Alekasandar3
Buduća legenda
- Poruka
- 35.716
Po prvi put u svojoj 60-godišnjoj povijesti NATO je suočen s novim izazovom – minusom na računu. Zbog vojnih i mirovnih misija NATO živi iznad svojih mogućnosti. Proračunska rupa duboka je 50 milijuna eura.
NATO savez, sinonim za vojnu premoć i utjecaj, zapao je u financijske probleme. Njegovih 28 članica troše više novca no što se slijeva u blagajnu Saveza, a takvo što još nije zabilježeno u njegovoj 60-godišnjoj povijesti. Ministre obrane zemalja članica očekuje rasprava kako napuniti praznu blagajnu. Tim povodom u četvrtak i petak ovog tjedna održat će se sastanak u Bratislavi, glavnom gradu Slovačke. „Upustili smo se u projekte koje ne možemo platiti i tako više ne možemo nastaviti.“, poručio je glavni tajnik NATO-a, bivši danski premijer, Anders Fogh Rasmussen. Ali zatezanje remena teško će proći, prije svega, zbog vojnih operacija u Afganistanu, ali i mirovnih misija na Balkanu i u Somaliji.
Rat u Afganistanu skupo se plaća
Za NATO tek mrvice
Glasnogovornik NATO-a James Appathurai nije htio govoriti o konkretnim podacima. Tek je dodao da su veći troškovi doveli do manjka u blagajni. Prema njegovim riječima, gubitak nije dramatičan, ali nije ni zanemariv. Iz diplomatskih izvora moglo se doznati kako je NATO u minusu od 50 milijuna eura. Osim vojnih i mirovnih operacija, NATO je izgubio novac i na području investicija i to od 8 do 10 milijuna eura u proteklih nekoliko godina. Treba reći da ono što članice izdvajuju za NATO predstavlju tek mrvice u odnosu na njihove nacionalne vojne proračune. Primjerice, njemački doprinos čini 15 posto NATO-vog proračuna, ali spomenuti iznos predstavlja tek 0.5 posto njemačkog vojnog proračuna. Iako se opseg djelovanja značajno povećao, nisu rasli i prihodi koji dolaze od zemalja članica. Dok se nekoć novac trošio za administraciju, sredstava sad odlazi na vojne bolnice po svjetskim ratištima i AWACS zrakoplove. „Proračunska rupa mora se pokrpati što je prije moguće, a na ministrima je da odluče hoće li se štedjeti ili će se smanjiti opseg našeg djelovanja.“, poručio je Rasmussen.
Čelni ljudi Saveza moraju odlučiti na čemu će štedjeti
Birokracija jede novac
Prošle godine NATO je ustrojio novu zapovjednu strukturu koja je trebala utjecaj i radna mjesta raspodijeliti pravednije. Svakako bi bilo pametno u ova teška vremena rezati birokraciju, ali takvo se što zbog političkih razloga teško može očekivati. Južne članice poput Italije, Turske, Grčke i Španjolske oštro se protive zadiranju u postojeću raspodjelu moći. S druge strane, istočne članice Saveza, gdje su još uvijek svježa sjećanja na vrijeme Hladnog rata i blokovske podjele svijeta, također ne kriju zabrinutost oko mogućeg raspleta ove drame. Naime, postoji bojazan da bi manjak novca mogao ugroziti samu svrhu Saveza – zaštitu u slučaju agresije kako stoji u čuvenom članku 5 Washingtonskog ugovora koji je, inače, prvi put primjenjen nakon 11. rujna. Iz anonimnih diplomatskih krugova može se čuti kako prije rezanja troškova, NATO mora odlučiti koja će biti njegova svrha i misija u budućnosti. Ali stezanje remena zahtjeva osjetljive političke kompromise koji se teško mogu očekivati.
Autor: dpa / G. Prokopec
Odg. urednik: S. Kobescak
NATO savez, sinonim za vojnu premoć i utjecaj, zapao je u financijske probleme. Njegovih 28 članica troše više novca no što se slijeva u blagajnu Saveza, a takvo što još nije zabilježeno u njegovoj 60-godišnjoj povijesti. Ministre obrane zemalja članica očekuje rasprava kako napuniti praznu blagajnu. Tim povodom u četvrtak i petak ovog tjedna održat će se sastanak u Bratislavi, glavnom gradu Slovačke. „Upustili smo se u projekte koje ne možemo platiti i tako više ne možemo nastaviti.“, poručio je glavni tajnik NATO-a, bivši danski premijer, Anders Fogh Rasmussen. Ali zatezanje remena teško će proći, prije svega, zbog vojnih operacija u Afganistanu, ali i mirovnih misija na Balkanu i u Somaliji.
Rat u Afganistanu skupo se plaća
Za NATO tek mrvice
Glasnogovornik NATO-a James Appathurai nije htio govoriti o konkretnim podacima. Tek je dodao da su veći troškovi doveli do manjka u blagajni. Prema njegovim riječima, gubitak nije dramatičan, ali nije ni zanemariv. Iz diplomatskih izvora moglo se doznati kako je NATO u minusu od 50 milijuna eura. Osim vojnih i mirovnih operacija, NATO je izgubio novac i na području investicija i to od 8 do 10 milijuna eura u proteklih nekoliko godina. Treba reći da ono što članice izdvajuju za NATO predstavlju tek mrvice u odnosu na njihove nacionalne vojne proračune. Primjerice, njemački doprinos čini 15 posto NATO-vog proračuna, ali spomenuti iznos predstavlja tek 0.5 posto njemačkog vojnog proračuna. Iako se opseg djelovanja značajno povećao, nisu rasli i prihodi koji dolaze od zemalja članica. Dok se nekoć novac trošio za administraciju, sredstava sad odlazi na vojne bolnice po svjetskim ratištima i AWACS zrakoplove. „Proračunska rupa mora se pokrpati što je prije moguće, a na ministrima je da odluče hoće li se štedjeti ili će se smanjiti opseg našeg djelovanja.“, poručio je Rasmussen.
Čelni ljudi Saveza moraju odlučiti na čemu će štedjeti
Birokracija jede novac
Prošle godine NATO je ustrojio novu zapovjednu strukturu koja je trebala utjecaj i radna mjesta raspodijeliti pravednije. Svakako bi bilo pametno u ova teška vremena rezati birokraciju, ali takvo se što zbog političkih razloga teško može očekivati. Južne članice poput Italije, Turske, Grčke i Španjolske oštro se protive zadiranju u postojeću raspodjelu moći. S druge strane, istočne članice Saveza, gdje su još uvijek svježa sjećanja na vrijeme Hladnog rata i blokovske podjele svijeta, također ne kriju zabrinutost oko mogućeg raspleta ove drame. Naime, postoji bojazan da bi manjak novca mogao ugroziti samu svrhu Saveza – zaštitu u slučaju agresije kako stoji u čuvenom članku 5 Washingtonskog ugovora koji je, inače, prvi put primjenjen nakon 11. rujna. Iz anonimnih diplomatskih krugova može se čuti kako prije rezanja troškova, NATO mora odlučiti koja će biti njegova svrha i misija u budućnosti. Ali stezanje remena zahtjeva osjetljive političke kompromise koji se teško mogu očekivati.
Autor: dpa / G. Prokopec
Odg. urednik: S. Kobescak
..a znate da oni mogu da izazovu rat da bi popunili fondove?
