Kako izgraditi bolji svijet, ili u najmanju ruku stvoriti zainteresiranima stvarnu alternativu postojećem stanju?
Jednostavno, boljom idejom od postojeće.
Prije dva-tri dana, Udruga Crom Alternativna Razmjena je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske, time je naša ideja o boljem sutra napravila prve korake prema drugačijoj budućnosti, onoj o kojoj svi sanjamo.
Povodom toga se obraćamo svakom čovjeku, firmi, organizaciji i ostalima da razmotre sudjelovanje u ovom projektu u kojem kroz zajednički rad i kooperaciju namjeravamo izgraditi svijet održive ekonomije temeljen na zdravom razumu, financijskoj demokraciji i socijalnoj pravdi u čijem srcu kuca monetarna suverenost i financijska neovisnost svih pripadnika društvene zajednice kao osnovni uvjet egzistiranja bilo koje demokratske civilne društvene zajednice.
Nažalost, naš monetarni sustav uopće nije osmišljen kako bi stvorio vrstu svijeta koju većina nas sanja.
Još tužnije, kroz vremenski period od zadnjih nekoliko stoljeća nije evoluirao u nešto što bi omogućilo barem dovoljnu, ako ne najvišu kvalitetu života onima koji ga koriste.
Prihvatili smo katastrofalne posljedice izuma koji nam je doslovce silom nametnut kao da se radi o nepromjenjivom zakonu prirode, u svijetu mass medija u vlasništvu istih onih koji posjeduju i sam novčani sustav, izgleda kao da cijelo to vrijeme nikome nije palo na pamet da možda postoji i bolji način.
Moramo shvatiti ulogu koju monetarni sistem igra u našem društvu stvaranjem i distribucijom bogatstva i učvršćivanjem vrijednosti.
Posljedice novčanog sustava moraju biti lako shvatljive svima, a njegove funkcije transparentne.
Promjena neće proizaći iz protesta, ratova ili sukoba.
Promjena će jednostavno doći sama od sebe, sviješću da postoje alternative i našom željom da djelujemo u interesu naše zajednice i nas samih.
Alternativna valuta crom u svojoj djelotvornosti osigurava vrijednosti koje naš sadašnji monetarni sustav ne nudi.
Sustav je kreiran zbog rješavanja problema i ispunjavanja potreba onih koji ga koriste.
Kad i nakon samo ekperimentalnog sudjelovanja u projektu počnemo sagledavati proizlazeću štetu i korist iz služenja ovom alternativnom valutom, naravno da ćemo između nje i one oficijalne odabrati valutu koja pruža više koristi.
Nemamo odgovore na sva pitanja, ali se bez ikakve sumnje, zasigurno krećemo u dobrom pravcu.
Želimo iskrenost, želimo pravdu i želimo fer trgovinu.
Moguće je svima osigurati veći prosperitet, veće povjerenje i suradnju, poštovanje za sve ljude i kolektivnu veću brigu za okoliš, to samo trebamo vidjeti.
Proučavajući novac kojeg koristimo i promjenom njegovih funkcija na bolje, možemo stvoriti bolji svijet koji je u skladu s našim najvišim idealima.
Bez obzira da li pripadali onoj polovici koja preferira novac s materijalnom podlogom (zlatnom) u upotrebi do 15 Kolovoza 1971, ili novac bez ikakve podloge u upotrebi od tada pa do danas, pokušajte si postaviti ovo pitanje: Je li čovjek na pustom otoku kojem je priroda sve ono što mu je potrebno za život pružila u izobilju, s obzirom da ne posjeduje i ne koristi novac, bogat ili siromašan?
Izvan okvira društvenog konteksta novac nema nikakvo značenje.
Na izoliranom otoku kojeg naseljava samo nekolicina obitelji, s ukupnim brojem stanovnika između pedeset i sto, ne postoji potreba za novčanim sustavom.
Najvjerovatnija budućnost novca je da novca uopće neće biti, no ako ga već moramo imati, onda je sasvim očigledno da naša shvaćanja novca žude za promjenama.
Svi smo mi u školama imali povijest kao obvezni predmet i učili o velikim civilizacijama koje su jedna za drugom kroz vrijeme propadale, no prave uzroke nismo saznali. U obrazovnom sustavu, čini se da su znanost i religija krila iste ptice.
Prvi korak kojeg inteligentni liječnik poduzima pri susretu s pacijentom je pravilno dijagnosticiranje bolesti.
Pretjerano centralizirana moć je bila glavni uzrok urušavanja civilizacija, a stvaranje i kontrola distribucije novca su oduvijek bili glavni instrument moći.
U svijetu u kojem živimo, ništa nije sigurno osim smrti, poreza i ljudi koji ih pokušavaju prevariti.
Ono što nam u školi nikad nisu spomenuli je da onaj tko u svijetu kontrolira izdavanje novca i njegovu distribuciju, kontrolira i cijeli svijet.
U pogledu funkcioniranja monetarnog sustava, stagnacija je karakteristična osobina državnih uređenja već stoljećima.
Centralizirani novac i centralizirana moć su simbiozni par. Za suprotstaviti se i oduprijeti nekoj moći je potrebno oružje i ljudstvo, no za promjenu novčanog sustava je potrebna samo bolja ideja od one postojeće.
Inovacija je dakle glavna karakteristika decentralizacije, u trenutku kad je novac stvoren kao simbol, kome pripada dodijeljena mu vrijednost?
Ako sagledamo novac u jednom od oblika komunikacije kao produžetka govora kroz ugovore i simbole, onda u aktualnoj situaciji uviđamo i da se nalazimo u dvorani u kojoj smo prisiljeni slušati govor samo jednog centraliziranog subjekta koji uopće nema namjeru prepustiti mikrofon drugima, što je u potpunoj suprotnosti s osnovnim demokratskim načelima.
Ako uspijemo decentralizirati novac, decentralizirali smo i svo šarenilo kontrolne moći, ako povratimo pravo na stvaranje novca u svoje ruke, moći ćemo promijeniti sve, u aposlutnom smislu značenja te riječi.
Koncept decentralizacije novca je u suštini veoma jednostavno pitanje: u trenutku stvaranja novca kao simbola koji iza sebe nema nikakvu materijalnu podlogu, tko postaje vlasnikom vrijednosti koju on ima u opticaju, ili, tko ubire zaradu na razlici između novčanice od 500 i troškova njene proizvodnje od samo 0,30?
Razmišljanje na kratkoročno razdoblje je tipična norma naše moderne civilizacije.
Općenito je široj populaciji malo poznato da je ovaj proces zapravo uvjetovan tipom novca kojim se koristimo, a još manje da postoji izbor u različitim vrstama valuta.
Razmišljanje na kratkoročno razdoblje nije prirođeni nedostatak modernih donositelja odluka već logična posljedica upotrebe novca u obliku duga s pripadajućim kamatama koji vrši pritisak na cijeli kolektiv u smislu puno veće zainteresiranosti za ostvarivanje dobiti u kratkim vremenskim periodima od
one za dugoročna razmatranja.
Zbog same strukture monetarnog sustava, novac ima najveći uticaj na ponašanje ljudi i njihovo shvaćanje vrijednosti.
Novac je glavni izvor političke moći jer se novcem i bankarskim sistemom manipulira u svrhu ostvarivanja privatnih interesa uskog kruga pojedinaca.
Ljudi su međutim počeli shvaćati da ako žele povratiti kontrolu nad svojim životima, prirodom oko njih i nadom u bolju budućnost, moraju preuzeti kontrolu nad novčanim sustavom kojim se koriste.
Temeljan izvor moći leži u stvaranju novca, a ne zakona.
Ako država, a iza države stoje njeni građani, može izdati dužničku obveznicu od 100, onda mora moći i izdati novčanicu od 100.
Ono što čini dužničku obveznicu dobrim izborom, čini i novčanicu isto tako dobrim izborom, razlika je jedino između onih koji od njihovog izdavanja imaju korist. Kroz izdavanje dužničke obveznice se od društvene zajednice oduzima na njenu štetu, kroz novčanicu se društvenoj zajednici daje na njenu korist.
Ako novčanica koju bi izdala država nije dobra, onda ni dužnička obveznica koju je izdala države nije dobra!
Situacija u kojoj se država da bi povećala nacionalno bogatstvo mora zadužiti i time upasti u zamku vječnog dugovanja iz koje nema izlaza je upravo užasna, ponajprije zbog same osnove koja nam se usađuje kroz moderno obrazovanje, da je dug bogatstvo, a ne siromaštvo.
Time je i sve rečeno, svi su naši problemi danas izravno povezani s monetarnim sistemom osmišljenim kako bi oni koji stvaraju novac bili u mogućnosti oduzimati proizvodne kapacitete od ljudi i uživati u plodovima njihovog rada.
Novčani sustav utječe na naš svakodnevni život više nego izvršne, pravosudne i zakonodavne odluke zajedno.
Pa ipak, novac je privatiziran u apsolutnoj mjeri i izvan je kontrole našeg "demokratskog" sustava u srcu kojeg je između svih ostalih nepravdi najvažnija ona nepravedno koncentriranog bogatstva.
Nije potrebno biti raketni inženjer da bi se spoznalo da je trajni eksponencijalni ekonomski porast, ključni zahtjev financijskog sustava baziranog na izdavanju novca kao duga, nemoguć. Nakon periodičnih eksplozija financijskih balona i požara na financijskim tržištima, dostižu se limiti i sistem se urušava sam od sebe, a mi smo upravo u toj fazi i zato je ovo pravo vrijeme za prave odluke.
Mi Ljudi, dužnici, shvatili smo da je aktualni ekonomski model baziran na lihvarstvu vječni uzrok bolesti od kojih patimo, ratova, nasilja, siromaštva, nestašica, kriza, nesreća i nezadovoljstava.
S današnjom tehnologijom i uz saznanja iz i o prošlosti, pružene su nam ogromne mogućnosti kojima društvene, ekološke i gospodarske prioritete moramo uskladiti s održivim razvojem.
Vlasništvo nad novčanim sustavom je za društvenu zajednicu od ključne važnosti za postizanje bilo kakve vrste trajnog prosperiteta, novac bez podloge je nešto što možemo davati sami sebi bez ikakvih posrednika.
Ekonomisti su ovoj ideji već dali i ime, alternativne valute.
Bankama je puno važnije da klijenti imaju povjerenja u njih, nego oni u klijente.
Kod alternativnih valuta, budući da su oni ti koji iza njih stoje, najvažniji faktor je da ljudi imaju povjerenja sami u sebe.
Nastavak:
Nova Ekonomija: Suradnja Na Izgradnji Održivog Društva
Jednostavno, boljom idejom od postojeće.
Prije dva-tri dana, Udruga Crom Alternativna Razmjena je upisana u Registar udruga Republike Hrvatske, time je naša ideja o boljem sutra napravila prve korake prema drugačijoj budućnosti, onoj o kojoj svi sanjamo.
Povodom toga se obraćamo svakom čovjeku, firmi, organizaciji i ostalima da razmotre sudjelovanje u ovom projektu u kojem kroz zajednički rad i kooperaciju namjeravamo izgraditi svijet održive ekonomije temeljen na zdravom razumu, financijskoj demokraciji i socijalnoj pravdi u čijem srcu kuca monetarna suverenost i financijska neovisnost svih pripadnika društvene zajednice kao osnovni uvjet egzistiranja bilo koje demokratske civilne društvene zajednice.
Nažalost, naš monetarni sustav uopće nije osmišljen kako bi stvorio vrstu svijeta koju većina nas sanja.
Još tužnije, kroz vremenski period od zadnjih nekoliko stoljeća nije evoluirao u nešto što bi omogućilo barem dovoljnu, ako ne najvišu kvalitetu života onima koji ga koriste.
Prihvatili smo katastrofalne posljedice izuma koji nam je doslovce silom nametnut kao da se radi o nepromjenjivom zakonu prirode, u svijetu mass medija u vlasništvu istih onih koji posjeduju i sam novčani sustav, izgleda kao da cijelo to vrijeme nikome nije palo na pamet da možda postoji i bolji način.
Moramo shvatiti ulogu koju monetarni sistem igra u našem društvu stvaranjem i distribucijom bogatstva i učvršćivanjem vrijednosti.
Posljedice novčanog sustava moraju biti lako shvatljive svima, a njegove funkcije transparentne.
Promjena neće proizaći iz protesta, ratova ili sukoba.
Promjena će jednostavno doći sama od sebe, sviješću da postoje alternative i našom željom da djelujemo u interesu naše zajednice i nas samih.
Alternativna valuta crom u svojoj djelotvornosti osigurava vrijednosti koje naš sadašnji monetarni sustav ne nudi.
Sustav je kreiran zbog rješavanja problema i ispunjavanja potreba onih koji ga koriste.
Kad i nakon samo ekperimentalnog sudjelovanja u projektu počnemo sagledavati proizlazeću štetu i korist iz služenja ovom alternativnom valutom, naravno da ćemo između nje i one oficijalne odabrati valutu koja pruža više koristi.
Nemamo odgovore na sva pitanja, ali se bez ikakve sumnje, zasigurno krećemo u dobrom pravcu.
Želimo iskrenost, želimo pravdu i želimo fer trgovinu.
Moguće je svima osigurati veći prosperitet, veće povjerenje i suradnju, poštovanje za sve ljude i kolektivnu veću brigu za okoliš, to samo trebamo vidjeti.
Proučavajući novac kojeg koristimo i promjenom njegovih funkcija na bolje, možemo stvoriti bolji svijet koji je u skladu s našim najvišim idealima.
Bez obzira da li pripadali onoj polovici koja preferira novac s materijalnom podlogom (zlatnom) u upotrebi do 15 Kolovoza 1971, ili novac bez ikakve podloge u upotrebi od tada pa do danas, pokušajte si postaviti ovo pitanje: Je li čovjek na pustom otoku kojem je priroda sve ono što mu je potrebno za život pružila u izobilju, s obzirom da ne posjeduje i ne koristi novac, bogat ili siromašan?
Izvan okvira društvenog konteksta novac nema nikakvo značenje.
Na izoliranom otoku kojeg naseljava samo nekolicina obitelji, s ukupnim brojem stanovnika između pedeset i sto, ne postoji potreba za novčanim sustavom.
Najvjerovatnija budućnost novca je da novca uopće neće biti, no ako ga već moramo imati, onda je sasvim očigledno da naša shvaćanja novca žude za promjenama.
Svi smo mi u školama imali povijest kao obvezni predmet i učili o velikim civilizacijama koje su jedna za drugom kroz vrijeme propadale, no prave uzroke nismo saznali. U obrazovnom sustavu, čini se da su znanost i religija krila iste ptice.
Prvi korak kojeg inteligentni liječnik poduzima pri susretu s pacijentom je pravilno dijagnosticiranje bolesti.
Pretjerano centralizirana moć je bila glavni uzrok urušavanja civilizacija, a stvaranje i kontrola distribucije novca su oduvijek bili glavni instrument moći.
U svijetu u kojem živimo, ništa nije sigurno osim smrti, poreza i ljudi koji ih pokušavaju prevariti.
Ono što nam u školi nikad nisu spomenuli je da onaj tko u svijetu kontrolira izdavanje novca i njegovu distribuciju, kontrolira i cijeli svijet.
U pogledu funkcioniranja monetarnog sustava, stagnacija je karakteristična osobina državnih uređenja već stoljećima.
Centralizirani novac i centralizirana moć su simbiozni par. Za suprotstaviti se i oduprijeti nekoj moći je potrebno oružje i ljudstvo, no za promjenu novčanog sustava je potrebna samo bolja ideja od one postojeće.
Inovacija je dakle glavna karakteristika decentralizacije, u trenutku kad je novac stvoren kao simbol, kome pripada dodijeljena mu vrijednost?
Ako sagledamo novac u jednom od oblika komunikacije kao produžetka govora kroz ugovore i simbole, onda u aktualnoj situaciji uviđamo i da se nalazimo u dvorani u kojoj smo prisiljeni slušati govor samo jednog centraliziranog subjekta koji uopće nema namjeru prepustiti mikrofon drugima, što je u potpunoj suprotnosti s osnovnim demokratskim načelima.
Ako uspijemo decentralizirati novac, decentralizirali smo i svo šarenilo kontrolne moći, ako povratimo pravo na stvaranje novca u svoje ruke, moći ćemo promijeniti sve, u aposlutnom smislu značenja te riječi.
Koncept decentralizacije novca je u suštini veoma jednostavno pitanje: u trenutku stvaranja novca kao simbola koji iza sebe nema nikakvu materijalnu podlogu, tko postaje vlasnikom vrijednosti koju on ima u opticaju, ili, tko ubire zaradu na razlici između novčanice od 500 i troškova njene proizvodnje od samo 0,30?
Razmišljanje na kratkoročno razdoblje je tipična norma naše moderne civilizacije.
Općenito je široj populaciji malo poznato da je ovaj proces zapravo uvjetovan tipom novca kojim se koristimo, a još manje da postoji izbor u različitim vrstama valuta.
Razmišljanje na kratkoročno razdoblje nije prirođeni nedostatak modernih donositelja odluka već logična posljedica upotrebe novca u obliku duga s pripadajućim kamatama koji vrši pritisak na cijeli kolektiv u smislu puno veće zainteresiranosti za ostvarivanje dobiti u kratkim vremenskim periodima od
one za dugoročna razmatranja.
Zbog same strukture monetarnog sustava, novac ima najveći uticaj na ponašanje ljudi i njihovo shvaćanje vrijednosti.
Novac je glavni izvor političke moći jer se novcem i bankarskim sistemom manipulira u svrhu ostvarivanja privatnih interesa uskog kruga pojedinaca.
Ljudi su međutim počeli shvaćati da ako žele povratiti kontrolu nad svojim životima, prirodom oko njih i nadom u bolju budućnost, moraju preuzeti kontrolu nad novčanim sustavom kojim se koriste.
Temeljan izvor moći leži u stvaranju novca, a ne zakona.
Ako država, a iza države stoje njeni građani, može izdati dužničku obveznicu od 100, onda mora moći i izdati novčanicu od 100.
Ono što čini dužničku obveznicu dobrim izborom, čini i novčanicu isto tako dobrim izborom, razlika je jedino između onih koji od njihovog izdavanja imaju korist. Kroz izdavanje dužničke obveznice se od društvene zajednice oduzima na njenu štetu, kroz novčanicu se društvenoj zajednici daje na njenu korist.
Ako novčanica koju bi izdala država nije dobra, onda ni dužnička obveznica koju je izdala države nije dobra!
Situacija u kojoj se država da bi povećala nacionalno bogatstvo mora zadužiti i time upasti u zamku vječnog dugovanja iz koje nema izlaza je upravo užasna, ponajprije zbog same osnove koja nam se usađuje kroz moderno obrazovanje, da je dug bogatstvo, a ne siromaštvo.
Time je i sve rečeno, svi su naši problemi danas izravno povezani s monetarnim sistemom osmišljenim kako bi oni koji stvaraju novac bili u mogućnosti oduzimati proizvodne kapacitete od ljudi i uživati u plodovima njihovog rada.
Novčani sustav utječe na naš svakodnevni život više nego izvršne, pravosudne i zakonodavne odluke zajedno.
Pa ipak, novac je privatiziran u apsolutnoj mjeri i izvan je kontrole našeg "demokratskog" sustava u srcu kojeg je između svih ostalih nepravdi najvažnija ona nepravedno koncentriranog bogatstva.
Nije potrebno biti raketni inženjer da bi se spoznalo da je trajni eksponencijalni ekonomski porast, ključni zahtjev financijskog sustava baziranog na izdavanju novca kao duga, nemoguć. Nakon periodičnih eksplozija financijskih balona i požara na financijskim tržištima, dostižu se limiti i sistem se urušava sam od sebe, a mi smo upravo u toj fazi i zato je ovo pravo vrijeme za prave odluke.
Mi Ljudi, dužnici, shvatili smo da je aktualni ekonomski model baziran na lihvarstvu vječni uzrok bolesti od kojih patimo, ratova, nasilja, siromaštva, nestašica, kriza, nesreća i nezadovoljstava.
S današnjom tehnologijom i uz saznanja iz i o prošlosti, pružene su nam ogromne mogućnosti kojima društvene, ekološke i gospodarske prioritete moramo uskladiti s održivim razvojem.
Vlasništvo nad novčanim sustavom je za društvenu zajednicu od ključne važnosti za postizanje bilo kakve vrste trajnog prosperiteta, novac bez podloge je nešto što možemo davati sami sebi bez ikakvih posrednika.
Ekonomisti su ovoj ideji već dali i ime, alternativne valute.
Bankama je puno važnije da klijenti imaju povjerenja u njih, nego oni u klijente.
Kod alternativnih valuta, budući da su oni ti koji iza njih stoje, najvažniji faktor je da ljudi imaju povjerenja sami u sebe.
Nastavak:
Nova Ekonomija: Suradnja Na Izgradnji Održivog Društva
