nešto izgube u toku zdravstvenih problema.)
Za slučaj da nije jasno, sličan efekt je originalno otkriven u toku Drugog Svetskog Rata. Tada su lekari primetili da vojnici mnogo češće preživljavaju rane koje bi bile smrtonosne u toku pljačke ili pucnjave "kod kuće". Razlog je opet opuštenost: vojnik zna da rana znači kraj borbe, da će sad ići kući, da će biti heroj... S druge strane, vlasnik prodavnice koga je upucao lopov zna da njegova radnja sedi zatvorena, da nema prihoda, da ne zna kako će da plati bolničke račune, kako će da održi svoj biznis dok se ne oporavi...
Stres oslobađa kortizol, kortizol potiskuje imuni sistem, puf.