Pauci

Jacob

Buduća legenda
Poruka
49.567
carstvo: Animalia
tip: Arthropoda
klasa: Arachnida
red: Araneae

Pauci (Araneae) je najpoznatija i istovremeno najbrojnija grupa (obuhvataju oko 40 000 vrsta) među paukolikim životinjama za koju je karakteristično prisustvo posebnih paučinastih žlezda. Telo im je izgrađeno od dva dela, prozome i opistozome, koji su spojeni uzanim delom nazvanim drška (pedicel). Ekstremiteti su prisutni samo na prozomi. Uglavnom su kopnene životinje (samo u pojedinačnim slučajevima mogu sekundarno preći na život u vodi) veličine od 0,4 mm pa i do 10 cm rasprostranjeni svuda gde ima insekata, a posebno u tropskim predelima. Većina paukova su karnivorni oblici i hrane se uglavnom različitim insektima koje hvataju u mreže ispletene od paučine.

Spoljašnja anatomija

Telo je podeljeno, kako je već rečeno, na dva dela spojena drškom. To su:
prozoma koja je segmentisana i na kojoj se naleze 6 pari nogu (ekstremiteta), oči i usni delovi;
opistozoma koja nije segmentisana i nema ekstremitete već se na njenom zadnjem delu, sa trbušne strane nalazi 2-3 para paučinastih bradavica na kojima se nalazi veliki broj (i do 300) otvora paučinastih žlezda; na trbušnoj strani nalaze se i polni otvor kao i plućni otvori.
Prvi par ekstremiteta su helicere, kao kod svih paukolikih životinja (Chelicerata) i nalaze se iznad i ispred usta od kojih su odvojene rostrumom (gornja usna). Pomoću njih pauci hvataju plen, a zatim ga ubadaju kvrstom, zašiljenom kandžicom. Blizu vrha kandžice nalazi se otvor otrovne žlezde koji parališe i usmrti plen.
Drugi par ekstremiteta na prozomi su pedipalpi smešteni bočno od usta. Kod ženki se ovaj par ekstremiteta ne razlikuje mnogo od ostalih nogu za hodanje, dok kod mužjaka dobija ulogu kopulatornog organa u parenju.
Ostala četiri para ekstremiteta su noge za hodanje i svaki se sastoji od po 7 segmenata, a završava sa po 2-3 kandžice. Kod paukova koji na opistozomi imaju poseban organ za ispredanje paučine, tzv. kribelum (cribellum), imaju istovremeno i na zadnjim nogama dva reda povijenih trnova nazvanih kalamistrum (calamistrum). Oba ova specijalizovana organa, kribelum i kalamistrum, se kod odraslih mužjaka gube ili ostaju u zakržljalom obliku.
Oči pripadaju tipu prostih očiju, ocela, kao kod insekata. Najčešće pauci imaju po osam očiju raspoređenih u dva poprečna niza po četiri, a ređe 2, 4 ili 6 oka smeštena bliže prednjoj ivici. Postoje i vrste kod kojih je po celoj površini glave raspoređen veći broj očiju, kao i one koje nemaju oči (pećinske vrste). U očima paukova nalazi se materija, nazvana tapetum, koja reflektuje svetlost tako da im oči svetle u mraku. Vrste koje love plen tako što trče za njim imaju bolje razvijene oči od onih koje plen love mrežom. Raspored očiju kao i njihov broj su taksonomske osobine.

Respiratorni sistem
Pauci dišu pomoću dve vrste organa, a retko koja vrsta ima samo jednu vrstu respiratornih organa:
listolika pluća su kesastog oblika i predstavljaju uvrate telesnog zida, plućne kese, koji se ka spoljašnjoj sredini otvaraju pukotinastim otvorima; sa zida plućne kese polazi niz listolikih izraštaja koji su ustvari jako spljošteni kesasti nabori telesnog zida; primitivni pauci, kao npr. tarantule, imaju dva para ovih pluća dok druge vrste poseduju samo jedan par;
traheje su sistem razgranatih cevčica koje prožimaju čitavo telo i obložene su kutikulom koja je spiralno zadebljala; počinju otvorima, stigmama; smatra se da su nastale preobražajem listolikih pluća.

Biologija paukova

Prema načinu života, odnosno, uglavnom načinu hvatanja insekata, pauke je moguće svrstati u dva osnovna tipa:
- skitnice, koji hvataju insekte u trku ili skoku i
- mrežare, koji u te svrhe platu mreže od paučine.

Paučinaste žlezde produkuju elastičnu belančevinu, paučinu, koja je u obliku lepljivih niti i služi za:
pletenje mreže u koju upada plen;
izradu kokona u obliku debele čahura u kojoj se nalaze i zaštićena su jaja i koju ženka čuva ili nosi sa sobom;
izradu stana tako što npr. kod paukova koji žive u rupicama iskopanim u zemlji zidovi tih rupica su obloženi paučinom ili kod onih koji žive na drveću pomoću paučine saviju listove u cevčice u kojima žive (vidi sliku desno)i dr.
daleka putovanja vazduhom pomoću dugačke niti za koju se pauk prikači i leti nošen vazdušnim strujanjima
Paučina se izlučuje u tečnom obliku da bi očvrsla tek u dodiru sa vazdunom. Mreže izgrađene od paučine zauzimaju prostore različite po veličini i obliku zavisno od vrste pauka koji ih plete. Tako pauci koji žive na drveću pletu velike mreže izgrađene od vlakana raspoređenih u svim pravcima, dok kućni pauci pletu vodoravne mreže od gusto isprepletanih niti. Paučina se izliva u tečnom obliku iz mnogobrojnih otvora na paučinastim žlezdama, na vazduhu očvrsne u veliki broj niti koje se zatim pomoću kalamistruma sjedinjuju u jednu deblju nit i od nje se plete mreža.
Pauk plete mrežu po tačno određenoj šemi. Naime, prvo na pogodnom mestu isplete okvir mreže koji je najčešće četvorougaonog ili poligonalnog, nepravilnog oblika i pričvrsti ga za čvrst oslonac (zid, grančice i dr.). Zatim ispreda niti po dijagonalama unutar okvira a onda radijalne niti od centra okvira ka njegovoj periferiji. Na kraju plete spiralne niti kojima povezuje celu mrežu i posipa ih sićušnim lepljivim kapljicama za koje se, kao za lepak, hvataju insekti (videti slike desno). Nedaleko od postavljene mreže, obično na nekom skrovitom mestu, pauk gradi gnezdo koje je spojeno preko jednog signalnog vlakna sa samim centrom mreže. Preko tog vlakna, pauk koji miruje u gnezdu je obavešten kada se plen uhvati u mrežu.
Pletenje mreže predstavlja preduslov za uspešan lov koji se sastoji u strpljivom čekanju da plen (najčešće insekti) uleti u mrežu i u nju se uplete. Pre nego što počne da iz njega isisava sokove, pauk svoj ulovljeni plen prethodno dobro obavije paučinom (videti slike desno).

Klasifikacija

Red paukova (Araneae) deli se na tri podreda:
lifistiomorfe (Liphistiomorphes)
migalomorfe (Mygalomorphes)
araneomorfe (Araneomorphes)
Lifistiomorfe obuhvataju najprimitivnije vrste koje naseljavaju razne krajeve istočne Azije. Imaju segmentisanu opistozomu, 7-8 paučinastih bradavica, krupno telo i dva para pluća. Podeljene su na dve familije:
lifistiide (Liphistiidae) sa glavnim predstavnikom, rodom lifistius (Liphistius)
heptatelide (Heptathelidae) sa rodom heptatela (Heptathela).
Migalomorfe obuhvataju 12 familija koje su rasprostranjene po čitavoj planeti Zemlji, dok više od trećine vrsta ove familije živi u Južnoj Americi. Od poznatijih vrsta ovoj familiji pripadaju:
pauk zamkar
ptičji pauk
tarantula i dr.
Araneomorfe su najbrojnije i obuhvataju preko 50 familija i neke od najpoznatijih vrsta među paucima:
crna udovica, jedan od najotrovnijih paukova
pauk krstaš
osoliki pauk
pauk skakač
vučji pauk i dr.

Ant_Mimic_Spider.jpg

Pauk skakac koji imitira mrava

Male_goliath_birdeater_111508_013.jpg
Najveca vrsta pauka Theraphosa blondi

Tarantula_020.jpg

Meksicka tarantula

Symptoms_of_Spider_bite.png

Simptomi ujeda pauka
 
ijao pa vi ste za posmatranje

i moja keva nece da ih ubija zao joj kaze plemenite zivotinjice..a ja se plasim da im pridjem i skembam ih...pa onda il jurim moju jacu polovinu da izigrava heroja (mada i on gundja tipa zao mu bu hu..
80.gif
) al mora siroma da ih skemba kad sam ja u blizini ...:heart:

a kad moram sama da ih ubijam to je cirkus...imam psihicku pripremu za to

a bolje da vam ne prepricavam kako izgleda ubijanje i predhodno histerisanje kad me napadne neko letece cudo :zima:
 
"svekrva" mi se plasi miseva a ja ih obozavam...al zato ona voli insekte...i tako malo malo pa neko vrisne pa ovi muzjaci moraju da izigravaju heroje :zcepanje:...barem nam nije dosadno
 
Volim ih i ja. Toliko, da sam im ostavila jedno ćoše u stanu da tamo pletu mreže. U taj deo stana gosti ne zalaze

:lol:
Kod mene se sire slobodno, sad je ostao samo Zika, Pera je nestao u akciji. Da li je neko gledao crtic o pauku koji zivi kod cike, i voli ga, obozava, i tako su ziveli u ljubavi sve dok cika nije upoznao tetu - koja kad je videla pakua vrisne, a cika ga ubije? Nikad necu zaboraviti tuzno-zapanjen pogled pauka sekund pre nego sto ce ga ubiti onaj kojeg je najvise voleo...z:cry:ako sam do tad i ubila nekog pauka, od tada vise ne.

1177201.jpg
 
Poslednja izmena:
ijao pa vi ste za posmatranje

i moja keva nece da ih ubija zao joj kaze plemenite zivotinjice..a ja se plasim da im pridjem i skembam ih...pa onda il jurim moju jacu polovinu da izigrava heroja (mada i on gundja tipa zao mu bu hu..
80.gif
) al mora siroma da ih skemba kad sam ja u blizini ...:heart:

a kad moram sama da ih ubijam to je cirkus...imam psihicku pripremu za to

a bolje da vam ne prepricavam kako izgleda ubijanje i predhodno histerisanje kad me napadne neko letece cudo :zima:

kažu da ubijanje pauka donosi nesreću pa iako nisam sujeverna ja ove moje usisam
usisivačom. El nisam humana a :zskace:

spiders-web.jpg


Nego, jeste li znali da je tarantula jedini pauk koji ne plete mrežu?
 
Poslednja izmena:
Volim ih i ja. Toliko, da sam im ostavila jedno ćoše u stanu da tamo pletu mreže. U taj deo stana gosti ne zalaze. z:mrgreen:

Kakav izgovor, a? z:D

Nemoj nikom da kazes al mene ustvari mrzi da pajem,a i korisni su ubijaju razne bube z:lol:z:p

meni moj riknuo :(

Bio je ogroman,pa mi bilo zao da ga smaram(u prevodu,nisam smela da mu pridjem)

al je na kraju riknuo
 
Meksicka tarantula je prelepa :)
Al ne bih ja njoj prilazila :lol:

I taj bubamara pauk isto....nisu gadni uopste :)

Elem...ovu gospodjicu sam uslikala na Tari letos...isprepadala me,malo je falilo da je pokupim nogom,a bila sam u sorcu :sad2:
To je tigrasti pauk ili osa pauk....zebra pauk.....(Argiope bruennichi, fam. Araneidae)
Zivi u Evropi
Zenka moze biti velika 2 ipo cm,dok je muzjak dug svega 5 mm i nije tigrast,vec sivkast...
Hrane se uglavnom skakavcima
 
Poslednja izmena:
Vrlo je...zivopisan :)

Crno, belo, crveno.
Decentnost. Elegancija dostojna "Šanela". z:)


Pauci su vrlo zanimljiva stvorenja. Pogledajte ih izbliza, i shvatićete da su mnoga "bića" iz horor filmova inspirisana njihovim izgledom:

spiders.jpg


Pa ipak, treba imati u vidu i sledeće (malo iz drugog, a ne "prirodnjačkog" ugla):

Po grčkom mitu, Arahna je bila vezilja koja se usudila da se takmiči sa boginjom Atinom. Razljućena, sujetna boginja ju je kaznila i pretvorila u pauka. Tako je pauk, dakle, ženskog porekla, što i potvrđuju neka imena primeraka ovih zglavkara: tarantula, crna udovica...
U našem narodu kaže se: "uhvaćen u paukovu mrežu", pri čemu se zlurado poručuje da je nekog naivka obrlatila iskusnija i „opasna“ žena. Američki Hopi Indijanci imaju interesantnu legendu: naime, Žena Pauk, boginja Zemlje, živela je duboko u mraku podzemlja pa je, jednom prilikom, sva živa bića dovela na površinu. Njenom (i samo njenom!) zaslugom ljudi su ugledali svetlost dana.

Arahnofobija je jedna od najrasporostranjenijih, i to, uglavnom, među ženama. Horor tu činjenicu (zlo)upotrebljava, tako da imamo veliki broj „crnih“ filmskih ostvarenja, u kojima su glavni činioci zla – pauci. Bilo da su mali i otrovni, džinovski i proždrljivi, oni se zavlače u ćoškove naše svesti ili velikog ekrana; odatle nas vrebaju, skaču, grizu, ubrizgavaju nam otrov, isisavaju nam krv kao vampiri, ili (čak!) polažu jaja u neku nedužnu ljudsku (žensku) žrtvu. Navešću samo neke od njih: „Žena-pauk uzvraća udarac“ (1946); „Zemlja protiv pauka“ (1958); „Poljubac tarantule“ (1972); „Invazija džinovskih paukova“ (1975); „Kraljevstvo paukova“ (1977) i – konačno – Spilbergova „Arahnofobija“ (1990).
U literaturi se, tu i tamo, provuče neki pauk a ubedljivo najveći i najstrašniji je onaj iz romana „To“, Stivena Kinga. On je, u stvari, ženka (paučica ili paukinica?), koja, u kanalizacionim tunelima ispod grada Derija, polaže brojna jaja iz kojih se, dalje, izležu zlobni paučići, tj. metamorfna bića iz neke druge dimenzije.
Tako, opet, dolazimo do samog početka: pauk je večito žensko – fatalno i ubojito.

Upoznajte paukove, i shvatićete koliko ima zabluda u vezi s njim.
Pauk je korisno biće; još jedna od mnogobrojnih vrsta s kojom delimo ovu planetu.
 

Back
Top