Kažete da ste protiv podjele BiH, a istovremeno dajete punu podršku premijeru RS Miloradu Dodiku. Zar to nije kontradiktorno?
- Miloradu Dodiku dajem punu podršku u očuvanju Republike Srpske. Dejtonski sporazum jasno definiše integritet BiH i sve što dovodi u pitanje osnovne principe sporazuma iz Dejtona za zvaničnu Srbiju, koja je garant sporazuma, neprihvatljivo je. Takođe je neprihvatljiv bilo koji akt o podeli BiH ili akt koji ugrožava pravo RS ili federacije, i to su principi kojih se drži Srbija. Da je drugačije, mi bismo kao država kršili akte međunarodnog prava, a Dejtonski sporazum je dio međunarodnog pravnog sistema, pa bismo na taj način izgubili i kredibilitet da branimo integritet na Kosovu i Metohiji. I u krajnjem slučaju, na taj način bismo izgubili i ugrozili međunarodni kredibilitet Srbije, koji smo teškom mukom ponovo stekli nakon 90-ih godina. Dakle, politika Srbije je konzistentna, koncipirana i smeštena u kontekst međunarodnih standarda i projektovana za budućnost u kojoj svi zajedno treba da budemo u EU. I zato će Srbija podržati sve što se dogovore predstavnici tri naroda i oba entiteta u Bosni i Hercegovini. Samo takvo rešenje unutrašnjih sporova u BiH je održivo i svi bi trebalo da se suzdrže od nametanja rešenja.
Kad ćete doći u Crnu Goru?
- U Crnu Goru ću doći kada dobijem zvanični poziv. Prošle godine je u Srbiji u zvaničnoj poseti bio predsednik Crne Gore Filip Vujanović. Mislim da mi možemo da se podičimo izuzetno visokim nivoom ekonomskih odnosa. Naša ekonomska razmena je dobra, ali mislim da naši politički odnosi treba da stignu naše ekonomske odnose. Srbija je relativno dobro reagovala na krizu koja je pogodila čitav svet. Održana je makroekonomska stabilnost i likvidnost preduzeća, podignute devizne rezerve, inflacija je pod kontrolom, a pri tom je javni dug jedan od najnižih u Evropi. Međutim, i 2010. godina će biti teška.
Mi se i danas na početku godine suočavamo sa velikim iskušenjima zbog pogrešnih privatizacija u prošlosti, velike administracije i malog izvoza.
Verujemo da bismo do kraja 2011. mogli da završimo kompletan koridor deset kroz Srbiju, što je veliki doprinos ekonomskom razvoju naše zemlje. Pošto sam predsednik Saveta za infrastrukturu i predsednik Nacionalnog saveta za bezbednost, koristim priliku da dajem inicijativu u ovim oblastima, što je od kapitalnog značaja i bez čega nema ni političkog obezbeđivanja ekonomskog i političkog položaja Srbije u regionu. Nameravamo da što pre pokrenemo izgradnju autoputa ka Crnoj Gori i u stalnim smo razgovarima sa stranim investitorima, tako da očekujemo projektne radove tokom ove i početak izgradnje prve deonice do Ljiga sledeće godine. Takođe, privrednici iz Srbije, kao što su Telekom i Delta, već su investirali značajna sredstva u privredu Crne Gore.
Razmatra se i mogućnost učešća naših konzorcijuma u privatizacionom postupku Luke Bar, kao i mogućnost plasmana kapitala u Željeznice Crne Gore i ta odluka će biti donesena u skladu sa ekonomskim principima. Žao mi je što srpska elektroprivreda nije mogla da učestvuje u procesu dokapitalizacije Elektroprivrede Crne Gore, zbog uslova tendera. Ipak, ne bih mogao od ekonomije da odvojim ni pitanje kulture i očuvanja jezika. Srbija je živo zainteresovana da se srpski jezik uči u crnogorskim školama i univerzitetima, jer ako postoji crnogorski jezik, onda postoji i elementarno pravo za sve one oni koji govore srpski jezik da se na tom jeziku školuju.
Da li ste ikad o tom problemu razgovarali sa crnogorskim rukovodstvom?
- Naravno.
U BORBI PROTIV KRIMINALA NEMA POŠTEĐENIH
Kako suđenje za organizovani kriminal licima koja slove kao bliski prijatelji crnogorskog premijera, poput Stanka Subotića, utiče na Vaše odnose sa Đukanovićem?
- Ima više lica na optužnicama u procesima koji se vode u Srbiji i za koje se u javnosti spekuliše da se nalaze u Crnoj Gori ili su nekad prolazila kroz Crnu Goru, ali to je, po mom mišljenju, pravno pitanje. U Srbiji se ne sudi bilo čijem ličnom prijatelju, sudi se samo osobama za kršenje zakona i sudiće se u budućnosti, jer je Srbija pravna država i svako ko bude osumnjičen biće procesuiran, a svako ko je procesuiran i osumnjičen ima pravo da se brani pred sudom i treba da ima priliku da se brani u jednom fer procesu. Da ne bude nikakve dileme, Srbija ni po koju cenu i ni na koji način neće odustati od borbe protiv organizovanog kriminala.
Jednom prilikom sam rekao da je to za demokratsku Srbiji jedno od primarnih pitanja. Čak važnije i od učlanjenja u EU. Ako se ne reši problem organizovanog kriminala u našem delu sveta, ni Srbija, a ni jedna druga zemlja regiona, ne može ući u EU. Takođe, mora se rešiti i problem korupcije i izvršiti reforma drugih oblasti, zdravstva, obrazovanja, javne administracije. Srbija je načinila ogroman korak u procesu reformi pravosuđa i veoma smo ponosni zbog te činjenice. Verujemo da smo na taj način omogućili efikasniju borbu protiv kriminala nego što je bilo u prethodnom periodu. Danas je Srbija država koja učestvuje u globalnoj borbi protiv organizovanog kriminala, zajedno sa našim američkim i evropskim partnerima. Zajedno smo poslednjih meseci zaplenili blizu četiri tone narkotika u Latinskoj Americi i Atlantskom okeanu, što je jedan od najboljih rezultata u svetskoj borbi protiv organizovanog kriminala. Očekujemo da se tome, kao i borbi protiv terorizma, pridruže i druge bezbednosne i obaveštajne službe država zapadnog Balkana mnogo intenzivnije nego do sada. Naša je međunarodna obaveza učešće u takvim globalnim akcijama, ali je to i pretpostavka izgradnje prosperitetnih i stabilnih društava na prostoru koji zajednički delimo.
Izjave Josipovića ohrabruju, ali sačekajmo
Očekujete li da će nakon izbora novog predsjednika Hrvatske doći do povlačenja tužbi između dvije države?
- Neke izjave novoizabranog predsednika Hrvatske su ohrabrujuće, pri čemu treba videti kakva će biti politička praksa Hrvatske. S druge strane, ne samo Srbija od Hrvatske, već i Hrvatska od Srbije zahteva nove standarde. Mi imamo mnogo otvorenih pitanja koja moraju biti rešavana sistematski i uporno i sa dobrom voljom. I na jednoj i na drugoj strani imamo problem nestalih.
Drugo pitanje su granice, treće povraćaj imovine, četvrto stanarsko pravo Srba u Hrvatskoj, peto pravo na penzije. Potom slede pitanja sukcesije i vraćanja kulturnog blaga. Smatram da, uprkos neodmerenim postupcima i izjavama odlazećeg hrvatskog predsednika, možemo u duhu dobrosusedskih odnosa rešavati nasleđene probleme. Verujem da je to moguće, uostalom, svi mi želimo i da se integrišemo u EU, a bez rešavanja tih otvorenih pitanja to nije moguće.
Razgovarali: Nikola Marković i Mladen Milutinović, Foto: Vesna Anđić
http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Vijest dana&clanak=216899&datum=2010-01-26