Omiljeni domaci glumci i glumice

Tale surovi

Zainteresovan član
Poruka
282
Dakle, koji srpski glumci i glumice su vama licno najdrazi.Evo mojih favorita
1.Pavle Vuisic
2.Bata Stojkovic
3.Zoran Radmilovic
4.Aleksandar Bercek
5.Slobodan Aligrudic
6.Dragan Bjelogrlic
7.Slobodan Perovic
8.Bora Todorovic
9.Srdjan Todorovic
10.Miodrag Krivokapic
11.Ljuba Tadic
12.Petar Bozovic
13.Bekim Fehmiu
Glumice:
1.Seka Sablic
2.Mira Banjac
3.Olivera Markovic
4.Anica Dobra
5.Mirjana Jokovic
6.Mirjana Karanovic
7.Natasa Solak
8.Sonja Savic
9.Branka Katic
10.Milena Dravic
11Neda Spasojevic
12.Ruzica Sokic
 
Poslednja izmena:
Glumci:Ckalja,Danilo Stojkovic,Bora Todorovic,Srdjan Todorovic,Aleksandar Bercek,Ljubisa Samardzic,Lane Gutovic,Dragan Bjelogrlic,Zoran Radmilovic...
Glumice:Mira Banjac,Sonja Savic,Ruzica Sokic,Dubravka Mijatovic,Danijela Stajnfeld,Milena Dravic,Neda Arneric...
 
bila je tema kada smo ''zvanicno'' glasali, ja sam je vodio :) Ali ovakve teme su uvek OK

moj izbor:

glumci: Pavle Vuisic, Slobodan Aligrudic, Slobodan Perovic, Aleksandar Bercek, Bogdan Diklic, Bata Stojkovic, Zarko Lausevic, Lazar Ristovski...
glumice: Olivera Markovic, Renata Ulmanski, Mira Banjac, Radmila Zivkovic, Vesna Trivalic, Seka Sablic, Anita Mancic, Mirjana Jokovic, Tanja Boskovic...
 
Glumci: Žarko Laušević, Dragan Nikolić, Slobodan Aligrudić, Milan Gutović, Danilo Bata Stojković, Rade Šerbedžija, Taško Načić, Marko Nikolić....
Glumice: Anica Dobra, Milena Dravić, Svetlana Bojković, Radmila Živković, Vera Čukić, Ljiljana Blagojević, Tanja Bošković, Ivana Žigon, Mirjana Karanović, Branka Katić, Dubravka Mijatović, Seka Sablić, Sonja Savić, Olivera Marković, Ružica Sokić....
 
A sigurno cu nekog zaboraviti
Zoran Radmilovic,Miodrag Petrovic Ckalja,Bora i Srdjan Todorovic,Ljubiša Samardžić, Bata Živojinović,Rade Marković,Mica Tomic,Mija Aleksic,Pavle Vuisic,Bogdan Diklic,Nikola Kojo,Zoran Cvijanovic,Žarko Laušević, Dragan Nikolić, Milan Gutović, Danilo Bata Stojković, Predrag Miki Manojlovic,Žarko Radić,Rade Šerbedžija,Milan Strljic,Boro Stjepanovic,Dragomir Bojanić Gidra,Ratko Tankosic-Sarma,Slavko Stimac,Slobodan Aligrudić,Predrag Ejdus,...


Milena Dravić, Radmila Živković,Ljiljana Blagojević, Tanja Bošković, Rahela Ferari, Mirjana Karanović, Mira Banjac,Mira Furlan,Branka Katić, Dubravka Mijatović, Seka Sablić, Sonja Savić, Olivera Marković,Ružica Sokić,Mirjana Jokovic,Anica Dobra,Neda Arneric,Vesna Cipcic,Danica Maksimovic,Bojana Maljevic,Maja Sabljić...
 
glumci:Borivoje i Srdjan Todorovic, Ljubisa Samardzic, Bogdan Diklic, Danilo Bata Stojkovic, Pavle Vujisic, Branislav Lecic, Dragan Nikolic, Slavko Stimac, Aleksandar Bercek, Bata Zivojinovic, Svetislav Goncic,Dragomir Bojanic Gidra, Zoran Cvijanovic, Rade Serbedzija, Ivan Bekjaver, Ckalja, Nebojsa Bakocevic, Nebojsa Glogovac, Miki Manojlovic...:worth:

glumice:Sonja Savic,Bojana Maljevic,Seka Sablic,Anica Dobra,Mira Banjac, Neda Arneric,Olivera Markovic, Milena Dravic,Snezana Savic,Vesna Trivalic,Tanja Boskovic,Mira Furlan, Natasa Ninkovic, Branka Katic, Rahela Ferari...:worth:
 
Evo neki od mojih da probijem led :)

213908.jpg

MILAN SRDOC

Rodjen je u Rijeci 3. I 1920. godine, a preminuo je u Beogradu 7.I 1988.Sin brodokovača, odrastao je na periferiji Beograda; izučio metalostrugarski zanat u čukaričkom brodogradilištu. Uz rad se amaterski bavio glumom (već kao dete igrao je Raku u Nušičevoj GOSPOĐI MINISTARKI).Nakon tramvajske nesreće onesposobljen za fizički rad, neko vreme igra u Lutkarskom pozorištu u Beogradu, od 1948. u zaječarskom pozorištu, pedesetih godina u Beogradskom dramskom pozorištu gde tumači manje uloge, potom u Narodnom pozorištu u Beogradu, da bi prešao u slobodni status i posvetio se filmu, a kasnije i televiziji. Debituje u SUMNJIVOM LICU (1954) S. Jovanović i P.Dinulovića, veću ulogu igra u film VELIKI I MALI (1956) V. Pogačića, a njegova uloga propalog bokserskog trenera zvanog "Doktor" u II priči filma SUBOTOM UVEČE (1957) istog reditelja pravo je glumačko otkriće i omogućuje miu dalju vrlo uspešnu karijeru. Iduće godine u Puli dobija Zlatnu plaketu za epizodnu mušku ulogu u filmu ČETIRI KILOMETARA NA SAT V. Stojanovića. Radeći i bukvalno do poslednjeg dana, nastupio je u oko četrdeset filmova; svojim, uglavnom sporednim ulogama uspešno je dodavao kontrapunktnu dimenziju glavnim likovima, i te njegove kreacije, nezavisno od sadržaja i uspeha filma, zbog spontane glume i neobično upečatiljive i izražajne fizionomije dugo bi se pamtile. Istaknuo se još u filmovima SAM (1959) V. Pogačića, NIKOLETINA BURSAĆ (1964) i ZIMOVANJE U JAKOBSFELDU (1975) B. Bauera, NARODNI POSLANIK (1964) S. Jankovića, POSEBAN TRETMAN (1980) i SUTON (1983) G. Paskaljevića, BURDUŠ (1970) M. Popovića, ŽIKINA DINASTIJA (1985) i DRUGA ŽIKINA DINASTIJA (1986) Z. Čalića i dr. Zapažene su i njegove uloge na estradi i radiju, ali je najpoznatiji po onima na televiziji (npr. televizijska serija MUZIKANTI).

get_img

BATA ŽIVOJINOVIC

Rođen u Koraćici pod Kosmajem 5.VI 1933. Od svoje 15. godine nastupa kao scenski radnik, ponekad i kao statista u Akademskom pozorištu u Beogradu. Bez nekog upadljivog i izrazito vidljivog talenta završio je Srednju glumačku školu u Nišu i Novom Sadu. Nakon što je dva puta pao na prijemnim ispitima za Pozorišnu akademiju, 1954. godine biva primljen na Pozorišnu akademiju. U Beogradskom dramskom pozorištu više godina igra sve što mu ponude ( čak i ženu s feredžom i crnca koji u poluprofilu prošeta scenom ). Zanimljiv je podatak da je baš u tom periodu imao po 300 angažmana godišnje. Uveravajući sebe i druge da `daleko više voli pozorište nego film`, na filmu se prvi put pojavljuje 1955.godine u ostvarenju R. Novakovića PESMA SA KUMBARE. Kontinuiranu filmsku karijeru, zbog koje napušta pozorište, po broju uloga u SFRJ nedostignutu za sada, započinje epizodama u VLAKU BEZ VOZNOG REDA 1959.godine i RATU 1960. godine. Oba navedena ostvarenja su autorska dela V. Bulajića. Kasnije igra glavne i važnije uloge u skoro svim njegovim projektima: UZAVRELOM GRADU (1961), KOZARI (1962), gde je za lik kozaračkog seljaka nagrađen u Puli, POGLEDU U ZENICU SUNCA (1966), BITKI NA NERETVI (1969), VISOKOM NAPONU (1981), VELIKOM TRANSPORTU (1983) i u OBEĆANOJ ZEMLJI (1986). Posebno uspešno saradjuje još sa S. Jankovićem (RADOPOLJE, 1963.; NARODNI POSLANIK, 1964; VIŠNJA NA TAŠMAJDANU, 1968; PARTIZANI, 1974; TREN, 1978. Po njemu poslednje navedeno ostvarenje predstavlja krunu u njegovom dotadašnjem radu jer mu donosi nagradu u Moskvi. Uspešnu saradnju ostvaruje i sa rediteljem A. Petrovićem u delima: TRI, 1965. - za ulogu u ovom filmu dobija Zlatnu arenu u Puli kao i za ulogu u filmu NEPRIJATELJ,1967. godine, inače veliko ostvarenje našeg poznatog reditelja Ž. Pavlovića. Tada najcenjenija nagrada za filmska i pozorišna ostvarenja je bila pomenuta Zlatna arena koja se dodeljivala na filmskom i pozorišnom festivalu u Puli, Velimiru Živojinoviću je dospela u ruke još mnogo puta i to za uloge u filmovima SKUPLJAČI PERJA (1967); BREZA (1967), PRAZNIK (1967); MAJSTOR I MARGARITA (1972); TRAGOVI CRNE DEVOJKE (1972). Oktobarsku nagradu grada Beograda prima za poslednje pomenuta prethodna dva filma. Glavne i važnije uloge ostvaruje u filmovima najistknutijih reditelja svih generacija i iz svih sredina: R. Novakovića (PESMA, 1961; BEKSTVA. 1968; ), Ž. Pavlovića ( POVRATAK, 1966; HAJKA, 1977), Z. Velimirovića (DERVIŠ I SMRT, 1974; VRHOVI ZELENGORE, 1976; DOROTEJ, 1981.), V.Mimice (SELJAČKA BUNA 1573, 1975.), G. Paskaljevića ( ČUVAR PLAŽE U ZIMSKOM PERIODU,1976.; PAS KOJI JE VOLEO VOZOVE, 1977.), Ž. Nikolića ( BEŠTIJE, 1977, ČUDO NEVIDJENO, 1984.), B. Draškovića ( USIJANJE, 1979; ŽIVOT JE LEP, 1985.), L. Zafranovića (PAD ITALIJE, 1981.) i drugi. Na samom vrhu, najapartnija ličnost filmske glume u bivšoj SFRJ, kroz više od četiri decenije sa po pet do šest filmova godišnje, a ponekad i deset, autentičan je "izdanak tla", glumac plemenitog kova, simbol je vremena i svedok domaćih lica, naravi i mentaliteta naroda kojem pripada i to sve bez folklora i rustikalne retorike. Čak i kada ne igra, a uloge je odbijao samo kada je bio prezauzet, njegova se popularnost - koju je stekao prvenstveno u akcionim filmovima ( npr. DIVERZANTI, 1967; MOST, 1969; VALTER BRANI SARAJEVO, 1972; PARTIZANSKA ESKADRILA, 1979.) - koristi kao "magnet" za finansiranje projekata. Vrlo agilan i sistematičan, izraženog menadžerskog dara, u odbranu staleških interesa bio je inicijator i osnivač (neko vreme i predsednik) Udruženja filmskih glumaca Srbije, takodje i direktor filmskog programa Slobidarskih svečanosti u Sopotu. Povremeno je glumio i na televiziji (npr. u televizijskoj seriji RADOVAN TREĆI). Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja (npr. Sedmojulsku nagradu SR Srbije1981. godine, te više puta na festivalu u Nišu).

49_284.jpg

PAVLE VUJISIC

Rodjen je 10.VII 1926.godine u Beogradu gde je i preminuo 1.X 1988. godine. Studirao je pravo i sve do ranih pedesetih godina ogledao se u novinarstvu (Radio-Beograd). Nepunu sezonu glumio je u Pančevačkom pozorištu, istovremeno je statirao na filmu (ČUDOTVORNI MAČ, 1950, V.Nanovića) i bezuspešno se pokušavao upisati na Akademiju za pozorišnu umetnost. Filmsku karijeru otpočinje epizodnom ulogom u ŠOLAJI 1955.godine V. Nanovića. Ubrzo nakon te role dobija glavnu ulogu u Nanovićevom filmu TRI KORAKA U PRAZNO 1955. godine, i za tu ulogu dobija Zlatnu plaketu "Arena" na festivalu u Puli. Jedan od retkih istaknutih filmskih glumaca koji ništa ne duguju pozorištu, tokom čitave karijere (više od sto filmova) izuzetnom je jednostavnošću življenja i glumljenja ("činilo se da kao da uopšte ne glumi, da je uvek isti") uvek iznova provocirao kritičare na pokušaje da odgonetnu tog "glumca prvog plana", koga i A. Lattuada (Vuisić je glumio u njegovoj STEPI, 1962) svrstava u sam vrh evropske filmske glumačke elite. Uoredjivan je sa J. Gabinom, S. Tracyjem, O.Wellesom, M.Simonom i H. Baurom, izdvajan kao neponovljiva ličnost, gigant jugoslovenske filmske glumačke umetnosti, Vuisić je svojom pojavom, izražajnim licem, diskretnom i ležernom glumom, te nekom elementarnom istinitošću znao nadogrditi i loše scenarijske predloške. Osobenjak posebne vrste (slobodno je vreme provodio na Savi, daleko od društvene i kulturne javnosti, nikada nije izgovarao tekst kako je napisan, nije prihvatao svoje materijalno učešće u filmu, neprofesionalnost, gubljenje vremena, svoje je rad naplaćivao odmah). Bio je glumac najšireg dijapazona i bez odredjenog "faha", koji je mogao podjednako sugestivno igrati sve što odgovara njegovoj "robustnoj i piromoj prirodi ". Iako često u situaciji da prihvati sve što mu ponude, glumio je i u filmovima najistaknutijih reditelja, pa mu je uloga djeda u DOGAĐAJU (1969) V.Mimice donela Oktobarsku nagradu grada Beograda i Cara Konstantina u Ni[u, uloge u filmovima HAJKA ( Ž.Pavlovića, 1977.), BEŠTIJE ( Ž. Nikolić, 1977.) iPOVRATAK OTPISANIH (A. Đorđevića, 1976.). Zlatnu arenu na festivalu u Puli 1977. godine dobija za iste filmove, a ujedno i za rolu u ostvarenju LEPTIROV OBLAK, inače autorsko ostvarenje reditelja Z. Randića. Iste godine za ovu ulogu dobija i nagradu Cara Konstantina u Nišu. Za ulogu u filmu RAZMEĐA iz 1973. godine, reditelja K. Golika dobija Grand Prix u Nišu. Već od 1957. godine igra uloge različitog opsega u delima V. Pogačića ( SUBOTOM UVEČE, 1957; SAM, 1959.), V. Mimice ( PROMETEJ S OTOKA VIŠEVICE, 1965; PONEDELJAK ILI UTORAK, 1966: SELJAČKA BUNA 1573, 1975; POSLEDNJI PODVIG DIVERZANTA OBLAKA, 1978.), Ž. Pavlovića (NEPRIJATELJ, 1965; BUDJENJE PACOVA, 1967; ZASEDA, 1969.), B. Bauera ( DOĆI I OSTATI, 1965; SALAŠ U MALOM RITU, 1976.), B. Draškovića (HOROSKOP, 1969; ŽIVOT JE LEP, 1985.), V. Bulajića (BITKA NA NERETVI, 1969.), A. Petrovića ( MAJSTOR I MARGARITA, 1972.), G. Paskaljevića ( ČUVAR PLAŽE U ZIMSKOM PERIODU, 1976; PAS KOJI JE VOLEO VOZOVE, 1977; POSEBAN TRETMAN, 1980; SUTON, 1983.), S. Karanovića ( PETRIJIN VENAC, 1980.), S.Šijana ( KO TO TAMO PEVA, 1980; MARATONCI TRČE POČASNI KRUG, 1982.), G. Markovića ( MAJSTORI, MAJSTORI, 1980) i E. Kusturice (SJEĆAŠ LI SE DOLLY BELL, 1985.).Glumio je i u više televizijskih serija (npr. SERVISNA STANICA, VIŠE OD IGRE I KAMIONDŽIJE i u istoimenom filmu), koje su mu donele posebnu popularnost. Godine 1959. dobio je tek osnovanu Sedmojulsku nagradu SR Srbije za filmsku umetnost, a kasnije i nagradu za životno delo " Slavica " na festivalu u Nišu i dr.

Toliko od mene :mrgreen:
 

Back
Top