Istrebljenje Srba
Genocid nad Srbima u NDH sprovođen je po nekoliko paralelnih linija: sinhronizovanim masovnim ubistvima u kućama i na otvorenim prostorima, upućivanjem u koncentracione logore, prevođenjem pravoslavnog življa u katolicizam i iseljavanjem.
Prof dr Smilja Avramov, svetski stručnjak za međunarodno pravo, koja je ceo svoj radni vek posvetila utemeljenju principa istine i pravde, nedavno je objavila studiju „Genocid u Jugoslaviji 1941-1945“ u kojoj nam otkriva jedan svet u kome smo živeli, a koji nismo poznavali. Delove iz studije Glas će objavljivati u nastavcima.
Razrađenom strategijom kroz četiri napred navedena oblika, NDH je planirala integralni genocid nad srpskim narodom. Ubijanje Jevreja i Roma vršeno je u okviru planirane nacističke politike, istrebljenje Srba bio je originalni poduhvat ustaštva.
Sinhronizovana masovna ubistva Srba otpočela su u Sremu, Slavoniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Dalmatinskoj zagori, odmah nakon proglašenja NDH. I pre no što je počela da funkcioniše ustaška vlast, talas terora i genocidni mentalitet širio se Hrvatskom. Akcije su otpočele grupe ustaša, potpomognute Hrvatskom seljačkom stražom, a tek potom su usledili organizovani oblici terora.
Komanda Druge italijanske armije izvestila je Rim da je hrvatsko stanovništvo podeljeno u dve političke stranke: Pavelićevu i Mačekovu. Ali, dodaje se u izveštaju, „u akciji odmazde prema SrbimaЦ dve frakcije deluju dogovorno“. Učešće Mačekove Hrvatske seljačke straže u masakrima nad Srbima potvrđuje i šef nemačke obaveštajne službe za jugoistočnu Evropu.
Talas terora zahvatio je najpre Slavoniju, da bi se odmah zatim proširio na Kordun, Baniju i Liku. U Grubišino Polje stigle su iz Zagreba ustaše 24. aprila, predvođene Eugenom Didom Kvaternikom. Plan pogroma nad Srbima sačinjen je na sastanku u stanu katoličkog sveštenika Pere Siljakovića. Za hapšenje Srba i izvođenje akcije pozvani su u pomoć meštani Hrvati. Nekoliko dana kasnije, 27/28. aprila, Dido Kvaternik sa grupom ustaša izvršio je masakr u okolini Bjelovara, u selima Gudovac, Brezovac, Klokočevac, Bale i Tue ubijeno je tom prilikom 250 Srba. Iste noći bačeno je u Dunav, nedaleko od Vukovara, 180 Srba. Ustaše iz Petrinje poubijale su 3. maja Srbe iz okoline „a leševe ostavili na putu“, kako to izveštava Oružnička pukovnija NDH. Sledio je zatim tokom maja 1941. masovni pokolj srpskog stanovništva u Blagaju na Kordunu, u Vojniću i okolini, u Vrgin Mostu i okolini.
Komandant 4/DžI korpusa italijanskih okupacionih snaga izveštavao je tih dana svoju komandu o progonu Srba u Slavoniji, obrazlažući da NDH time želi „da totalno progna iz države pravoslavnu religiju“. Po njegovom mišljenju, „ovaj problem nije lako rešiv, jer u najplodnijem delu teritorije koja je pripojena Hrvatskoj živi oko 500.000 pravoslavaca“. Italijanski oficir koji se prvih dana postojanja NDH našao na terenu, izvestio je svoje pretpostavljene, pored ostalog, i o tome da Drava nosi mnoga tela Srba, ponaosob obeležena natpisima: „Putuje besplatno za Beograd“.
Zapovednik Stožera hrvatske legije, potpukovnik Najberger, podneo je iz Bosanskog Novog izveštaj zapovedniku hrvatske kopnene vojske o zbivanjima na terenu koji su kontrolisale jedinice pod njegovom komandom. U izveštaju navodi da „članovi raznih organizacija, od vojske dotjerane seljake, i predane političkim vlastima radi odvođenja u koncentracione logore, žive sijeku u komade, vade im oči nožem, odsijecaju razne udove, bacaju ih u vodu, pa gađaju puškom sa po sto naboja“. U selima, stoji dalje u izveštaju, „požnjeto žito propada, lješevi leže nezakopani, rijeke su pune lješeva, koji se hvataju na žbunje i truju okolinu, iako za to nema nikakvog razloga“. Potpukovnik smatra da se sve to može „civilizovano“ izvesti u koncentracionim logorima.
Veoma precizne izveštaje o stanju u NDH i progonu Srba dostavljale su sve italijanske okupacione jedinice svojoj Vrhovnoj komandi. Tako, na primer, Komanda divizije „Lombardija“ izveštava o stradanju Srba u Plaškom, Ogulinu, Drežnici i drugim mestima, o panici koja je zavladala među srpskim stanovništvom koje traži zaštitu od Italijana. „Naše trupe“, naglašava komandant, „dovedene su u jednu delikatnu situaciju“.
KRVOPROLIĆE
Među prve akte NDH spada naredba da se odmah sastave spiskovi „najuglednijih i najbogatijih Srba“. Sprovedeno je to na terenu „po najhitnijem postupku“. I dok se za „viđenije i bogate“ pripremao jedan kvaziregularni proces, na terenu je otpočela hajka na srpski živalj. Krvoproliće na području Starog Petrovog Sela dogodilo se već 17. aprila 1941. Na livadi je ostalo „25 poubijanih i noževima unakaženih leševa u dobu između 35 i 40 godina“.
Nastaviće se