Društveni okvir demencije

tgdanijela

Poznat
Poruka
7.092
Nekoliko stvari me potaknulo da otvorim ovu temu.
1.Naime demencija je mnogo prisutnija nego što to mislimo
2. Nerazumjevanje osoba sa demencijom
3. Društvene posljedice,naša psihološka reakcija na pojavu dementnih osoba
4.Ako dovoljno dugo živimo svi ćemo oboliti od demencije!

Demencija je hronični poremećaj intelektualnih funkcija i dr. kognitivnih vještina koji onemogućava normalno funkcionisanje osobe u društvenoj zajednici.
Sindrom stečenog intelektualnog oštećenja, karakteriziran s perzistentnim deficitom u najmanje tri od navedenih polja mentalne aktivnosti: memorija, govor, vizuelno-prostorne sposobnosti, personalitet, gubitak funkcije.

Epidemiološki gledano javlja se u različitim procentima zavisno od starosti.Tako se javlja u procentu 6-8% kod ljudi preko 65 godina starosti, a do 50% kod starijih od 85 godina.Godine 2000 procjenjeno je da postoji 18 miliona ljudi sa demencijom. Zbog produžetka života i porasta starije populacije u budućnosti se očekuje i dalje povećanje broja oboljelih i procjenjuje se da će u 2025 god. biti 34 miliona sa demencijom i to preko 2/3 u razvijenim zemljama.
Uzroci demencije su mnogobrojni: degenerativna oboljenja, intrakranijalne lezije, traumatske ( ponavljane traume u boksu npr.), infekcije (encefalitisi, neurosifilis, HIV), vaskularne, metaboličke, toksične (alkohol, pušenje), anoksija.
Često je teško odrediti da li se radi o demenciji ili su u pitanju znaci normalnog starenja.
Normalno starenje karakteriše:
- normalno izražavanje
- normalne vizuelno-prostorne vještine 8 osoba zna gdje se nalazi, recimo prodavnica, kuća, bolnica)
- normalno apstraktno mišljenje (sjeća se prošlih događaja)
- može imati problema sa memorijom za skorašnje događaje
- normalno raspoloženje i ponašanje za dob odgovarajuću motornu funkciju.
Dijagnostički kriterijumi za demenciju:
1. gubitak pamćenja
2. najmanje jedan od:
- afazija (nemogućnost govora)
- agnozija ( nemogućnost prepoznavanja)
- apraksija ( gubitak motorne funkcije)
- pogoršanje izvršnih funkcija
3. progresivni pad dnevnih funkcija
4. problemi se dešavaju više od jedne epizode
5. promjene ponašanja
6. promjene personaliteta
7. socijalni deficit ( promjene društvenog položaja)
8. kognitivni deficit- testovi
9. funkcionalni deficit

Simptomi: pogoršanje kratkotrajne i dugotrajne memorije, pogoršanje apstraktnog mišljenja, pogoršanje rasuđivanja, afazija, agnozija, apraksija, anomija- nedostatak riječi, promjena personaliteta, promjena raspoloženja: anksioznost, razdražljivost i depresija, sexualna dezinhibicija, smetnje spavanja, fekalna i urinarna inkontinencija, rigiditet i tremor, promjene percepcije, deluzije i halucinacije, gubitak težine, gubitak pamćenja svježih događaja, dezorjentisanost u vremenu i prostoru. Nema poremećaja svijesti.

Istina je da produženje životnog vijeka nosi sa sobom mnoge nove probleme i nameće potrebu za rješavanjem istih. Želimo živjeti što duže, ali ne na račun pogoršanja kvailteta života.Čim postignemo nešto, odmah se nameće potreba da se postigne još više.
Liječiti demenciju..radi se na tome...ali je nažalost ireverzibilno stanje, za sada..i dok to jeste morat ćemo naučiti živjeti sa njom, bilo u svojoj okolini, bilo na najneposredniji način.

Da li je u današnjem društvu sramota biti dementan?
Postoji li stigmatizacija, izbjegavanje dementnih osoba?
Možemo li, najmanje, uputiti par ljubaznih riječi takvim osobama, pomoći im na ulici, u prodavnici, jer danas, sutra ko zna možda i nama zatreba takva pomoć?
 
Nije sramota biti dementan....potvrdjeno , bar u srbiji...
E sad , Srbi ne bi bili to sto jesu da demenciju ne tumace samo mentalno...pa zato nije sramota..

Onog trenutka kad ne mozes sam da obavljas nuzde, postaje sramota....
Trag onog starog ubijanja staraca jos postoji....u svesti staraca naravno...i to se jos i gleda pozitivno...
Cak i ja to smatram odgovornim cinom i hrabrim cinom...
 
Koja je razlika između (simptoma) demencije i Alchajmerove bolesti? To jest, da li je to - u neku ruku - isto?

Odlična tema.
Imam materijal za nju, ali ga ne mogu postaviti još nekoliko dana.

Alzheimerova bolest (AD) - zastupljenost 16%, progresivan tok, pad kognicije; je degenerativni tip demencije i jedan od najčešćih tipova demencije uopšte. Radi se o kortikalnom modelu ( po lokalizaciji procesa ) gdje je izraženo intelektualno propadanje (lučenje, percepcija, računanje) uz žarišne cerebralne simptome ( afazija, agnozija, apraksija, akalkulija ). Znači radi se o degenerativnom procesu samih neurona kore velikog mozga.
Dijagnostički kriterijumi za AD su:
-dementno ponašanje
- deficit u 2 ili više polja kognicije
- progresivno pogoršanje pada memorije i pamćenja
- nema poremećaja svijesti
- nema sistemskih, metaboličkih ili metastatskih promjena mozga kojima se može pripisati demencija
Riziko faktori za AD:
- dob ( povećava se sa starošću 8% u 65 god. i 50% u 85 god.)
- pozitivna porodična anamneza
- češća je kod žena: duže žive- veći rizik
- češća je kod osoba sa Daunovim sy
Mogući faktori rizika:- nizak nivo edukacije
- puno metala u okruženju
- traume glave
- cerebrovaskularne bolesti
- Teorija ''plaka'': Plak proteina oko neurona i dendrita, koji ih ubija i oni gube funkciju ( nađeno obdukcijom) -
- obično umiru od sepse ili pneumonije
Rani znaci bolesti:
- gubitak memorije za skorašnje- ne tako davne događaje
- poteškoće u pronalaženju pravog izraza
- poteškoće u učenju novih pojmova
- poteškoće u kompleksnim zadacima
- dezorjentacija u prostoru
-apatija, depresija
U početku nema promjena u ponašanju i motorna funkcija je normalna
Kasni znaci bolesti:- gubitak memorije za daleku prošlost
- izražajna i receptivna afazija
- nemogućnost prepoznavanja osoba iz okoline ( mjesta-agnozija)
- smanjena motorna funkcija
- promjene raspoloženja
- ponekad promjena u ponašanju
- potreba da se osobi pomogne u svim aktivnostima dnevnog življenja.
Diferencijalna dijagnoza:- depresija ( ponekad su prisutni i depresija i demencija)
- delirijum
- uticaj lekova i droge, alkohol
- metabolički poremećaji
- normalno starenje
- šizofrenija
- toplotni udar
- stanje nakon anestezije
 
Pošto kod starijih osoba kao što vidimo ponekad nije lako razgraničiti demenciju od depresije navešću neke osobine depresije u gerijartriji,a također radi boljeg razumjevanja i uvida u dio ljudskog života koji čeka svakog od nas..svakog na različiti način,svakako...
Da napomenem da je zastupljenost depresije kod osoba preko 65 godina 30%.

Depresija se odlikuje žalosnim raspoloženjem koje traje predugo. Nema oštećenja CNS-a, nema organskog psihosindroma. Žene češće pate od depresije. Depresija kod starih osoba se javlja zbog više faktora:
- biološki faktori-snižene vrednosti serotonina, dopamina i noradrenalina a povećanje monoaminooksidaze
- hormonalni faktori
- stres faktori
- socioekonomski faktori
Osnovni simptomi depresije su:
- gubitak pažnje i interesa u svim aktivnostima
-promjene u tjelesnoj težini
- gubitak sna
- psihomotorna agitacija i retardacija
- umor i gubitak energije
- uvećanje osjećaja bezrazložne krivice sa gubitkom samopouzdanja
- umanjena sposobnost razmišljanja i koncentracije
- moguće samoubilačke ideje i planovi
Tok bolesti je obično reverzibilan, obično limitiran sam po sebi, pogoršanje ujutro.
Neraspoloženje ili gubitak interesovanja ( užitka) mora biti prezentovano sa najmanje 4 sledeća kriterija:
S (sleep )-spavanje je poremećeno
I (interest)-interesovanje je smanjeno
G (gailt)- osjećaj krivice je uobičajen
E (energi)- životna snaga je smanjena
C ( concentrata)- koncentracija je smanjena
A (apatia)- povećana

Diferencijalna dijagnoza:
- poremećaj raspoloženja zbog opšteg zdravstvenog stanja
- žalovanje (normalno prođe za godinu dana)
- hipotireoza
- poremećaj ličnosti
- demencija -poremećaj sa spoznajnim funkcijama
- anksioznost - osjećaj bespomoćnosti, strah od života
- distimia- depresivna neuroza
- šizofrenia

Gerijatrijska skala depresije

1. Da li ste zadovoljni svojim životom?
2. Da li ste odustali od mnogih svojih aktivnosti i obaveza?
3. Da li mislite da vam je život ''isprazan''?
4. Da li vam često bude dosadno?
5. Imate li kakvih nadanja za budućnost?
6. Da li vam smetaju misli koje ne možete ''izbaciti'' iz glave?
7. Da li ste dobro raspoloženi većinu vremena?
8. Da li se plašite da će se desiti nešto ružno?
9. Da li se osećate srećnim većinu vremena?
10. Da li se često osećate bespomoćnim?
11. Da li se često osećate nemirnim i nespokojnim?
12. Da li Vam je draže da ostanete kod kuće nego da izađete napolje i radite neke nove stvari?
13. Da li se često brinete za budućnost?
14. Da li smatrate da imate više problema sa pamćenjem od drugih?
15. Da li smatrate da je divno biti živ sada?
16.Da li ste često neraspoloženi i tužni?
17. Da li se osećate bezvredno ovakvi kakvi ste sada?
18. Da li često brinete o poslu?
19. Da li smatrate da je život veoma zanimljiv?
20. Da li Vam je teško da počnete raditi na novim projektima(''poslovnim stvarima'')?
21. Da li ste puni energije?
22. Da li smatrate da je vaša situacija beznadežna?
23. Da li smatrate da je drugim ljudima mnogo bolje nego Vama?
24. Da li se često uzrujavate oko malih stvari?
25. Da li vam se često plače?
26. Da li imate problema sa koncentracijom?
27. Da li uživate buditi se ujutro?
28. Da li vam je draže da izbjegnete druženje?
29. Da li vam je lako da donesete odluku?
30. Da li vam je glava bistra kao što je i nekad bila?

Bodovanje GSD-a
Ako na pitanja sa rednim brojem 1,5,7,9,15,19,21,27,29 i 30 odgovor bude NE, onda to ukazuje na depresiju i boduje se sa 1 poenom. Za sva ostala pitanja ako je odgovor DA, on ukazuje na depresiju i takođe se boduje sa 1 poenom.
GSD- kompletna verzija( 30 pitanja) 0-9 normala
10-19 umjerena depresija
20-30 veoma depresivna osoba
 
Ja bi htela da pitam ima li demenciji kakvog leka ili bar pomoćnog sredstva za ublažavanje i sprečavanje progresa.

Uf ima jedna osoba meni jako bliska koja povremeno ima neopisive probleme sa pamćenjem i koja uopšte
nije svesna toga da je mesto na koje je nešto stavila zapravo drugo mesto da nešto što misli da ima (neke lekove npr)
ustvari više nema i tome slično

Problem nastaje kada krenu optuživanja tipa vrati mi to, zašto si mi to uzlea, ti hoćeš mene napraviti ludom jer ja znam šta imam i sl
 
Poslednja izmena:
Pretrage koje se mogu uraditi:
- Laboratorijski testovi: KKS (kompletna krvna slika), seruski elektroliti (Ca), TSH (hormoni štitne žlijezde), ŠUK, test na HIV
- indikacije za CT pretrage: starost preko 60 godina, ubrzani i neobjašnjivi pad funkcija u nekoliko nedjelja, ranije ozbiljne povrede glave, neobjašnjivi neurološki simptomi, istorija Ca metastaza, terapija antikoagulansima, rana urinarna inkontinencija ili poremećaj držanja (stava)
NEFARMAKOLOŠKI TRETMAN:
- Poboljšati funkcionalnu sposobnost, podržati pacijenta u stvarima koje može uraditi sam
- Omogućiti da pacijent ima istu rutinu dnevno
- Pojednostaviti mu životno okruženje, da bi se lakše snalazio
- Omogućiti mu druženje sa grupom (generacijom)
- Dati podršku porodici
FARMAKOLOŠKI TRETMAN:
- U početnoj fazi; smanjuje progresiju ali neće zaustaviti bolest (blagi do srednji poremećaj AD); inhibitori aktivnosti holinesteraze
1. Donepezil ( Aricept) 5mg - povećati na 10mg nakon 4 nedjelje
2. Rivastigmin (Evelon) 3-6mg 2x dnevno
3. Galantamin (Remynil) 8-12 mg 2x dnevno
Ako ima depresiju:
1.Nortriptylin 20-50mg; ako je agresivan i potrebna je sedacija
2. Desipramin 25mg 2x dnevno; kod mirnih nije potrebna sedacija
- Ako postoji depresija treba ju tretirati
- NSAID ( Ibuprofen npr.) - ljudi koji boluju od reumatoidnog artritisa ne oboljevaju od demencije (zanimljivo?)( po meni RA je gora od demencije -sistemsko oboljenje, zahvata sve organe, oboljevaju i mlađi ...)
- Antioksidansi - vit. E ( u slobodnoj prodaji, preporučujem )
- Ginko biloba ( za poboljšanje cirkulacije, ali može i Trental, Oikamid i slični prep. - u slobodnoj prodaji , preporučujem)
- Estrogeni
Monitoring:
- Periodično testiranje mentalnog statusa, procjena i predviđanje prognoze
- Periodični monitoring nutricionog ststusa
- Periodični monitoring osoba koje vrše njegu - zbog stresa
- Periodična procjena sigurnosti okoline pacijenta (mogući padovi)
UKRATKO:
- Potrebno je dokumentovati kognitivno ponašanje u najranijem stadijumu bolesti
- Evaluacija uključuje: istoriju, fizikalni pregled, MMSE (test provjere mini mentalnog statusa), laboratorijske testove, dodatne dijagnostičke pretrage
- Uvijek raditi dva pregleda: kogniciju i funkciju
- Educirati pacijenta i porodicu o bolesti
- Smanjiti riziko faktore ako je moguće (alkohol, pušenje)
- Pronaći i rano trtirati depresiju
- Voditi računa da ljudi, poodica imaju poteškoće pri pružanju pomoći
 
Da li je u današnjem društvu sramota biti dementan?
Postoji li stigmatizacija, izbjegavanje dementnih osoba?
Možemo li, najmanje, uputiti par ljubaznih riječi takvim osobama, pomoći im na ulici, u prodavnici, jer danas, sutra ko zna možda i nama zatreba takva pomoć?

1) Nije sramota. To je bolest kao i svaka druga i zasto bi onda bilo sramota?

2) Naravno da postoji izbegavanje, i to cak od najblizih, jer su takve osobe, prosto receno dosadne. I veoma zahtevne. Stoga se mladji ljudi neretko odlucuju (u zavisnosti od stepena i duzine trajanja demencije) da posalju cak i roditelja i u staracki dom.

3) Naravno da mozemo, i trebalo bi. Ti ljudi nisu krivi sto su izgubili pamcenje i sto zive u nekom "svom" svetu. Bolje ih je ponekad ostaviti u zabludi da su u pravu, i uputiti im poneku lepu rec kad god je moguce.:)
 

Back
Top