Koliko su četnici ubili Hrvata i Muslimana u Drugom Svetskom Ratu ?

Šta reći na ovu rečenicu : "Nase ukupne zrtve su bile 22 mrtva, od kojih dva nesretnim slucajem i 32 ranjena. Kod muslimana oko 1.200 boraca i do 8.000 ostalih zrtava i to zene, dece i staraca..."
Kakve su to borbe u kojima na jednoj strani pogine 22 a na drugoj 1200 boraca a nijedna strana ne raspolaže npr.avionima ili oružjima kojima je moguće neko masovnije uništavanje žive sile.I otkud pribrajanje civilnih žrtava vojnim.Način na koji je formulisana informacija o gubicima jasno ukazuje na falsifikat.
Nema ni drugih izvora koji bi potvrdili tolike civilne žrtve,bar nisu nigde prezentovani.

Bas tako, za razbijanje komunisticke propagande potrebna je samo zdrava logika...Ako i izuzmemo da je rec o dokazanom falsifikatu....Ja sam o tome govorio ovde vise puta ali lokalnim spamerima ne predstavlja problem da to iznova i iznova ponavljaju.

Istoricar, kakav je Lucien Karchmar, u svojoj knjizi Draza Mihailovic and the Rise of the Cetnik Movement, 1941–1942 , 1987, odbacio svaku mogucnost da je Draza pisao te instrukcije, ovaj falsifikat priznat je i dokazan kod nas.

Iznose ga u svojoj knjizi Rat i mir djenerala, istoricari Vesovic, Dimitrijevic, i Nikolic, u poglavlju Falsifikati.

U fusnotama, autori navode niz nelogičnosti, koje Draži ne bi promakle, od kojih se najveća odnosi na potpis. Naime, Draža se ovde navodno potpisao kao \"đeneralštabni đeneral\". U stvarnosti, on je još uvek bio pukovnik. U fusnotama takođe piše da se jedan od autora ovog falsifikata javio i javno priznao svoje delo, na tribini Instituta za savremenu istoriju, 8. aprila 1997. godine.

____________________

Muslimanske civilne zrtve popisane su u knjizi Dedijera i Miletica i ima ih upravo ovoliko, koliko su prema ovom falsifikatu ubili samo cetnici u 3 sreza. Svi znamo ciji su to istoricari, sto dalje govori za sebe...

__________________

Komunisti su pravili ovakve falsifikate jer zarobivsi cetnicke arhive nisu nasli ono cega nije ni bilo, a sto im je bilo ocajnicki potrebno - elemente zlocinackog pokreta, u njihovom stalnom nastojanju da izjednace cetnike sa ustasama.
 
Poslednja izmena:
Sve muslimanske zrtve u II sv.ratu, stradale od svih formacija, popisane su u knjizi Vladimira Dedijera, Genocid nad Muslimanima (Sarajevo, 1990.). Ima ih oko 8000. Najvise je stradalo od strane cetnika, oko 6500.

U osveti cetnici su ubili i oko 2000 hrvatskih civila.

Tema je takva da moramo u brojkama, na ovakav nacin...ali tako, konkretno, staje se na put do juce komunistickoj, a danas bosnjacko/hrvatskoj propagandi koja ima potrebu da ''ustase'' trazi i na drugoj strani, o cemu sam govorio vise puta...

odlicna tema...:ok:

Koco, cetnice stari, daj ti nama podatak ali bez uvijanja koliko su cetnici ubili Nemaca u 2. sv. ratu?

I nemoj na pitanje da odgovaras pitanjem vec odgovori cinjenicama i brojevima.

Ovo te vec peti put pitam.
 
E pa ti se postavljas kao advokat a ne kao sudija pa vec imas svoj sud a onda trazis dokaze (dlaku u jajetu) da taj sud potkrijepe. Tu se jasno navodi da je napad izvrsen na civile i to u nekoliko sela u Sandzaku tako da te treba da cudi odakle im i te malobrojne zrtve. Vjerovatno od nekih samoorganizovanih seljana ili eventualno neke partizanske jedinice ukoliko se nasla u zoni djelovanja. Inace Muslimani nisu imali neku organizovanu vojsku na tom podrucju osim mali broj njih koji su pristupili tzv muslimanskoj miliciji.
Partizani takodje nisu pokusali zaustaviti cetnicki pokolj vjerovatno iz razloga sto Muslimani nisu pristupali partizanskim jedinicama u nekom znacajnom broju.
Pokusaj naci knjigu "Prilog u krvi", ako stvarno hoces da se uvjeris. Veoma je je tesko naci a sadrzi spiskove civilnih zrtava u pljevaljskom srezu za vrijeme 2 sv. rata. Ime ,prezime ,mjesto stradanja i datum pogibije . Vidjeces da su u jednom danu nestajale kompletne porodice. Po 40 civila istog prezimena itd.
Tako da mislim da ovaj izvjestaj uglavnom odgovara istini.

Plevlja 1931 pravoslavnih 23898 muslimana 9187
Pljevlja 1961 Crnogorci 38614 Muslimani 6794
Pljevlja 1971 Crnogorci 29630 Muslimani 8530
Jel ti nešto govore popisi stanovništva sreza Pljevlja.Ne treba zaboraviti i da se značajan broj muslimana izjašnjavao kao Crnogorci a do 1961 skoro svi.
Da je u tom četničkom napadu ubijeno 9200 muslimana a to je više od ukupnog broja prema popisu iz 1931 + ostale žrtve tokom rata,ne bi ih ni bilo u posleratnim popisima.To je inače kraj odakle su se muslimani u posleratnom periodu u velikom broju,iseljavali u Sarajevo i druge krajeve BiH.
 
Poslednja izmena:
Koco, cetnice stari, daj ti nama podatak ali bez uvijanja koliko su cetnici ubili Nemaca u 2. sv. ratu?

I nemoj na pitanje da odgovaras pitanjem vec odgovori cinjenicama i brojevima.

Ovo te vec peti put pitam.

Trazis od mene tacan broj, tako nesto ne postoji, kao sto ne postoji ni za partizane....Procene ozbiljnih, a ne rezimskih istoricara su da su cetnici ubili daleko vise ustasa i Nemaca od partizana do Teherenska konferencije, 1943.

Zasto nema tih dokumenata, na osnovu kojih bi se znao tacan broj jasno je....No i ona ce biti pronadjena.

_______________

Ne znam zasto se pravis lud, kada si ucestvova na sledecoj temi:

http://forum.krstarica.com/threads/284957&page=9

Treba li ponovo da kopiram sve...

Iz ova tvoja dva posta vidi se da si frustriran....ocigledno ti ne odgovara sto konkretno odgovaram na komunjarsku propagandu....

A koliko sam ja puta nametnuo sledeca pitanja...Da li su se partizani borili protiv ikoga drugog osim protiv cetnika....Naveo sam masu izvestaja i naredjenja gde je borba protiv cetnika uvek u prvom, a protiv Nemaca i ustasa, drugom, trecem planu (tj. tu borbu izbegavati kad god se moze, a svu snagu usredsrediti na cetnike)...

Svakako su ih ubili daleko vise nego partizani. Kao sto su i do 44. i dolaska Crvene Armije oslobodili preko 30 mesta, za razliku od komunista koji su oslobodili 0.

________________

Ne znam koliko su partizani ubili Nemaca u otpisanima, ali ovako stoji cinjenicno stanje:

Cetnici ubili vise Nemaca nego partizani

Na Kadinjaci 1941. partizani nisu ubili nijednog Nemca, dok su Nemci izvrsili masakr nad njihovim formacijama. Inace, ta toboze velika bitka je trajala svega 45 minuta. Ivica Dacic je u Skupstini samo citirao poznati feljton Vuka Draskovica protiv cetnika iz Ekspresa 1974. godine, gde se, otprilike, kaze: ``Pa, zasto cetnici nisu ubili makar jednog Nemca...``

Komunisti su unistili dokumenta o saradnji s ustasama, ali sta vredi kad im je van domasaja ostala serija nemackih dokumenta o toj saradnji U srpskoj istoriografiji vlada neokomunizam. Mlada generacija istoricara, kao Kosta Nikolic i Bojan Dimitrijevic, slede liniju svojih profesora, samo s nesto drugacijim recnikom. KRAGUJEVAC - Povod za razgovor s Miloslavom Samardzicem je njegova nova, osma po redu, knjiga `General Draza Mihailovic i opsta istorija cetnickog pokreta` u izdanju kragujevackih `Pogleda`, kao i nedavno izglasani zakon u Skupstini Srbije kojim se izjednacavaju prava cetnika i
partizana. `Pogledi`, ciji je Samardzic direktor i glavni i odgovorni urednik, vise od deceniju i po bore se da prava istina o cetnickom pokretu izade na videlo. - U odnosu na prethodnu situaciju, kad su cetnici po vazecim zakonima bili neprijatelji, ovaj zakon je svakako korak napred. Ali, u odnosu na realno stanje stvari, ovo je u neku ruku i nazadak. Naime, sada su izjednaceni srpski vojnici sa srpskim neprijateljima, komunistima i imamo paradoks da Srbi placaju boracke penzije pripadnicima paravojnih formacija koji su ratovali protiv srpskog naroda. Podseticu da su komunisti ratovali pod zastavom Sovjetskog Saveza i pod komandom Moskve, a na lokalnom planu su pre svega ratovali za Hrvatsku, ali i za Albaniju. Prema tome, Staljinovi vojnici bi za penzije trebalo da se obrate nadleznima u Moskvi ili eventualno Zagrebu, to bi bilo pravicno. Sudeci po tekstovima u vecini medija, moglo bi se zakljuciti da je javnost u Srbiji reagovala uglavnom
negativno? - Reakcije u medijima na usvajanje cetnickog zakona su prava katastrofa, narocito na sajtu B92, koji cenzurise pisma citalaca afirmativna po cetnike, pa onda ti citaoci dodu na nas sajt. Sve te reakcije oponasaju govor Ivice Dacica u Skupstini, mada su sorosevski mediji, toboz, protiv socijalista. Dacic je samo citirao poznati feljton Vuka Draskovica protiv cetnika iz Ekspresa 1974. godine, gde se, otprilike, kaze: ``Pa, zasto
cetnici nisu ubili makar jednog Nemca...` Neverovatno je da i danas, posle toliko objavljenih dokumenata, neko za govornicom prica ovakve kojestarije. Notorna je cinjenica da su cetnici ubili mnogo vise Nemaca nego partizani. Procitao sam mnogo nemackih dokumenta i jasno se vidi da su Nemcima na Balkanu glavni protivnici bili cetnici generala Mihailovica, a da su komuniste smatrali amaterskim razbojnickim bandama. Nemacka dokumenta pokazuju i da je cetnika bilo mnogo vise nego partizana, sve do sovjetske
okupacije Srbije, kad su iza Staljinovih tenkova komunisti sproveli nasilnu mobilizaciju, a imaju i podatke o gubicima. Na primer, u bici na Kadinjaci 1941. partizani nisu ubili nijednog Nemca, dok su Nemci izvrsili masakr nad njihovim formacijama. Inace, ta toboze velika bitka je trajala svega 45 minuta. Dva Nemca su pritom poginula u saobracajnoj nesreci, kada im se prevrnuo kamion na onom losem putu.
 
Poslednja izmena:
S druge strane, u bici za Visegrad, 5. oktobra 1943, cetnici su ubili preko 200 Nemaca, koje su izbrojali prisutni saveznicki oficiri. Pritom, poginulo je svega 18 cetnika. To je razlika izmedu komunisticke paravojske u kojoj je prema jednom od njenih lidera, Svetozaru Vukmanovicu Tempu, 80 odsto komandnog kadra imalo cetiri razreda osnovne skole i cetnika koje su vodili profesionalni srpski oficiri, daci vojvode Misica. U bici na Sutjesci kojom se stalno hvale poginulo je 54 Nemca, a imali su 8.000 poginulih! Dakle, oni uopste nisu bili sposobni za
rat, samo su bezali, a kad ne bi uspeli da pobegnu, dozivljavali su katastrofu. Razumem, radi se o komunistickoj propagandi, jer oni su totalitarna partija i to je jasno. Ali, zasto mediji i dalje ponavljaju tu smesnu propagandu, kad se istina moze jednostavno utvrditi? Kako vi, kao jedan od najupornijih boraca za objavljivanje istine o cetnickom pokretu, ocenjujete sadasnje stanje nase istoriografije po tom pitanju? - Stanje je isto kao i u medijima: vlada neokomunizam. Mlada generacija istoricara, kao Kosta Nikolic i Bojan Dimitrijevic, slede liniju svojih profesora, samo s nesto drugacijim recnikom. Ne koriste vise termine ``zlikovacke cetnicke bande`` i slicno, ali pisu da su cetnici bili nedisciplinovani, a partizani disciplinovani i zato su pobedili, sto je velika logicka greska, jer vojska je sinonim za disciplinu. Kod partizana nije bilo ni elementarne discipline,
samim tim sto nisu bili vojska, vec amaterska paravojna formacija. Cetnici su imali 3.000 oficira, a partizani krajem 1942. tacno 29 oficira, koji su morali da slusaju partijske komesare. Vojna disciplina se uci na vojnim akademijama, a partizanski voda Tito je od skole imao samo metalski kurs i kurs terorizma koji je zavrsio u Moskvi. Kako su onda cetnici mogli biti nedisciplinovani, a partizani disciplinovani? Apsurd! Vasu novu knjigu
`General Draza Mihailovic i opsta istorija cetnickog pokreta` najavljujete kao najprecizniju istoriju tog perioda. Koje izvore ste koristili? - Vec deset godina radim na toj knjizi. Procitao sam vise desetina hiljada dokumenata - nemackih, cetnickih, komunistickih, americkih... Kad cujem kako neki pricaju da nema dovoljno dokumenata da bi se napisala objektivna istorija, ne znam sta bih im rekao, jer se jedva snalazim u hrpi papira koje
imam, a stalno nabavljam nove. Ono sto zaista nedostaje je arhiv Ozne da bismo utvrdili koliko su civila poubijali komunisti. Za ratne dogadaje dokumenata ima i previse, uprkos Titovom naredenju da se kompromitujuca dokumenta uniste. Komunisti su unistili dokumenta o saradnji s ustasama, ali sta vredi kad im je van domasaja ostala serija nemackih dokumenta o toj saradnji... Ova dokumenta su donedavno cuvana u Vasingtonu, a sada su u Berlinu, kopije se nalaze na mnogim mestima, pa i u Beogradu. Uvek volim da, zbog preciznosti, najpre citiram neki nemacki dokument. Tako, kad navedem nemacki izvestaj o operaciji ``Rudnik``, protiv Kalabiceve Gorske kraljeve
garde, iz juna 1943. godine, onda slobodno dam opis proboja nemackog obruca iz usta Kalabicevog potporucnika Boze Panica. Ja, naravno, znam da mi starina govori istinu, dok sedimo ispod oraha u njegovom selu Pajazitovo, ali takode znam da bih bez pomenutog nemackog izvestaja, zbog komunisticke propagande, kod mnogih naisao na nevericu. Vaspitavani u Brozovo vreme i uceni na Bulajicevim filmovima, mnogi ce se zacuditi kad saznaju da je medu cetnicima bio nemali broj Slovenaca i Hrvata? - Naravno. A evo jos jednog podatka: krajem 1942. Drazini muslimani cetnici oslobodili su Bjelimice od muslimana ustasa i potom streljali muslimane ustase koji su cinili zlocine nad Srbima. Tada je Tito izdao naredbu da se glavni musliman cetnik, major Fehim Musakadic, komandant muslimanske Konjicke brigade, po svaku cenu pronade i ubije. Nazalost, uspeli su. Maja Radonic Poslednji raport U poslednjoj deceniji se pojavilo mnogo knjiga na temu cetnickog pokreta u Drugom svetskom ratu, cesto kontradiktornih. Kako citaoci da se snadu i da saznaju istinu? - Preporucio bih citaocima da se oslone na zapise najboljih Srba toga doba, onih koji su preziveli i objavili knjige, kao sto je knjiga
potpukovnika Bore Todorovica ``Poslednji raport``. Ovaj Beogradanin je jos 1932. osvanuo na naslovnoj strani Politike pored kralja Aleksandra, kao drugi najbolji pitomac u klasi. Tokom rata je bio u vrhovnoj komandi u Londonu i Vasingtonu, dakle na svim mestima gde se odlucivalo o nasoj sudbini. Posle rata je doziveo tzv. americki san. Postao je dekan Ekonomskog fakulteta u Njujorku, pocasni profesor mnogih univerziteta i najbolji broker osiguranja u istoriji Amerike. I danas, 20 godina posle njegove smrti, broker godine u SAD dobija nagradu ``Bora Todorovic``. Njegova deca su takode veoma uspesna. Cerka Lina radi u Holivudu i upravo je ona odvela Sergeja Trifunovica u Ameriku. Sve sto je potpukovnik Todorovic rekao je 100 posto suprotno onome sto pisu komunisti. Voleo bih da pogledam u oci coveka koji bi rekao da laze - kaze Samardzic. Ustase pomagale Titu - U knjizi `Bermanov dosije` slovenacki akademik Aleksandar Bajt navodi za tzv. obicne citaoce neverovatan podatak da je 1941. godine 96 odsto gubitaka u borbama protiv Nemaca bilo na strani cetnika, a svega cetiri odsto na strani partizana. Tih cetiri odsto komunisti su zaradili upravo na Kadinjaci, jer jedino tu tokom 1941. nisu uspeli da pobegnu na vreme. Kasnije, kad im se brojno stanje povecalo, sve teze su bezali i Nemci su vise puta stizali njihovu glavnicu. Tako je posle bitke na Sutjesci partizanska glavnica
brojala svega tri-cetiri hiljade ljudi, pa su ustase morale da daju Titu pomoc u ljudstvu. Primer je tuzlanska satnija Sulejmana Filipovica, kome se posle rata Tito oduzio ministarskom foteljom. Zato su u krajnjem skoru gubici partizana daleko veci od gubitaka cetnika, ali Nemcima su daleko vise gubitaka naneli cetnici - tvrdi Samardzic.
 
OBOSTRANI GUB. ČETNIKA I OKUP. ZA VREME NEM. OPERACIJA 41-44

Za vreme ustanka na području Srbije 1941. godine Nemci su izveli sledeće vojne poduhvate protiv ustanika (četnika i komunista):
Operacija „Luk Save“(25.9—15.10), a sa podoperacijama: „Šabac“ (22-26.9), „Mačva“ (23.9—28.9), „Cer—Iverak“ (6—9.10). „Krupanj—dolina Jadra (10—20.10).
Operacija „Oto“ (13—20.10)
Operacija „Tamnava“ (15—30.10)
Operacija „Valjevo“ (15—25.10)
Operacija „Dolina Zapadne Morave“ (25.11—9.12.1941). To je bila kompleksna operacija koja je podrazumevala dve podoperacije-„Užice“ za eliminisanje komunista i „Mihailović“ za eliminisanje četnika.
Od obaveštajnih operacija, Nemci su izveli jednu protiv komunista „Internacionala“ i šest protiv četnika „Mason“-1941. (cilj hapšenje svih nacionalista koji stoje usko u vezi sa ustankom), „Oluja“ -1943. (cilj hapšenje talaca u slučaju savezničkog iskrcavanja), „poduhvat 800“-1942 (cilj hvatanje Draže Mihailovića uz pomoć Brandenburškog puka koji je maskiran u četničke uniforme), „Valter“—1943 (cilj je bio da se otkrije ilegalni komandant u Beogradu pod tom šifrom) i „Izdaja“-1944 (cilj je hapšenje većeg broja četnika u Beogradu, kao i neposlušnih kvislinga u Grčkoj) i „Vodena Vila“-1944 (cilj je potapanje dunavske flote na Izlazu i onemogućavanje da ista daođe u reke četnika). Rezultati ovih operacija su zatvaranja, streljanja i interniranja ljudi koji stoje u vezi sa D.M pokretom širom zemlje.


VOJNE OPERACIJE PROTIV ČETNIKA

1.

OPERACIJA „MIHAJLOVIC“-„Mihailović“ (4—9.12.1941)


ČETNICI: 1 streljan (Đura Vojinović-prim AD),11 poginulih, 484 zarobljenih (od toga: 91 četnički borac, 42 oficira i podoficira, 2 žene (bolničarke-prim AD) i 349 muškaraca—meštani: Struganika, Brajića, Mionice, Kamenice, Gornjih Banjana, Slavkovice, Pauna, Klinaca, Teočina, Družetića, Takova itd-prim AD) .

NEMCI: 1 ranjen (okolina Valjeva), koji je kasnije umro u Valjevskoj bolnici. Zbog ovog gubitka, streljano je u Šapcu 100 četnika.
(Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, London, 1969, str.31; ZB. NOR, Tom 12, knj.1, str. 738; AVII, NAV—T—312, R—425, S—8002945—7.)

2.

OPERACIJA „BADER/DIE OSTEN BOSNIA”-„Bader/Istočna Bosna“
(15—23.1.1942.)


ČETNICI: 70 poginulih, 643 zarobljenih
NEMCI: 9 poginulih, 47 ranjenih
USTAŠE: 20 poginulih i nepoznat broj ranjenih
(AVII, NAV, T—501, R—247, S—723).

3.


OPERACIJA „TRIO“ ( 8—12.4.1942).


ČETNICI: 16 poginulih .
NEMCI: nepoznato.
(AVII, NAV, T—501, R—247, S—1002)

4.

OPERACIJA „FORSTRAT“ (15.5—3.6 1942)


ČETNICI: 39 zarobljenih i streljanih (reon sela Vranovine i Statovica-prim.AD), 3 engleska oficira zarobljena.
NEMCI: bez gubitaka
(AVII, NAV, T—501, R—248, S—273—85)

5.

OPERACIJA „KOPAONIK“ (8—17.10.1942)


ČETNICI: 10 poginulih (reon Goča-prim.AD), 120 uhvaćenih (mahom seljaci i četovođe-prim.AD), 29 četničkih jataka streljano u Gogici i nedaleko od Trstenika (11.10), 263 seljaka streljana i zapaljena u selu Kriva Reka (12.10), 5 seljaka streljana u Brusu (12.10), 5 seljaka streljana u Velikom Šiljegovcu (12.10), 9 seljaka streljana na mestu „Biserske Livade“ od Bugara (Goč-13.10), 241 seljaka streljana na samom Goču od Nemaca i Bugara (13.10), 2 seljaka streljana u selu Dobre Vode podno Goča (13.10). Ukupno streljano 554 seljaka koji su okarakterisani kao četnički jataci i pomagači.
NEMCI: 2 poginula.
Bugari: 5 poginulih
(AVII, NAV, T—501, R—256, S—999, AVII, NAV, T—501, R—257, S—1165—72)

6.

OPERACIJA „RÜDOLPH“-„Rudolf“ (29.11-2.12.1942)

ČETNICI: 12 streljanih
BUGARI: bez gubitaka
NEMCI: bez gubitaka
(IAN, F.VARIA—127, prepisi, MF.Minhen, 1—III—1213)

7.

OPERACIJA „HEINRICH“-„Hajnrih“ (16-23.3.1943)


ČETNICI: 16 poginulih, 160 zarobljenih (Među njima najviše pomagača generala Miroslava Trifunovića sa Gledićkih planina i četovođa koji su pohvatani u blokadama sela-prim.AD. Nemci su ih sve do jednog streljali u Kragujevcu 22.aprila 1943)
NEMCI: bez gubitaka
BUGARI: 4 ranjenih
(M.Samardžić, General Draža Mihailović i opšta istorija četničkog pokreta, Knj.2, Kragujevac, 2005, str.437; AVII, NAV, T—501, R—249, S—318—27)

8.

OPERACIJA „TEUFFEL“-„Đavo“ (14—17.4.1943)

ČETNICI:158 poginulih, 148 zarobljenih
NEMCI i USTAŠE:38 mrtvih, 64 ranjenih i 20 nestalih

(M.Samardžić,n.d., Borbe...Knj.1, str.159)

9.

OPERACIJA „SCHWARZ“-„Crno“ (1.5—15.5.1943)

ČETNICI:17 poginulih, 3.200 zarobljenih. (pušteno oko 1.200)
NEMCI:nepoznato.
(M.Samardžić, n.d., Genera Draža...,str.291)

10.

OPERACIJA „KREIS“-„Krug“ (8—16.6.1943)


ČETNICI: 28 poginulih (19 nedaleko od Kuršumliji (8.6) i 9 kod Lebana, tačnije u selu Geglja (16.6), 50 zarobljenih.
BUGARI: 5 poginulih, 13 ranjenih
SDK: 3 ranjenih.
Komunisti: 1 poginuli (slučajno je izleteo iz svoje kuće kada su Bugari pretresali selo Vujanovo, pokušao da beži i bio ubijen—prim AD)
(M.Samardžić, n.d., Borbe..., str.22; IaN, f.VARIA—127, prepisi, MF.Minhen, 3—I—150—153)

11.

OPERACIJA „MORGEN-LUTF“-„Jutarnji vazduh“ (12—19.7.1943)


ČETNICI: 11 poginulih (8 na Medvedniku—16.7. i 3 oko Maljena—17.7—uhvaćena i streljana), 453 zarobljena (među njima mnogo seljaka i jataka iz Družetića, Koštunića, Gornjih Branetića, Pranjana itd. )
NEMCI: 3 poginulih, 5 ranjenih..
(M.Samardžić, n.d., Borbe...,str.36; Ivan Avakumović, Mihailović prema nemačkim dokumentima, London, 1967, str.127; AVII, NAV, T—501, R—252, S—127)

12.

OPERACIJA „RUDNIK“ (17—23.7.1943)

ČETNICI: 32 poginulih
BUGARI: 5 poginulih
NEMCI: 6 poginulih
S.D.K: 10 poginulih i 10 nestalih

(M.Samardžić, Istina o Kalabiću, Čačak, 2003, str.67,68; IaN, f.VARIA-127, prepisi-MF.Minhen, 1—I—524—26)

13.

OPERACIJA „STIFELKNECHT“-u prevodu nešto kao "Robovi za vreme Tevtonskih ritera" (7—15.8.1943)


ČETNICI: 15 poginulih (10 u selu Krivi Rog—10.8 i 5 u selu Zdravinje—15.Cool, 75 četničkih jataka streljano (44 u selu Krivi Rog—10.8 i 31 na prostoru Kruševac—Trstenik— 14.Cool, 19 zarobljenih.
BUGARI: 6 poginulih, 7 nestalih
SDK: 15 poginulih.
NEMCI: 2 ranjena i 2 nestala.
(IaN, fond Komisija za utvrđivanje ratne štete okupatora-skraćeno KOZARA, kutija 4, fascikla 2, dokument 255/1, k.4,f.35, dok.712; AVII, NAV, T—501, R—253, S—113)

14.

OPERACIJA „ARILJE“ (14—24.8.1943)


ČETNICI: 372 poginulih i streljanih, od toga: 25 poginulih četničkih boraca (19—15.8 u okolini Arilja, 1—16.8. u blizini sela Visoka, 5—17.8. u blizini sela Visoka, 347 četničkih jataka, četovođa, pomagača i osumnjičenih da su pomagali četnike streljani od Bugara i Nemaca u pretresima terena Ariljskog sreza, 351 jataka i simpatizera zarobljena i odvedena u logor na Banjici.
BUGARI: 17 poginulih, 4 ranjenih, 18 zarobljenih
NEMCI: 2 poginula, 1 zarobljen.
SDK: 15 poginulih, 11 zarobljenih.
(M.Samardžić, Borbe četnika protiv Nemaca i Ustaša 1941-1945, Knj.2, str.30; IAN, MF.7, sn.69—71; IAN, F.VARIA—127, prepisi, MF.Minhen, 1—I—1089)
 
15.

OPERACIJA „MAISKOLBEN“-“Klipovi kukuruza“ (3—8.10.1943)


ČETNICI: 109 poginulih i streljanih (od toga: 10 četnika streljana u Teočinu (4.10), dosta jataka i pomagača streljano u Alvadžinici, Ljubiću, Ovčar Banji, Kukićima i Trbušanima), 54 četnika zarobljeno i još oko 450 jataka i pomagača iz okoline Čačka i Pranjana.
NEMCI: 10 poginulih
BUGARI: 6 poginulih i 12 nestalih.
S.D.K: nepoznati
(AVII, NAV, T—501, R—253, S—474, M.Samardžić, n.d., Borbe..., str.165; Goran Davidović, Miloš Timotijević, Zatamnjena prošlost-Istorija Ravnogoraca Čačanskog kraja,knj.3, Čačak—Kraljevo, 2004, str.391, 392)

16.

OPERACIJA „KRUMM“-“Krivi“ (u pravnom smislu reči) (12.10—20.10.1943)

ČETNICI: 10 poginulih, 283 jataka, četnika i pomagača zarobljena i streljana kod Užica i Čačka.
BUGARI: 7 poginulih
NEMCI: 10 poginulih, 5 ranjenih.
(AVII, NAV, T—501, R—253, S—505—0Cool

17.

OPERACIJA „ERIH“ (20—31.10.1943)


ČETNICI: 150 poginulih i za odmazdu streljanih (bilo je mnogo nedužnih seljaka okarakterisanih kao pomagači četnika i engleske vojne misije, koji su pobijeni u selu Donja Jajina i Dušanovo kao i na stratištu u Sinkovcima—prim.AD)
BUGARI: 20 poginulih, 5 ranjenih
NEMCI: 10 poginulih, 7 ranjenih, 18 nestalih.
Operacija je izvedena u reonu Leskovac—Lebane, a imala je za cilj onemogućavanja sabotaža na pruzi Niš—Skoplje koje su tada bile u punom jeku.
(IAN, f.VARIA-127, prepisi-MF.Minhen, 1—I—1122; Leskovački Zbornik, XIV, Leskovac, 1974, str.107. Komunistički pisac Nikola P.Ilić pored ostalog kaže: „Nemci i Bugari nisu preduzimali neke veće akcije na četničke odrede u Leskovačkom kraju, sem jedne akcije maja i oktobra 1943, kada su ubili 4 člana britanske vojne misija i više četnika)

18.

OPERACIJA „DOLTSTOS“ (21—23.10.1943)


ČETNICI: nepoznato
NEMCI: 3 poginulih
(AVII, NAV, T—501, R—253, S—601)

19.

OPERACIJA „HERBST-NEBEL“-„Jesenja magla“ (24—29.10.1943)


ČETNICI: nepoznato
NEMCI: nepoznato
S.D.K: nepoznato
(I.Avakumović, n.d., str.136)

20.

OPERACIJA „HAMMEL-BROT“-„Ovsinji hleb“ (30.10—5.11.1943)


ČETNICI: nepoznato
NEMCI: 1 ranjen
(M.Samardžić, n.d., Borbe...,str.166)

21.

OPERACIJA „TREIBJAGD“-„Hajka“ (17.2—11.3.1944)

ČETNICI: 81 poginulih, 931 zarobljenih (među njima najviše simpatizera i jataka. Ono što piše dr.Ivan Avakumović o zarobljavanju i 70 komunista nije tačno jer je on to prepisao iz knjige komunističkog pisca Aleksandra Viktorovića „Centralna Srbija“, a ovaj je to izmislio kako bi napravio operaciju i protiv četnika i protiv partizana, U nemačkim izveštajima nema ni jedne reči o zarobljavanju komunista u ovoj operaciji. Svi zarobljeni su bili u vezi sa četnicima)
NEMCI: nepoznato.
S.D.K: 27 poginulih, mnogo ranjenih.
(M.Samardžić, Draža i opšta istorija Četničkog pokreta, Knj.9, str.165—168)

22.

OPERACIJA „FRUEHLING“-„Proleće“ (8—19.3.1944)


ČETNICI: 4 streljanih, 200 zarobljenih (od toga: 95 četnika, 9 aktivnih vođa, 5 lokalnih komandanata, a ostali su simpatizeri i pomagači)
NEMCI: nepoznati
S.D.K: nepoznati
KOMUNISTI: 3 zarobljena.
(M.Samardžić, Draža i opšta istorija Četničkog pokreta, Knj.9, str.175)

23.

OPERACIJA „SACHSEN“-„Saksonija“ (21—22.5.1944)


Nepoznati podaci o ovoj operaciji jer hvale nemački mikrofilmovi za maj mesec (dnevni izveštaji Komandujućeg generala u Srbiji)
(I.Avakumović, n.d., str.148)

24.

OPERACIJA „CUMIC“-“Čumić“ (27.5—1944)


Nepoznati podaci o ovoj operaciji jer hvale nemački mikrofilmovi za maj mesec (dnevni izveštaji Komandujućeg generala u Srbiji)
(I.Avakumović, n.d., str.148)

Krvavi su bili gubici četnika i njihovih pomagača. Bez nekoliko operacija čiji krajnji ishod ne znamo, poginulo je i za odmazdu streljano 2.334 četnika, njihovih saradnika i jataka od fašista i domaćih kvislinga. U ovim operacijama, fašisti i domaći kvislinzi su zarobili 7.049 četnika i njihovih saradnika, jedan broj je pobijen u domaćim logorima ili u internaciji, a jedan je preživeo strahote rata bilo u domaćim ili inostranim logorima.Veliki broj je streljanih četnika koji su bili zarobljeni posle borbe ili u pretresima terena. Na žalost, ne može se tačno odvojiti koliko od broja zarobljenih i pobijenih otpada na četnike, a koliko na njihove pomagače. No, ako su komunisti sličan ovaj problem rešavali na taj način što su izjednačavali civile i vojnike, zašto bi smo mi pravili neke izuzetke?
Gubici su svakako veći, pogotovu ako se zna da je 1941. godine bilo dosta vojnih poduhvata protiv ustanika (četnika i komunista), Međutim, kako je u to vreme bilo mnogo mešanja i jednih i drugih na prostoru koji je bio obuhvaćen operacijom, nemoguće je da se daju tačni podaci i gubici i za te operacije jer su potrebna mnogo duboka istraživanja.
Ovde treba spomenuti i tzv. „obaveštajne poduhvate“ koje su imale za cilj hapšenja svih onih koji stoje u vezi sa pokretom D.M, osim poduhvata „Vodena Vila“ koji je imao za cilj samo da izvidi četničku snagu i prepremi potapanje flote na Izlazu kod Dunava i poduhvata „800“. Veliki broj je pohvatan u ovim poduhvatima, najviše onih koji su stajali u vezi sa DM pokretom u Beogradu, Nišu, Kraljevu, Leskovcu, Užicu, Čačku, Kragujevcu, Kruševcu i ostalim gradovima. Najveća zatvaranja su izvršena u vreme poduhvata „Mason“, „Valter“, „Oluja“ i „Izdaja“.
Tako su prema raspoloživim dokumentima i knjigama,fašisti i domaći kvislinzi ubili i zarobili oko 9.400 četnika i njihovih pomagača u pomenutim vojnim operacijama.Broj pohvatanih u obaveštajnim poduhvatima iznosi prema slobodnoj proceni preko 20.000 ljudi, od kojih je ogroman broj streljan u Jajincima i na Bubnju.

_______________________________

Priredio istoričar Aleksandar Dinčić
 
1.Oslobođenje Loznice

Datum oslobođenja: 31.avgust 1941

Četnici (Podrinjski, a kasnije Jadarski odred): 8 poginulih, 10 ranjenih
Nemci: 12 poginulih, 93 zarobljenih

(Dojčilo Mitrović, Zapadna Srbija 1941, Beograd, 233,234; IaN, (p),AVII, NA, 44 X—6/1—132; National Archives Microfilm Publication, Roll 132, Declasified D-1978, CIA-HR 70-2 (Biografija Dragoslava Racica-dokument se nalazi u posedu našeg najboljeg poznavaoca Ravnogorskog pokreta Miloslava Samardžića)

2.Oslobođenje Bogatića

Datum oslobođenja: 1.septembar 1941.

Četnici Cerskog odreda su napali Bogatić zapravo 31.avgusta, kada je napadnuta i Loznica od četnika Jadarskog odreda i zauzeli ga 1.septembra. Grad su samo jedan dan držali, pošto su naišle Ustaše i potisle ih. Krvave borbe sa Ustašama i Nemcima su se vodile oko Bogatića u vremenu od 1-3.septembra kada je Račić potisnut na Cer.

Četnici (Cerski odred)(1-3.9): 25 poginulih, mnogo ranjenih
Nemci (1-3.9): 1 poginuli, 8 ranjenih
Ustaše: nepoznato

(ZB.NOR, I/1—385; Dušan Trbojević, Cersko-majevička grupa korpusa Dragoslava Račića, str.28-32)

3. Oslobođenje Krupnja

Datum oslobođenja: 4.septembar 1941 (greška u kucanju moja tamo gde stoji da je varošica oslobođena 1.septembra)

Četnici:
Brojnost snaga: 300 četnika popa Vlade Zečevića i poručnika Ratka Martinovića, 100 četnika Dragoslava Račića i Budimira Ilića
Partizani:
100 partizana iz Valjevskog odreda pod komandom Miloša Dudića.
Nemci: 9 poginulih, 30 ranjenih, 130 zarobljenih
Četnici (Vojno-četnički odred „Martinović-Zečević“): 3 poginulih (3.četa)
Partizani (Valjevski odred): 3 poginulih
U plen palo: 12 puškomitraljeza, 250 pušaka, 6 lakih i jedan teški bacač, dve radio-stanice, dvadeset motornih vozila, hrana i odeća.

(Stanko Mladenović, Pop Vlada Zečević, Loznica, 1975, str.97; Glas Javnosti, 17.2.2004 )

4.Oslobođenje Banje Koviljače

Datum oslobođenja: 6.septembar 1941.

Četnici su za Banju Koviljaču vodili teške borbe od 1-6.septembra naročito na brdu Kozluku i prilazima gradu i sa Nemcima i sa Ustašama.

Četnici (Cerski odred) (1-6.9): 29 poginulih i 12 streljanih, ukupno 41 poginulih
Nemci (16.9): 9 poginulih, 24 ranjenih, 51 zarobljenih
Ustaše: nepoznati

(AVII, NAV, T—312, R—452, S—8037512-3)

5.Oslobođenje Gornjeg Milanovca


Datum oslobođenja: 29. septembar 1941.

Četnici (Takovski odred): 3 poginulih
Partizani (Takovski odred): 1 poginuo 3 ranjena
Nemci: 1 poginuo 1 ranjen, 105 zarobljeno

(AVII, NAV. T—501, R—250, S—1318—9; Zvonko Vučković, Sećanja iz rata, str.124; Narodni ustanak i borbe za Kraljevo 1941. godine –Zbornik radova naučnog skupa, Beograd, 1985, str.461)

6.Oslobođenje Čačka

Datum oslobođenja: 1.oktobar 1941.

Četnici (Jelički i Čačanski odred): 20-30 poginulih, više ranjenih
Nemci: 10 poginulih i 10 ranjenih

(AVII, NAV. T—501, R—250, S—1356—7)

7.Oslobođenje Stragara

Datum oslobođenja: 4.oktobar 1941

Četnici (Takovski odred): bez gubitaka
Nemci: 2 poginula, 40 vojnika i 4 oficira zarobljena.

(AVII, NAV. T—312, R—425, S—8003015; Z.Vučković, n.d, str.138)


8.Oslobođenje Ljubovije

Datum oslobađanja: ?oktobar 1941

Četnici (Cerski odred): nepoznato
Nemci: nepoznato

(National Archives Microfilm Publication, Roll 132, Declasified D-1978, CIA-HR 70-2 (Biografija Dragoslava Racica-dokument se nalazi u posedu našeg najboljeg poznavaoca Ravnogorskog pokreta Miloslava Samardžića)

Četnički odredi Jugoslovenske vojske su za vreme ustanka na području Srbije bezuspešno pokušavali da zauzmu sledeće gradove: Bor (septembar-oktobar 1941), Veliko
Gradište(septembar-oktobar 1941), Majdanpek (septembar-oktobar 1941), Kostolac (septembar 1941), Požarevac (oktobar 1941), Valjevo (24.9-3.11), Kraljevo (1.10-3.11.1941), Kruševac (23.9), Novi Pazar (29.10-3.12), Šabac (23-25.9.1941), Mačvansku Mitrovicu (24.9). Svi ovi gradovi su branjeni jedino od Nemaca, osim Novog Pazara gde su Nemci dovukli kao pojačanje Muslimane, Aranute, a takođe i Italijane. Specijalno za četnike su dovukli i krvavog zločinca i banditskog razbojnika Aćif-Efendiju koji je naređivao da se zarobljeni četnici kucaju za drveća kao slike. U svim ovim pokušajima izginulo je na hiljade četnika i isto toliko ranjeno.Nemci su mnoge ranjene četnike pronalazili i na licu mesta ubijali. Nemački gubici su bili mnogo manji, a komunistički ukupno: 5 streljanih, 11 poginulih i 7 ranjenih.
Samo na opsadi Novog Pazara pali su u borbama 125 četnika, na opsadi Kraljeva njih 601, u borbama za Kruševac njih 41, u borbama oko Mačvanske Mitrovice njih 69, u borbama oko Bora njih 80, u borbama oko Majdanpeka, Velikog Gradišta i Kostolca njih 109 itd.

9. Oslobođenje Prijepolja

Datum oslobođenja: 12. septembar 1943

Četnici (2.Mileševski korpus): 42 poginulih, 22 ranjenih (prema prvom poslatom izveštaju emigrantskoj Vladi. Prema docnijem izveštaju od 15.novembra, a nakon nemačkog bombardovanja grada: 150 mrtvih i ranjenih, prema svedočanstvu kapetana Jovičića četnici su imali oko 100 poginulih.
Nemci: preko 200 poginulih
Plen:mnogo vojnog materijala, motorna vozila, 1.500 pušaka, 1 tenk.
(M.Samardžić, n.d, knj.6, str.16,18;Glas Javnosti, 11.2.2004; Istorijski arhiv grada Niša (IaN), fond „Komisija za utvrđivanje štete okupatora i domaćih pomagača“ (KOZARA), kutija br.3, mikrofilm br.2, snimak br.123-Zapisnik sa saslušanja kapetana Nikole Jovičića, obaveštajnog oficira DM iz Zaječara pred Oznom Soko-Banje jula 1945 god.)

10.Oslobođenje Priboja

Datum oslobođenja: 12.septembra 1943

Četnici (1.Pribojska brigada): nepoznati
Italijani i Nemci: 1.800 zarobljenih

(M.Samardžić, n.d., str.21)

11.Oslobođenje Zvornika

Datum oslobođenja: 17.septembra 1943.

Četnici (Cerski i Mačvanski korpus): nepoznati
Nemci: nepoznati
O oslobađanju Zvornika, pisala je i saveznička misija:
„Od Rapira (174): 17 septembra Mihailovićeve snage otele od Huna Zvornik i odbile sve protivnapade. Robin“
(M.Samardžić, n.d, knj.6, str.34)


12.Oslobođenje Banje Koviljače


Datum oslobođenja: 17.septembra 1943.

Četnici (Cerski i Mačvanski korpus): nepoznati
Nemci: nepoznati
(M.Samardžić, n.d, knj.6, str.34)


13. Bijelo Polje (septembar 1943)

Datum oslobođenja: ?septembar 1943.

Izvori:
- Raspis Vrhovne komande svim jedinicama od 23. novembra 1943: AVII, ČA, K-278, reg. br. 18\1.
- B. Todorović, Poslednji raport, strana 266.



14.Oslobođenje Ruda

Datum oslobođenja: 18.septembar 1943

Četnici (Drinski korpus): nepoznati
Nemci; nepoznati

(M.Samardžić, n.d, knj.6, str.36,37; IaN, fond „Kozara“, kutija br.3, mikrofilm br.2, snimak br.123-Zapisnik sa saslušanja kapetana Nikole Jovičića, obaveštajnog oficira DM iz Zaječara pred Oznom Soko-Banje jula 1945 god.)

15.Oslobođenje Brze Palanke

Datum oslobođenja: 18.septembar 1943.

Četnici (Krajinski korpus): nepoznato
Nemci i Bugari: nepoznato

(M.Samardžić, n.d, knj.6, str.69)

16.Oslobođenje Bajine Bašte

Datum oslobođenja: 30.septembar 1943.

Četnici (1.i 2.račanska brigada): nepoznato
Nemci: nepoznato

(M.Samardžić, n.d, knj.6, str.34,35)


17. Nova Varoš (oktobar 1943)

Datum oslobođenja: oktobar 1943.

Četnici: nepoznato
Nemci: nepoznato

(Istorijski arhiv grada Niša (IaN), fond „Komisija za utvrđivanje štete okupatora i domaćih pomagača“ (KOZARA), kutija br.3, mikrofilm br.2, snimak br.123-Zapisnik sa saslušanja kapetana Nikole Jovičića, obaveštajnog oficira DM iz Zaječara pred Oznom Soko-Banje jula 1945 god.)

18.Oslobođenje Višegrada

Datum oslobođenja: 5.oktobar 1943

Četnici (Drinski i Romanijski korpus): 23 poginulih, 65 ranjenih
Nemci i Ustaše: 354 mrtvih (338 Nemaca) i (16 Ustaša i domobrana), 400 ranjenih, 22 zarobljenih

Plen: 2 topa, 3 bacača, 7 teških mitraljeza, 4 laka puškomitraljeza, 200 pušaka, automobili itd.

(Miloslav Samardžić, Draža i opšta istorija četničkog pokreta, knjiga br.6, Beograd, 2006, str.40; D.Martin, n.d, str.76; Aleksandar Stamatović, Istina o četnicima, Beograd, 2000, str.221)

19.Oslobođenje Čajetine

Datum: 7.oktobar 1943.

Četnici su isterali Nemce iz Čajetine 7.oktobra 1943. a zatim su Nemci pokušali da je povrate u tri naleta i na kraju uspeli. O borbama četnika i Nemaca oko Čajetine pišu čak i komunistička dokumenta, s tim, što oni prećutkuju činjenicu da su četnici zauzeli Čajetinu od Nemaca. Evo navoda:

„10.11 i 12. oktobra 1943. vodili su četnici borbe sa Nemcima u okolini Čajetine (ustvari, napadali su Nemci četnike u Čajetini-prim A.D). Čajetinu im nisu oduzeli (netačno, a moguće je da to komunisti misle na Nemce, tj. da Nemci nisu oduzeli Čajetinu od četnika, pa je ovako neodređeno navedeno-AD). Tom prilikom su četnici zarobili 8 Nemaca (to je tačno-prim AD). Nemci su im poslali uslov da im vrate zarobljenike, ili će svakog dana ubijati po 23 taoca. Ovi nisu vratili Nemce i Nemci su počeli sa ubijanjem.“

(Zb.NOR, Beograd, 1958, Tom 1, knj.16, dok br.36, str,101)

Međutim, saveznička misija je 7.oktobra 1943. javila da četnici drže Čajetinu. Taj radiogram glasi:
„ Mihailović drži Čajetinu“

(M.Samardžić, n.d, knj.6, str.3Cool

Četnici: nepoznato
Nemci: 8 zarobljenih
 

20.Oslobođenje Rogatice


Datum oslobođenja: 14.oktobar 1943

Četnici (Drinski i Romanijski korpus): 28 poginulih, oko 35 ranjenih
Nemci i Ustaše: oko 500 mrtvih, ogroman broj ranjenih

Plen:4 topa (jedan od 75 mm i 3 od 65 mm), municija, hrana, puške, druga sprema i kamioni.

(National Archives Microfilm Publication, Roll 84, Declasified NDD 877190, strane 0333-35 (Lista borbe Javorskog korpusa od 1941 do 1943 -dokument se nalazi u posedu našeg najboljeg poznavaoca Ravnogorskog pokreta Miloslava Samardžića; M.Samardžić, n.d., knj.6, str.47.)



Borci Jugoslovenske vojske su u septembru i oktobru 1943 bezuspešno napadali sledeće gradove: Svrljig (19.9, 17.9 i 29.9.1943), Pljevlja (septembar 1943), Kotor (14.9.1943), Brus (septembar 1943) itd. Kao primer navodimo šta je pisao komandant Jovan M.Jovanović-Deda o napadu na Svrljig:
„Na poziv Knjaževačkog korpusa, učestvovao sam sa 140 vojnika u napadu na Svrljig. Dodeljeni zadatak sam odmah izvršio, zarobio sam 4 Nemca, a poginuo je njihov komandant i 17 vojnika. Ima dosta plena. Ja nemam ranjene ni mrtve. Knjaževački korpus ima gubitke.“ Svrljig naši borci nisu zauzeli iako su ga tri puta napadali. Naši borci su prilikom ovih neuspešnih napada na gradove i varošice imali blizu 100 mrtvih i veliki broj ranjenih.

21.Oslobođenje Majdanpeka

Datum oslobođenja: 26.avgust 1944.

Četnici (Porečka brigada): nepoznati gubici
Nemci: nepoznati gubici

(Ravnogorska istorija, str.298)

22.Oslobođenje Kučeva

Datum oslobođenja: 28.avgust 1944.

Četnici (Zviška brigada): nepoznati gubici
Bugari: 200 zarobljenih

(Ravnogorska istorija, str.298)


23.Oslobođenje Leskovca


Datum oslobođenja: najverovatnije 31.avgusta 1944

Četnici (Južnomoravska grupa korpusa): nepoznati gubici
Nemci: 230 zarobljenih
Arnauti: 300 zarobljenih
(IaN, mf.6(prepis iz Leskovačkog arhiva), snimak broj 598)

24.Oslobođenje Vlasotinca


Datum oslobođenja: najverovatnije 31.avgust 1944

Četnici (Vlasinski korpus): nepoznati
Nemci: veći broj zarobljenih
(IaN, mf.6(prepis iz Leskovačkog arhiva), snimak broj 598)



25.Oslobođenje Petrovca na Mlavi

Datum oslobođenja: ?septembar 1944.

Izvor: K. Nikolić, Istorija Ravnogorskog pokreta, druga knjiga, 279.



26.Oslobođenje Svrljiga


Datum oslobođenja: 2.septembar 1944.

Četnici (Nišavska grupa korpusa): bez gubitaka
Bugari: oko 100 zarobljenih
Plen: nekoliko sanduka municije, 3 sanduka bombi, preko 120 pušaka itd

(IaN, fond „Kozara“, k.3, n.g, Zapisnik sa saslušanja kapetana Dušana Petrovića, zvanog Boroša, rađen u Beloj Palanci 1945.)


27.Oslobođenje Breze

Datum oslobođenja: 11.septembar 1944.godine

Četnici: nepoznato
Nemci: 9 poginulih

Plen: 2 puškomitraljeza i 19 pušaka

(AVII, ČA, K.281, reg.br.5/1-Dokument se nalazi u posedu našeg najboljeg poznavaoca Ravnogorske istorije Miloslava Samardžića koji ga je objavio u svojoj knjizi „Borbe četnika protiv Nemaca i Ustaša 1941-1945, knj.2)


28.Oslobođenje Kadine Luke


Datum oslobođenja: 2. septembar 1943

Četnici: 1 poginuo, 12 ranjenih
Nemci: oko 186 poginulih (Majk Račajić je u gradu izbrojao 86 mrtvih Nemaca, a oko 100 je stradalo prilikom dizanja u vazduh voza iz pravca Sarajeva, 150 zarobljenih.

(Ravnogorska istorija (priređivač Radovan Kalabić), Beograd, 1992, str.343 (prema iskazima Majka Rajačića)

29.Oslobođenje Lazarevca


Datum oslobođenja: 3. septembar 1943


Četnici: 4 poginulih, više ranjenih
Nemci: 9 poginulih, 200 zarobljenih

(Ravnogorska istorija, str.344)


30.Oslobođenje Pljevlja

Datum oslobođenja: ? septembar 1944. godine

Izjava Božidara Jelovca iz Pljevalja, pisca knjige o Pljevaljskoj brigadi, koja uskoro izlazi iz štampe.

31.Oslobođenja Podlugova

Datum oslobođenja: 10 septembar 1944. godine

Četnici: bez gubitaka
Nemci: 30 poginulih

Plen: dva puškomitraljeza "zorke" i jedan talijanski, 27 pušaka, nešto municije.

(AVII, ČA, K-281, reg. br. 2/1.-dokument se nalazi u posedu našeg najboljeg poznavaoca Ravnogorske istorije Miloslava Samardžića koji ga je objavio u svojoj knjizi "Borbe četnika protiv Nemaca i Ustaša 1941-1945, knj.2)

32.Oslobođenje Varvarina

Datum oslobođenja: oktobar 1944. godine

Četnici (Varvarinski korpus): nepoznato
Nemci: 350 zarobljenih

(AVII, 1812-1/K-15/VK-P-594 (Završna reč majora Milića Rausavljevića na suđenju 1945 god.)-dokument je pronašao pokojni dr Pavle Milošević i predao ga redakciji Pogleda na korišćenje)

33.Oslobođenje Kruševca

Datum oslobođenja: 14.oktobar 1944. godine

Četnici (Rasinsko-Toplička grupa korpusa): 17 poginulih, 23 ranjenih
Nemci: nepoznat broj poginulih, oko 700 zarobljenih.
Plen: 25 teška minobacača, 98 puškomitraljeza, 8 teških mitraljeza, 200 običnih mitraljeza, 15 vagona municije, 1.200 pušaka.

(Zb.NOR, Tom 14, knjiga 4, str.; Dejvid Martin, Rodoljub ili izdajnik-slučaj Draže Mihailovića (dokumenti Huverovog instituta), Beograd, 1990, str.395-406 (Prema iskazu svedoka Esfolda Kramera; Ravnogorska istorija, str.346)

34.Oslobođenje Ljubovije

Datum oslobođenja: 30.septembar 1943.

Četnici: nepoznati
Nemci: 2 poginula, 2 ranjena

(M.Samardžić, n.d, knjiga br.6, str.34)



--------------
Vojnici Jugoslovenske vojske su septembra i oktobra 1944. napadali bezuspešno sledeće gradove i varošice: Požarevac (septembar 1944), Trebinje (septembar 1944), Čačak (oktobar 1944), Preljinu (oktobra 1944), Ćićevac (oktobar 1944), Sanske Rudnike (septembra 1944) itd.

Autor je izbacio iz liste oslobađanje Despotovca, Svilajnca i Ražnja jer je tu situacija dosta nejasna. To treba još istraživati i tek tada doneti pravi zaključak.

U svim ovim borbama za oslobođenje gradova i varošica, borci JV su imali sledeće gubitke:

Poginulo: oko 283 boraca
Ranjeno: preko 167 boraca
Izbačeno iz stroja: preko 450 boraca.

U svim ovim borbama za oslobođenje gradova i varošica okupator je imao sledeće gubitke:

Nemci: oko 678 poginulih (minimum), više od 465 ranjenih (uključujući i Ustaše iz Višegrada), zarobljeno: 3.883 (sa Italijanima iz Priboja),
Ustaše: oko 654 poginulih, mnogo ranjenih
Bugari: 300 zarobljenih
Arnauti: 300 zarobljenih.

Borci JV su ukupno izbacili iz stroja: 5.326 Osovinskih vojnika i 954 kvislinških, sve ukupno: 6.280 neprijateljskih vojnika (prema dostupnim dokumentima i knjigama).


__________

priredio istoricar Aleksandar Dincic
 
Trazis od mene tacan broj, tako nesto ne postoji, kao sto ne postoji ni za partizane....Procene ozbiljnih, a ne rezimskih istoricara su da su cetnici ubili daleko vise ustasa i Nemaca od partizana do Teherenska konferencije, 1943.

Zasto nema tih dokumenata, na osnovu kojih bi se znao tacan broj jasno je....No i ona ce biti pronadjena.

_______________

A na konferenciju nisu imali vremena da odu. :hahaha:
 
Kurke, nema nista gore nego kad neko pokusava da bude duhovit, a to nije...zato si valjda i stavio smajli na kraj, da nam nagovestis da treba se smejemo....jos gore kada je to ispraceno ovakvom gluposcu...

mogu samo da nagadjam ko si i iz kojih si se razloga registrovo na forum, al eto i da ti dam savet da u drustvu ne ispadas truo....

Znas li ti uopste sta je Teherenska konferencija i ko joj je prisustvovao i na sta uopste mislim kada je spominjem?
 
Trazis od mene tacan broj, tako nesto ne postoji, kao sto ne postoji ni za partizane....Procene ozbiljnih, a ne rezimskih istoricara su da su cetnici ubili daleko vise ustasa i Nemaca od partizana do Teherenska konferencije, 1943.

Zasto nema tih dokumenata, na osnovu kojih bi se znao tacan broj jasno je....No i ona ce biti pronadjena.

Pa zasto onda optuzujete partizane da su izazvali odmazdu Njemaca u Kragujevcu i Kraljevu??
 
Kurke vidis kako ti ispod imena pise ''pocetnik''....E kad budes dosao bar do ''istice se'', i vredno procitao na ovom forumu sve sto sam do sada pisao ja, i mnogi drugi, na temu o II sv.ratu, mozda, ali samo mozda i dodjes u situaciju da TI postavljas pitanja, a da prethodno nisi ni odgovorio na ona upucena tebi....
Koco uhvatio sam te u makaze i nemas sta odgovoriti ,ocigledno je .
 
Koco uhvatio sam te u makaze i nemas sta odgovoriti ,ocigledno je .

:hahaha:

ja sam ovde ''malo'' duze od tebe...to zapamti...ostali forumasi, koji su tu dugo bice merilo toga da li si me kako kazes ''uhvatio u makaze''....ne pridaj sebi toliki znacaj...nisi ni svestan kakve si gluposti izneo... :mrgreen:

ti si samo jos jedan frustrirani hrvatcic, koje samaram argumentima...odgovarati svakome znacilo bi davati vam neki znacaj u celoj prici...ne vidim nikakvu potrebu za tim....

...budi mi pozdravljen....i samo citaj...pa kad zasluzis javi se... odgovore ces i ovako naci...:bye:
 
Poslednja izmena:
:hahaha:

ja sam ovde ''malo'' duze od tebe...to zapamti...ostali forumasi, koji su tu dugo bice merilo toga da li si me kako kazes ''uhvatio u makaze''....ne pridaj sebi toliki znacaj...nisi ni svestan kakve si gluposti izneo... :mrgreen:

ti si samo jos jedan frustrirani hrvatcic, koje samaram argumentima...odgovarati svakome znacilo bi davati vam neki znacaj u celoj prici...ne vidim nikakvu potrebu za tim....

...budi mi pozdravljen....i samo citaj...pa kad zasluzis javi se... odgovore ces i ovako naci...:bye:

Vidi decko. Da si inrteligentan koliko mislis primjetio bi da sam iz Pljevalja sto ce reci nisam hrvatic,to sto si duze ovdje ne znaci nista nikome osim tebi, kod nas se za takve kaze 100 godina u prvi razred. Nacin kako oslovljavas pripadnike druge nacije dovoljno govori koliko si korektan i koliko mozes biti objektivan. Ako bas hoces da znas ko sam pa i da ti kazem. Ja sam Crnogorac koji je zbog vjerovanja takvoj propagandi proveo pola godine na kninskom ratistu.
A sad cetnici odjebite u skokovima pun je ***** svima u okruzenju vase demagogije.
 
Bas tako, za razbijanje komunisticke propagande potrebna je samo zdrava logika...Ako i izuzmemo da je rec o dokazanom falsifikatu....Ja sam o tome govorio ovde vise puta ali lokalnim spamerima ne predstavlja problem da to iznova i iznova ponavljaju.

I[U:]storicar, kakav je Lucien Karchmar, u svojoj knjizi Draza Mihailovic and the Rise of the Cetnik Movement, 1941–1942 , 1987, odbacio svaku mogucnost da je Draza pisao te instrukcije, ovaj falsifikat priznat je i dokazan kod nas.[/U]

Iznose ga u svojoj knjizi Rat i mir djenerala, istoricari Vesovic, Dimitrijevic, i Nikolic, u poglavlju Falsifikati.

U fusnotama, autori navode niz nelogičnosti, koje Draži ne bi promakle, od kojih se najveća odnosi na potpis. Naime, Draža se ovde navodno potpisao kao \"đeneralštabni đeneral\". U stvarnosti, on je još uvek bio pukovnik. U fusnotama takođe piše da se jedan od autora ovog falsifikata javio i javno priznao svoje delo, na tribini Instituta za savremenu istoriju, 8. aprila 1997. godine.

1.tja , izgleda da si krivo obavesten.Lucien Karchmar iznosi tezu, da je djurisic napisao sam te instrukcije , da bi imao pokrice...........:D

2. posto volis logiku , evo ti te instrukcije jos jedanput:

BR. 34
INSTRUKCIJA DRAŽE MIHAILOVIĆA OD 20. DECEMBRA 1941.
KOMANDANTU ČETNIČKIH ODREDA U CRNOJ GORI I KOMANDANTU
LIMSKIH ČETNIČKIH ODREDA O ORGANIZACIJI, CILJEVIMA I
UPOTREBI ČETNIČKIH ODREDA1
KOMANDA ČETNIČKIH ODREDA Jugoslovenske Vojske
GORSKI ŠTAB Str. Pov. Dj. Br. 370 20 decembra 1941 god.
POLOŽAJ
ĐENERALŠTABNOM MAJORU g. ĐORĐU LAŠIĆU2 — KOMANDANTU
ČETNIČKIH ODREDA JUGOSLOVENSKE VOJSKE U CRNOJ GORI i KAPETANU
g. PAVLU ĐURIŠIĆU KOMANDANTU LIMSKIH ČETNIČKIH ODREDA
JUGOSLOVENSKE VOJSKE
INSTRUKCIJA:
Naša se država nalazi još uvek u ratu sa vekovnim našim neprijateljima Nemcima i
Italijanima.
Van naše Otadžbine bori se za slobodu našega naroda omiljeni nam Kralj sa vladom koja
radi na diplomatskom polju3 i oružanom snagom koja se rame uz rame sa našim velikim
saveznicima dostojno našem narodu i oružju bori na Srednjem Istoku.4
Sloboda je najveće dobro jednog časnog naroda, zato smo i mi sami u Otadžbini dužni
učiniti sve, boriti nadčovečanskim naporima sledujući svetlim primerima iz naše slavne
istorije, te da izbacimo neprijatelja iz naše drage nam Otadžbine.
U toj gigantskoj borbi nismo sami, već su uz nas velike sile — naše saveznice Amerika
— Engleska — Rusija — Kina i sve ostale demokratske snage. Naša je pobeda izvesna.
Naša Vojska koja je u aprilu ove godine doživela, izdajstvom mnogih mračnih elemenata,
najveću svoju katastrofu, nije još pobeđena jer rat nije završen, prema tome nema ni
pobeđenih niti pobedioca.
Četnički odredi naše Jugoslovenske Vojske produžili su njen život kako bi se u neravnoj
ali punoj slave borbi oprali čast našeg naroda i svetlog oružja.
Ciljevi naših odreda jesu:5
1.) Borba za slobodu celokupnog našeg naroda pod skiptrom Njegovog Veličanstva
Kralja Petra II.
2.) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju, etnički čistu u granicama Srbije —
Crne Gore — Bosne i Hercegovine — Srema — Banata i Bačke.
3.) Borba za uključenje u naš državni život i svih još neoslobođenih, slovenačkih
teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst — Gorica — Istra i Koruška) kao i Bugarske,
severne Albanije sa Skadrom.
4) Čišćenje državne teritorije od svih narodnih manjina i nenacionalnih elemenata.
5.) Stvoriti neposredne zajedničke granice između Srbije i Crne Gore, kao i Srbije i
Slovenačke čišćenjem Sandžaka od Muslimanskog življa i Bosne od Muslimanskog i
Hrvatskog življa.
6.) Kazniti sve Ustaše i Muslimane koji su u tragičnim danima nemilosrdno uništavali naš
narod.
7.) Kazniti sve one koji su krivi za našu aprilsku katastrofu.
8) U krajevima očišćenim od narodnih manjina i nenacionalnih elemenata izvršiti
naseljavanje Crnogorcima (u obzir dolaze siromašne nacionalne ispravne i poštene
porodice).
9.) Osiguranje jednog takvog političkog tela koji će voditi državni brod smerima opštih
narodnih težnji i interesa.6
10.) Ciljevi su ogromni zato je borba utoliko zahvalnija za one koji se bore za njihovo
ostvarenje.7
Učinite sve što je u Vašoj moči da se i sav nacijonalni elemenat u Crnoj Gori što pre
svrsta u naše odrede jer događaji se redaju vrtoglavom brzinom i ne srneju nas zateći
nespremnim.
Sa Komunistima — partizanima ne može8 biti nikakove saradnje jer se oni bore protiv
dinastije i za ostvarenje socijalne revolucije, što nikada nesme biti naš cilj, jer smo mi
jedino i isključivo samo vojnici i borci za Kralja, Otadžbinu i slobodan narod.
Upotreba četničkih odreda u Crnoj Gori: u danom trenutku!9
1.) Jednim delom snaga dejstvovati iz doline Lima pravcem: Bijelo Polje — Sjenica sa
zadatkom očistiti Pešter od Muslimanskog i Arnautskog10 življa.
Ove snage moraju tesno sarađivati sa odredima Javorskim i Goliskim.
2.) Delom snage dejstvovati pravcem preko Čakora ka Metohiji sa zadatkom da se na
tome pravcu očisti teritorija od Arnauta, kao i da se presretnu oni koji će biti gonjeni iz
Peštera — Sandžaka.
Ove snage moraju sarađivati sa snagama pod jedan i Kopaoničkim odredima.
3.) Delom snaga iz oblasti Nikšića dejstvovati pravcem Južnog primorja11 ka Dubrovniku
sa zadatkom da se ovi oslobode.
Ove snage moraju sarađivati sa levom Dangićevom kolonom12 koja će dejstvovati preko
Mostara i
4.) Delom snaga dejstvovati ka Jugu u cilju zauzimanja Skadra.
U svakom slučaju obezbediti Crnu Goru od upada Arnautskih elemenata iz Albanije.
Postupak: sa Arnautima, Muslimanima i Ustašama prema njihovim zaslugama za njihova
gnusna nedela prema našem življu t.j. iste treba prepustiti »Narodnom sudu« — prema
Hrvatima koji su pod okupacijom Italijana13 postupiti prema njihovom držanju u danom
trenutku.
ORGANIZACIJA:
Za celu oblast Crne Gore postavljam za komandanta svih četničkih odreda Jugoslovenske
Vojske generalštabnog majora g. Đorđa Lašića. Sastav štaba ostavlja se slobodnom
nahođenju samom komandantu. Važno je da štab ima operativno, obaveštajno,
propagandno i ekonomsko odelenje.
Naziv ovog štaba jeste: Komanda Četničkih Odreda Jugoslovenske Vojske — gorski štab
br. 15.
Važno je da štab bude ekspeditivan da se ne gubi u administraciji već da mu bude rad
zasnovan na stvarnim činjenicama na samom terenu.
Za komandanta Limskih Četničkih Odreda u oblasti Sreza Andrijevačkog, Beranskog,
Bijelo-Poljskog, Prijepoljskog, Plevaljskog i Kolašinskog postavljam pešadiskog
kapetana I klase g. Pavla Đurišića.14 Sve ostale komandante postaviće sam komandant za
Crnu Goru, odnosno komandant Limskog odreda za svoj reon.15

.
 
U celom svom radu rukovoditi se načelom borbe za narod t.j. osluškivati što narod želi pa
tako i raditi. Za komandante i komandire postavljati ljude koje želi sam narod. Oslanjati
se u punoj meri na naše nacijonalne političke borce16 čiju sa-radnju zamolite17 kako bi
nam borba bila što uspešnija. U toj borbi nesme biti političkih momenata niti lične
politike za zadovoljavanje svojih ambicija. Cela borba ima nositi karakter čisto
nacionalni18 sa vrhovnim ciljem sloboda naroda.
Organizaciju izvoditi prema priloženim uputima,19 datim usmenim20 instrukcijama
kapetanu g. Đurišiću i obzirom na lokalne prilike. Upravne i samopravne vlasti ostaju one
koje su bile na dan 27 marta 1941. godine. Ako je neko lice među njima kompromitovano
u radu sa neprijateljem ili korupcijonaško ili kao takvo od naroda žigosano treba ga
smeniti.
Nazive pojedinim bataljonima i odredima davati prema mesnim geografskim pojmovima,
a u koliko to nije zgodno može i po imenu komandanta. Potčinjenekomande nose svoje
nazive sa brojem 15/broj koga odredi komandant.
Što pre izvršite formiranje jedinica, postavite komandante koji treba da se staraju o
čvrstom povezivanju jedinica da se još sada nalaze na terenu na kome će i dejstvovati.
Prikupljajte oružje i municiju stvarajući slagališta21 — Baze u kojima prikupite i životna
sredstva. Poznato je da pojedini krajevi Crne Gore raspolažu sa obilnim oružjem i
municijom, dok drugi oskudevaju zato je potrebno što pre izvršiti ravnomernu22 podelu
toga oružja. Za ovo se obratite za pomoć narodnom poslaniku g. Rašoviću.23
VEZA:
Sa glavnim štabom održavaćete vezu Radio stanicom24 (prema podatcima g. Rašović ima
armisku Radio stanicu). Šifra za rad Radiom data je kapetanu g. Pavlu Đurišiću. Dok se
ne uspostavi radio Veza istu održavati i kuririma šifrom datom napred imenovanom.
Poznato je da u Crnoj Gori vlada velika oskudica životnih namirnica zato pripremite
Aerodrom barem25 za spuštanje padobranima26 čime ćete omogućiti da se šalje brza i
efikasna pomoć narodu u Crnoj Gori. Tačno mesto sa geografskim kordinatama što pre
saopštite ovome štabu. Aerodrom mora da bude pripremljen za noćni prijem zbog čega
treba na njemu da postoji jedna Vazduhoplovna grupa koja će isti umeti osvetliti kada se
bude pojavio dolazak Avijona.
Neophodno je potrebno obezbediti jedan siguran kanal sa morske obale u unutrašnjost jer
postoji verovatnoća da će pomoć stizati i morskim putem.
Vezu sa Dangićem u Bosni održavati preko Gacka na Bileće i preko Foče na Kalinovik.
Vezu sa Srbijanskim odredima održavati preko Limskog odreda.
Već je napred napomenuto da je saradnja sa ispravnim nacionalnim političkim
elementima od neophodne ogromne važnosti s toga učinite sve da se ti elementi — viđeni
Crnogorski prvaci prihvate ove svete borbe za bolju budućnost našeg naroda27 oni neka
imaju uloge koje i pripadaju vođama naroda.
Odmah po prijemu ovoga naređenja pozovite te viđene ljude i sa njima stvorite, kako u
glavnom, tako i u oblasnim štabovima političke odbore sa zadatkom potpomaganja naše
akcije.28
Što se situacije u državi tiče ista je izložena kapetanu g. Đurišiću.
U Vašem radu rukovodite se napred iznetim, datim instrukcijama kapetanu g. Đurišiću i
obzirom na lokalne prilike. Važno je da se našim akcijama ne izazivaju uzaludne žrtve,
već da se pridržavamo našeg načela: Postići cilj sa što manje žrtava.
Šaljem svoj komandantski pozdrav svima nacijonalisti-ma u Crnoj Gori.
DA ŽIVI NJEGOVO VELIČANSTVO KRALJ PETAR II! DA ŽIVI CEO NAŠ
NAROD!
M.P.29
30Primljeno k znanju. Raspis upućen radi instrukcije Srpskim komandantima u akta.
KOMANDANT:
Deneralštabni đeneral
Drag. M. Mihailović
Str. pov. br. 10 10. I. 1942. g.
Komandant, pešad. kap. I kl.
M.P.

obrati paznju na datum; 10 januar 1942 godine. draza je postao brigadni general 7 januara 1942 godine
 
Muslimanske civilne zrtve popisane su u knjizi Dedijera i Miletica i ima ih upravo ovoliko, koliko su prema ovom falsifikatu ubili samo cetnici u 3 sreza. Svi znamo ciji su to istoricari, sto dalje govori za sebe...

nisu popisane, jer su oni iskljucivo skupljali materijal. medjutim i sa hrvatske i sa srpske strane, postoji politicko-propagandni rat po pitanju broj zrtava, i broja zlocina. i jedna i druga strana inzistira na tome da bude zrtva, i da broj njenih zrtava bude sto veci, a broj verificiranih zlocina sto manji;

po pitanju broja zrtava na teritoriji jugoslavije, postoji vrlo dobra knjiga:

"Balkan holocausts?"
Serbian and Croatian victim-centred
propaganda and the war in Yugoslavia

DAVID BRUCE MACDONALD


sto se tice statistike , i kocovic i zerjavic su blizu po brojevima, pa kada su muslimani u pitanju broj iznosi 103 hiljade (103 000) u taj broj spadaju muslimani poginuli u ustasama, partizanima, domobranima i zrtve terora. od tog broja , gruba procena, je da oko 53 hiljade (53 000 ) otpada na cetnicki teror. da ponovim "procena" . nije po imenu i prezimenu
 
Poslednja izmena:

Back
Top