NEPUBLIKOVANI SPECIJALITET naše numizmatike RRR!

mama vera

Zainteresovan član
Poruka
239
Prošlo je već 12 godina od kako se navedeni komad (prikazan u sredini na grupnim slikama sa redovnim primercima ) nalazi u mojoj kolekciji. Ni u novom katalogu R. Mandića nije naveden ovakav TROSTRUKI specijalitet kovanica iz 1925-te godine:

1) Njegov prečnik je 25,10 mm (vidi sl.3) umesto 23 mm

2) Verovatno je upotrebljena druga legura od originalno korišćene.Težina mu je 5,0385 g i
debljina glatkog dela 0,95 mm (a kod regularnog : 4,8996 g /1,35 mm). Boja je nalik
NIKLU, no nije magnetičan ni malo.

3) Veći portret i font natpisa, kao i kruna odn. lišće ... nego na redovnom primerku.

Vidljiv je na reversu kovnički znak MUNJA, a kovanica je po obodu nazubljena (sl.4).
 

Prilozi

  • Reversi kovanica iz 1925. god. (sa SPECIJALITETOM u sredini).jpg
    Reversi kovanica iz 1925. god. (sa SPECIJALITETOM u sredini).jpg
    48,4 KB · Pregleda: 161
  • Aversi kovanica iz 1925. god. (sa SPECIJALITETOM u sredini).jpg
    Aversi kovanica iz 1925. god. (sa SPECIJALITETOM u sredini).jpg
    24,7 KB · Pregleda: 151
  • Revers SPECIJALITETA od 1 dinar 1925.jpg
    Revers SPECIJALITETA od 1 dinar 1925.jpg
    47,1 KB · Pregleda: 124
  • Nazubljeni obod SPECIJALITETA od 1 dinar 1925.jpg
    Nazubljeni obod SPECIJALITETA od 1 dinar 1925.jpg
    28,8 KB · Pregleda: 97
čestitam! pravi specimen! samo mi nije jasno zašto popriličan broj ozbiljnijih numizmatičara ne obraća pažnju na ovakve primerke a to je po meni i cilj...svaka devijacija je veoma bitna i trebalo bi je objaviti detaljnu analizu i potražiti njeno poreklo (u DInaru ili na sajtu) čim je neko pronađe a zasigurno ih je mnogo više nego što mislimo
 
slično mi se desilo sa otporaškim dinarom i sa 2 dinara 1992 kada sam tražio detaljnije podatke...tu dvodinarku 92 san našao u 2 različite legure ali niko nije znao da mi kaže ništa više o neusvojenim varjantama i matrerijalima...stvarno je žalosno što je većina polupismena i priučena pa dolazi do ovakvih situacija
što se tiče mama vera serije 1925, to bi hitno trebalo objaviti makar samoinicijativno!Neobjavljeno kao i da ne postoji praktično...
 
čestitam! pravi specimen! samo mi nije jasno zašto popriličan broj ozbiljnijih numizmatičara ne obraća pažnju na ovakve primerke a to je po meni i cilj...svaka devijacija je veoma bitna i trebalo bi je objaviti detaljnu analizu i potražiti njeno poreklo (u DInaru ili na sajtu) čim je neko pronađe a zasigurno ih je mnogo više nego što mislimo
Pa na zalost vecina nasih kolekcionara pa cak i onih iskusnih i "na glasu" vise obraca paznju na to sta koliko vrijedi i kako se krece trenutna potraznja nego sto se bavi numizmatikom u onom klasicnom smislu rijeci tj. kao pomocnom istorijskom naukom. Izvan ovih nasih balkanskih prostora numizmaticari puno vise paznje poklanjaju upravo ovom drugom aspektu numizmatike.
 
Štovani goga1952,
Vrlo je lepo što ste g-dinu Zlatku dali podršku i izrazili nadu da će katalog objediniti sve dosadašnje i biti još bolji od postojećih na ovim prostorima. No, od kolekcionara sa takvim stažom, a poznajem lično svega četvoricu sa takvim stažom (ali iz Srbije), očekujem da date svoje mišljenje o komadu koji sam prezentovao. Verovatno vam je mnogo toga istog ili sličnog dolazilo do ruku . . .
 
Mislim da postoji primjerak od ili 50 para ili 2 dinara koji ima veci promjer od onog "obicnog" komada. Ne mogu 100% potvrditi. Trebam malo konzultirati literaturu.

Svakako da se u ovom slucaju radi o zanimljivom primjerku, svaka cast vlasniku sto je otkrio ovakav primjerak koji do sada nije zabiljezen u literaturi.

LP

Zlatko

p.s. Javite se redakciji "dinara", mislim da bi oni vrlo rado objavili vijest o pronalasku ovakvog komada.
 
Bravo Zlatko,

Jedva čekam konačno kvalitetan katalog numizmatičkog materijala sve na jednom mjestu, a ne desetak kataloka od različiti autora a opet u svakom puno nedostataka i nedovoljno opisa o raritetima koji zanimaju iskusnije numizmatičare,,, predbilježavam se za Vaš uradak.

lijepi pozdrav goga1952


Moja intencija i jest napraviti "sve na jednom mjestu", sve informacije do kojih se moze doci. Pored podataka o redovnim i prigodnim izdanjima, te specijalitetima, ukljucit cu i podatke o literaturi za svaki pojedini primjerak. Tako da ako nekoga zanima vise informacija npr. o 50 dinara 1932, moci ce pogledati popis clanaka ili knjiga u kojima je nesto objavljeno o tom komadu.

LP

Zl.
 
Moja intencija i jest napraviti "sve na jednom mjestu", sve informacije do kojih se moze doci. Pored podataka o redovnim i prigodnim izdanjima, te specijalitetima, ukljucit cu i podatke o literaturi za svaki pojedini primjerak. Tako da ako nekoga zanima vise informacija npr. o 50 dinara 1932, moci ce pogledati popis clanaka ili knjiga u kojima je nesto objavljeno o tom komadu.

LP

Zl.
Pozdrav, kolega
to je nešto što već duže vremena zagovaram i predlažen onima koji su u mogućnosti da ostvare tako nešto tj da prikupe i publikuju
Lično ću pokušati slično ostvarenje samo za oblast Keltske numizmatike u svom diplomskom (tema je: Pojava novca kod Kelta na Balkanu)....
Veliki pozdrav svima sa ove teme
 
Poštovani g-dine Zlatko,
Koliko je meni poznato, postoje sledeći specijaliteti kovanica iz 1925. godine i to:

1. 50 para većeg prečnika

2. 1 dinar od drugojačije legure odn. metala i

3. 2 dinara sa većim profilom glave kralja Aleksandra

Ovaj moj primerak je prilično jedinstven (bar trenutno), sve 3 osobenosti u jednom komadu!

Ukoliko ste u prilici pošaljite mi e-mail adresu kovnice u POISSY-ju, da bi ih kontaktirao.

Pozdrav
 
Koliko je meni poznato, postoje sledeći specijaliteti kovanica iz 1925. godine i to:

1. 50 para većeg prečnika

2. 1 dinar od drugojačije legure odn. metala i

3. 2 dinara sa većim profilom glave kralja Aleksandra

Ima ih puno vise.

Ukoliko ste u prilici pošaljite mi e-mail adresu kovnice u POISSY-ju, da bi ih kontaktirao.

Nazalost ne znam. Mada sam misljenja sve da ih i kontaktirate, nebi Vam mogli pomoci, nazalost. Radi se o periodu prije drugog svjetskog rata i vjerovatno tamo vise nema zaposlenika koji su radili u vrijeme kovanja, a s druge strane, informacije vezane uz kovanje novca su vise manje tajne i kovnica ih ne moze odavati bez pristanka narucitelja.

LP

Zl.
 
Veoma interesantan primjerak i primjer(nije jedini).Glava Aleksandra nije ista kao na ostalim iz ove serije.
50para,1dinar i 2dinara vjerovatno su se kovali u isto vrijeme.Postavimo pitanje, da li ima i ove druge dvije ove varijante.Kovnica vam to nikada neće reći.Koliko vidim glava je malo izlizana ili je loša slika.Ako je izlizana, bilo je nemoguće da bude u opticaju sa takvom razlikom u dimenziji a da neko to ne uoči.To bi svako primjetio.O ovome treba malo više razmišljati pa donijeti neki zaključak.Može se uz jako lobiranje staviti u katalog, ali u katalog stavljaju oni koji prave kataloge ili su suradnici i ako oni imaju te kovanice, jer ako ih oni nemaju, najvjerovatnije i da je postojala neće biti postavljena.
 
čestitam! pravi specimen! samo mi nije jasno zašto popriličan broj ozbiljnijih numizmatičara ne obraća pažnju na ovakve primerke a to je po meni i cilj...svaka devijacija je veoma bitna i trebalo bi je objaviti detaljnu analizu i potražiti njeno poreklo (u DInaru ili na sajtu) čim je neko pronađe a zasigurno ih je mnogo više nego što mislimo
Poštovani kolega.Pitate se zašto popriličan broj ozbiljnijih numizmatičara ne vidi ove devijacije što i jeste cilj.Potpuno ste u pravu.Pitate li se ko su numizmatičari na ovim prostorima.Početnici koji malo znaju i profesionalci koji su to sveli na biznis.A najžalosnije u svemu, večina nema osjećaj za to, to je kao umjetnost.Šicaju se sa rimskim mada nisu čuli za više od pet inperatora, sa mistički ukradenim džakovima Srbije iz 1917 sa pomiješane tri nominale,a u ovom slučaju sa ovom na slici.Ne gledaju oni ni kovanice koje su im sada u opticaju i ne uočavaju strahovite greške.Navešću vam primjer sadašnje kovanice 5KM Bosna i Hercegovina.Največa kovanica, bimetal i imaju tri varijante koje niko od ''ozbiljnih'' nije primjetio.Prva serija vidljivo ekscentrična sa razlivenim brojem 5, druga samo sa razlivenim 5, a tek treća serija sa popravljenim kalupom i bez greške.Kovnica inostrana mudro šuti, centralna banka koja je kvalitativno primala iste sramotno šuti(jer nisu gledali šta su im prodali),a BH numizmatičari se bave pametovanjem..Ja sam na osnovu nekih informacija dobio broj neispravnih primjeraka i on je stvarno mali.To nije ušlo u kataloge niti će ući.Smatraju greška u kovanju, a u stvari morali su dva puta praviti potpuno nove alate u stranoj kovnici da bi ispravili grešku.Pozdrav
 
Kolega Faris1,

Slazem se u dobrom dijelu sa ovim izrecenim, medjutim ima jos jedan faktor kod katalogiziranja koji dolazi do izrazaja a to je interes sakupljaca. Naime, ukoliko bi se u jednom opcem katalogu poput Krausa pokusale katalogizirati sve varijante i sitna odstupanja onda bi taj katalog prerastao u enciklopediju sa hiljadama strana, a da se i ne spominje to sto bi sve te podatke morao neko da prikuplja i azurira. S obzirom da se bavim i filatelijom moram reci da je i ovdje stvar ista! Postoje specijalizirani katalozi za pojedine drzave koji su obicno radjeni u datim drzavama koji imaju mnogo vise podataka kao i opsirnije istorijate. Ja recimo sakupljam Italiju i sto se nje tice imam Gigante katalog talijanskog novca koji je neusporedivo bolji od Krausa za ovu oblast. Jedan primjer za ove varijacije su recimo njemacki feninzi koji postoje u nekoliko razlicitih varijanti, odnosno od malo razlicitih materijala. Ovo nije navedeno cak ni u njemcakim katalozima koji su poznati po svojoj preciznosti! Mislim da se ovdje radi o vise raznih faktora a nepotrebno je kritikovati ovoga ili onoga, pametnije je zabaviti se hobijem i nastojati otkriti sto vise cinjenica kao sto su razna kovanja, greske i greskice i sl.
 
Kolega Pitronix, ma ne kritikujem nikoga, kritikujem samog sebe što sam ovakav.Vjerujte da na trafikama uvijek dajem papirnu da mi vrati kusur u matalu.I jednom pun džep kovanica i jedna od 5KM blistava, sjajna.Sav sretan stavih je na stranu.Kada za desetak dana na TV, saopštenje o pojavi falsifikata i to ova kao moja.Čuvam je.
Pogledajte kako se u Hrvatskoj prate greške na kovanicama.Ma ispada da nema ni jedna regularna.Malo smiješno ali je više sa greškom nego bez nje.Doduše to je i normalno, nikada u istoriji na tom području nisu pravili metalni novac.Kovanje je i zanat i nauka.Ali su hrvatski numizmatičari od toga napravili nauku.Ispravno ,ali malo antipropagandno prema svom vlastitom novcu, samo zbog velikog broja uočenih greški.Ja sam kod BH novca uočio samo dvije greške i to ne treba gledati kao kritiku, nego lobirati da ista uđe u kataloge.Vjerovali ili ne ovih neispravnih regularnih 5KM u inostranstvo šaljem za 15EURa.Normalno objasnim im ovo sve kao što sam na forumu.
Interesuje me Italija posljeretna.Veoma zanimljiva tehnologija kovanja novca.100 lira 1954 pa nadalje, je unutra šuplje kod nekih a kod nekih puno.Možete li mi reći da li to ima u tom italijanskom katalogu.Do sada sam uništio veći broj ovih kovanica da vidim šta je unutra.Pozdrav
 
Pozdrav,

Sto se tice gresaka nisam neki veliki ljubitelj istih, uglavnom zato sto vecina krupnih gresaka na kovanom i papirnom novcu na trziste dolazi spekulativnim putem. Naravno da sav novac koji se kuje u velikim tirazima ima i gresaka, onih sitnih. E sada to kod nasih susjeda je super sto se time zanimaju ali vecina tih gresaka je minorna a razlog zasto ih ima dosta je taj (pretpostavka) sto imaju tehnologiju koja nije bas najnovija a kontrola je uglavnom automatizirana pa se potkradaju greskice. Ali ko voli to da sakuplja, super, ja sam uvijek govorio da je to hobi i da svako ima pravo da sakuplja ono sto njega privlaci.
Vezano za talijanske lire pitanje je da li je ovo greska ili nesto drugo. Talijanske lire se od '39 (20 i 50 centisima i 1 i 2 L.) a kasnije i recimo 50 i 100 lira kuju od nehrdjajuceg celika posebno napravljenog u tu svrhu. Ovo je celik koji je cak i dobio naziv po tome acmonital acciaio monetale Italiano ili ti ga celicni talijanski novac :-) Velika je vjerovatnoca da do ovih kavitacija unutar novca (vidjo sam ih i ja) dolazi uslijed neke vrste kemijskog procesa (mozda zbog nekih mjehurica zraka u planseti) jer nije moguce da je novac kovan na ovakvom materijalu koji je izuzetno krt (te lire se mogu slomiti). Ni u talijanskom katalogu nema spomena ovome. Intersantno je da ponekad korozija uspije da se pojavi i na povrsini ovih kovanica koje inace (zbog visokog sadrzaja kroma) ne oksidiraju tj. ne hrdjaju. I mene interesuje sta potakne ovu koroziju jer je to dosta rijetko.
 
Štovani goga1952,
Vrlo je lepo što ste g-dinu Zlatku dali podršku i izrazili nadu da će katalog objediniti sve dosadašnje i biti još bolji od postojećih na ovim prostorima. No, od kolekcionara sa takvim stažom, a poznajem lično svega četvoricu sa takvim stažom (ali iz Srbije), očekujem da date svoje mišljenje o komadu koji sam prezentovao. Verovatno vam je mnogo toga istog ili sličnog dolazilo do ruku . . .

Uvaženi kolega,

Žao mi je i iskreno se ispričavam što Vam do sada nisam odgovorio na pitanje koje ste direktno meni postavili i u civiliziranom svijetu je normalno da onda i odgovorim, a moje nejavljanje je uvjetovano mojim zdravstvenim stanjem koje je veoma loše ( transplatacija srca), ali malo je bolje i eto mene odmah u numizmatici, nadam se da se nećete ljutiti.
Ali da ja krenem sa onim što Vas zanima a to je:

- da Vaša kovanica je dosta rijetka jer je nepoznat broj otkovanih komada i ja bi ga svrstao u kategoriju veoma rijedak što znači RR.
1 din. 1925. god. je kovan u dvije emisije pa otuda i dvije varijante:
I. sa oznakom kovnice, ( mujna tj. cik-cak crta) na reversu, kovano u Francuskoj,
kovnica Poissy kod Pariza - a avers ispod biste oznaka gravera "A. Patey" (lat.)
II. bez oznake kovnice, kovano u Beogradu francuskom štancom.

ovo gore je redovno izdanje a sad šećer na kraju,
Posebnosti:
a. probno kovanje ESSAI (Cu- Ni)
b. probno kovanje ESSAI ( Ni)
c. probno kovanje- veći - (Ni) = Vaš komad / cijena = 300 €, 500€ 800€
d. kovanje u AG = poliran /PP
e. kovanje u Ni = poliran /PP
f. kovanje u Cu = poliran /PP
g. kovanje u Al = poliran /PP
ovo je cjelovit i provjeren popis svih otkovanih kovanica 1 din. 1925. godine
 
Pozdrav,

Sto se tice gresaka nisam neki veliki ljubitelj istih, uglavnom zato sto vecina krupnih gresaka na kovanom i papirnom novcu na trziste dolazi spekulativnim putem. Naravno da sav novac koji se kuje u velikim tirazima ima i gresaka, onih sitnih. E sada to kod nasih susjeda je super sto se time zanimaju ali vecina tih gresaka je minorna a razlog zasto ih ima dosta je taj (pretpostavka) sto imaju tehnologiju koja nije bas najnovija a kontrola je uglavnom automatizirana pa se potkradaju greskice. Ali ko voli to da sakuplja, super, ja sam uvijek govorio da je to hobi i da svako ima pravo da sakuplja ono sto njega privlaci.
Vezano za talijanske lire pitanje je da li je ovo greska ili nesto drugo. Talijanske lire se od '39 (20 i 50 centisima i 1 i 2 L.) a kasnije i recimo 50 i 100 lira kuju od nehrdjajuceg celika posebno napravljenog u tu svrhu. Ovo je celik koji je cak i dobio naziv po tome acmonital acciaio monetale Italiano ili ti ga celicni talijanski novac :-) Velika je vjerovatnoca da do ovih kavitacija unutar novca (vidjo sam ih i ja) dolazi uslijed neke vrste kemijskog procesa (mozda zbog nekih mjehurica zraka u planseti) jer nije moguce da je novac kovan na ovakvom materijalu koji je izuzetno krt (te lire se mogu slomiti). Ni u talijanskom katalogu nema spomena ovome. Intersantno je da ponekad korozija uspije da se pojavi i na povrsini ovih kovanica koje inace (zbog visokog sadrzaja kroma) ne oksidiraju tj. ne hrdjaju. I mene interesuje sta potakne ovu koroziju jer je to dosta rijetko.


Molim kolege da mi neuzmu za zlo što pametujem po pitanju "grešaka" prilikom kovanja i štampanja novca, ali bi htio o tome reći moj stav jer smatram da treba biti dosta obazriv i pažljivo istražiti porijeklo i uzrok pojedinih grešaka jer vidim da na aukcijama veliki broj trgovaca numizmatičkim materijalom proglašavaju sve i svašta kao velike raritete pa čak idu dotle da označavaju sa sedam (7) i više slova R, neke meni nepoznate izraze u numizmatici ( a numizmatičar sam starog kova - više od četrdeset godina) kao "super lijepa", "briljantna" "kao nova" "ekstra klase" itd. itd. samo da bi postigli što bolju cijenu.
Zato mislim svi koji imaju malo bolji katalog od ozbiljnijeg izdavača - numizmatičara a ne trgovca da ponekad zavire pojedina objašnjenja termina.
Ja ču se osvrnuti samo na dva Termina i to: 1. TIP, 2. VARIJANTA, a ima ih puno kao apoen, godište, polirana ploča/PP, prigodni, jubilarni, komemorativni, makulatura, greška/eror itd.
Ovdje ču citirati Ranka Mandića i vjerujem da se neće ljutiti, a svi koji imaju njegov ili sličan katalog neka ponovo pogledaju objašnjenja:
- TIP: (eng. type): Termin koji se u numizmatici označava opći dizajnnovca, naprimjer: (Tip 1.) na aversu grb FNRJ, sa 5 baklji; (Tip2.) na aversu grb SFRJ, sa 6 baklji.
- VARIJANTA: (eng. variety): Sitnije razlike koje postoje na primjercima novca istog tipa,
npr. varijanta kovanice od 1 pare 1868. god. na kojoj je umjesto "knjaz srbski" napisano "knjaz srćski", primjerci sa ili bez oznake kovnice ili signature gravera itd.
Sobzirom da se pri kovanju ili štanpanju novca upotrebljava veliki broj kalupa / preša, često je moguće pronaći veliki broj varijanti ( npr. razlike u gravuri pramenova kose; peimjerci sa plićim otkovom pojedinih dijelova na novcu itd)
U PRONALAŽENJU VARIJANTI ČESTO SE PRETJERUJE, samo izrazite varijante treba zasebno katalogizirati.
Primjerci sa greškom "makulature" nespadaju u varijante, samo one makulature koje su prihvaćene kao zakonsko sredstvo plaćanja, i kao takve puštene u opticaj, mogu se prihvatiti kao normalne varijante.
RAZNI POGREŠNO OBREZANI, LOŠE CENTRIRANI I SL. KOMADI - NE SMATRAJU SE
NORMALNIM PRIMJERCIMA NUMIZMATIČKIH KOLEKCIJA ( to su EROR primjerci).
Ispričavam se zbog vikanja / velika slova.
Za primjer. smatram da gore pomenuti 5 KM BiH netreba uvrstiti u katalog jer je to kako je vidljivo iz ovog opisa: greška/eror ovo navodim kao ilustraciju a ne da bi kolegi umanjio vrijednost njegovih kovanica.
Zato drage kolege numizmatičari sakupljači a ne trgovci pazite šta kupujete jer što Vas uvjere da je raritetno i skupo lako se ispostavi da je bezvrijedno ili malo vrijedno.
 
Postovani kolega ne izvinjavajte se bez razloga pa pobogu ovo nije ama bas niciji forum i treba da je svaciji i da sto vise strucnih ljudi govori o njima bliskim temama. Krause je po pitanju tipa zakon jer samo bitna obiljezja i razlike medju kovanicama navodi, sve ostalo je stvar drzavnih kataloga. Definitivno dijelim misljenje kako se poprilicno pretjeruje po pitanju tih varijanti. Postoje samo 3 slova R u odredivanju stepena rariteta sve ostalo su ciste gluposti i pretjerivanja, i ti trgovci svakakvom "smecu" daju epitete rijetko, cijenjeno, tesko za naci i slicno.
A sto se tice tih 5 KM upravu ste, pitao sam za to neke prijatelje u klubu koji su jako strucni i ozbiljni ljudi, svi su me malo cudno pogledali kad sam ih pitao i slegnuli ramenima, nazalost moja zemlja BiH koliko god je volio i patriotske osjecaje gajio nema ama bas nista od kovanog novca vrijedno nekog predanog skupljanja (mislim na modernu numizmatiku posto srednji vijek nije moje podrucje skupljanja), nema nikakve varijante, prigodni novac, FAO izdanja ni nista sl, zato predano i detaljno skupljam zemlje iz okruzenja. Pozdrav
 

Back
Top