Žrtvovanje prvorođenaca u Bibliji
--------------------------------------------------------------------------------
Inače ovo je djelo jednog moga kolege s Hrvatskog foruma ova post.
Idemo rasprava!!Ako ima itko osim Caliburna o ovome.
Ovo je sigurno vrlo intrigantna tema. Koliko je žrtvovanje prvorođenaca zaista bila stvarnost u Izraelu prije babilonskog sužanjstva neka čitatelj procijeni sam, jer navedeni citati iz Biblije govore zapravo sami za sebe:
Kralj Jošija obračunava se sa široko rasprostranjenim kultom za koji se čini da se nikako ne može dovesti u vezu s židovskom religijom, a opet sve se to događa u samom Jeruzalemu i po čitavoj Judeji. Najstrašnije od svega je da Židovi žrtvuju svoje kćeri i sinove provodeći ih kroz oganj, što znači da ih nakon prinošenja na žrtvu spaljuju.
I prorok Ezekiel opisuje isti kult:
Nema sumnje, Židovi su žrtvovali svoje sinove i kćeri provodeći ih kroz oganj.
Prorok Jermija tvrdi isto:
Kroz usta proroka sam Jahve kaže da on to nikada nije zapovijedio.
Ali, da li je baš tako?
Što to Jahve ovdje traži od Židova? Prvorođenca od sinova. I što bi on s tim prvorođencem:
Pa Jahve ovdje traži upravo ono s čime se gore obračunava kralj Jošija, traži da Abraham žrtvuje svoga prvorođenca od Sare i da ga provede kroz oganj.
Da je Jahve zaista krvoločan prikazuje i slijedeći navod iz knjige Izlaska:
Pa što to ovaj Jahve traži? Svakog prvorođenca od stoke i od ljudi? I ne samo da traži nego ih i ubija. Židovi da bi to spriječili moraju svoje prvorođence otkupljivati od Jahvea. Ako ih ne otkupe i ako ne prinose pashalnu žrtvu u vidu janjeta ode glava prvorođencima. Strašan je to bog:
:
Židovi su trebali Jahvi davati svoje prvorođene sinove, jer je tako bilo zapisano u Zakonu:
Žrtvovanje prvorođenih sinova nije očito bio neki strani običaj, pa se tako i prorok Mihej pita:
I sada slijedi Jahveovo priznanje:
Sam Jahve je dao takve uredbe i zakone. Kralj Jošija obračunava se s Jahvinim zakonima, a prorok Jeremija ne govori istinu.
I što je bilo dalje? Nakon 7 stoljeća pojavili se kršćani koji su stari davno zakopani zakon ponovno izbacili na vidjelo:
!
U kršćanstvu sam Jahve žrtvuje svoga vlastitoga prvorođenca kao pashalno janje samome sebi.
Nisam ovo napisao iz svoje glave. Postoje ozbiljne knjige koje obrađuju ovu temu. Žrtvovanje prvorođenaca najbolje je dokumentirano čak i arheološkim nalazima kod Feničana koji su bili prvi susjedi Židova. Kod Feničana Molek nije naziv za nekog boga, nego je u tom jeziku to izraz za specijalnu žrtvu u kojoj se prvorođenci prinose na žrtvu provođenjem kroz oganj. Tamo bogu Baalu Hamonu i božici Tanit, a kod Židova bogu Jahveu i božici Ašeri. Da, božici Ašeri koja je bila autentična božica Židova prije nego što su oni postali monoteisti nakon Jošijine reforme. Posljedica te reforme je bila cenzura starijih biblijskih tekstova, ali ta cenzura očito nije bila dovoljno temeljita.
Ono što je paradoksalno je to da su najjezovitije stvari koji si čovjek može zamisliti rezultirale knjigom koja je najsvetija većini čovječanstva.
Literatura:
- Biblija
- King Manasseh and child sacrifice: biblical distortions of historical realities by Francesca Stavrakopoulou
- From Gods to God: Dynamics of Iron Age Cosmologies by Baruch Halpern, Matthew J. Adams
- The transformation of Child Sacrifice in Judaism and Christianity by Jon D. Levenson
--------------------------------------------------------------------------------
Inače ovo je djelo jednog moga kolege s Hrvatskog foruma ova post.
Idemo rasprava!!Ako ima itko osim Caliburna o ovome.
Ovo je sigurno vrlo intrigantna tema. Koliko je žrtvovanje prvorođenaca zaista bila stvarnost u Izraelu prije babilonskog sužanjstva neka čitatelj procijeni sam, jer navedeni citati iz Biblije govore zapravo sami za sebe:
....
Kralj Jošija obračunava se sa široko rasprostranjenim kultom za koji se čini da se nikako ne može dovesti u vezu s židovskom religijom, a opet sve se to događa u samom Jeruzalemu i po čitavoj Judeji. Najstrašnije od svega je da Židovi žrtvuju svoje kćeri i sinove provodeći ih kroz oganj, što znači da ih nakon prinošenja na žrtvu spaljuju.
I prorok Ezekiel opisuje isti kult:
.
Nema sumnje, Židovi su žrtvovali svoje sinove i kćeri provodeći ih kroz oganj.
Prorok Jermija tvrdi isto:
Kroz usta proroka sam Jahve kaže da on to nikada nije zapovijedio.
Ali, da li je baš tako?
!
Što to Jahve ovdje traži od Židova? Prvorođenca od sinova. I što bi on s tim prvorođencem:
Pa Jahve ovdje traži upravo ono s čime se gore obračunava kralj Jošija, traži da Abraham žrtvuje svoga prvorođenca od Sare i da ga provede kroz oganj.
Da je Jahve zaista krvoločan prikazuje i slijedeći navod iz knjige Izlaska:
mušku prvinu materinjega krila, a svakoga prvorođenca od svojih sinova otkupljujem."
Pa što to ovaj Jahve traži? Svakog prvorođenca od stoke i od ljudi? I ne samo da traži nego ih i ubija. Židovi da bi to spriječili moraju svoje prvorođence otkupljivati od Jahvea. Ako ih ne otkupe i ako ne prinose pashalnu žrtvu u vidu janjeta ode glava prvorođencima. Strašan je to bog:
:
Židovi su trebali Jahvi davati svoje prvorođene sinove, jer je tako bilo zapisano u Zakonu:
Žrtvovanje prvorođenih sinova nije očito bio neki strani običaj, pa se tako i prorok Mihej pita:
I sada slijedi Jahveovo priznanje:
Sam Jahve je dao takve uredbe i zakone. Kralj Jošija obračunava se s Jahvinim zakonima, a prorok Jeremija ne govori istinu.
I što je bilo dalje? Nakon 7 stoljeća pojavili se kršćani koji su stari davno zakopani zakon ponovno izbacili na vidjelo:
!
U kršćanstvu sam Jahve žrtvuje svoga vlastitoga prvorođenca kao pashalno janje samome sebi.
Nisam ovo napisao iz svoje glave. Postoje ozbiljne knjige koje obrađuju ovu temu. Žrtvovanje prvorođenaca najbolje je dokumentirano čak i arheološkim nalazima kod Feničana koji su bili prvi susjedi Židova. Kod Feničana Molek nije naziv za nekog boga, nego je u tom jeziku to izraz za specijalnu žrtvu u kojoj se prvorođenci prinose na žrtvu provođenjem kroz oganj. Tamo bogu Baalu Hamonu i božici Tanit, a kod Židova bogu Jahveu i božici Ašeri. Da, božici Ašeri koja je bila autentična božica Židova prije nego što su oni postali monoteisti nakon Jošijine reforme. Posljedica te reforme je bila cenzura starijih biblijskih tekstova, ali ta cenzura očito nije bila dovoljno temeljita.
Ono što je paradoksalno je to da su najjezovitije stvari koji si čovjek može zamisliti rezultirale knjigom koja je najsvetija većini čovječanstva.
Literatura:
- Biblija
- King Manasseh and child sacrifice: biblical distortions of historical realities by Francesca Stavrakopoulou
- From Gods to God: Dynamics of Iron Age Cosmologies by Baruch Halpern, Matthew J. Adams
- The transformation of Child Sacrifice in Judaism and Christianity by Jon D. Levenson
