Odnos verovanja i znanja

Mislim da je naslov odgovarajuci ,
jer nije namenjen teoreticarima nego onima koji pristupaju znanju.

Oni mnoga znanja primaju kao gotove sablone ,
tj. kao verovanje, jer su to culi od drugih.
PROBLEM je ako verovanje pretvore u ZNANJE ako su to procitali u KNJIZI ,jer TO JE DOGMA SAVREMENE NAUKE.
 
Tuzni_patak:
Komshinica:
Keeper:
sto vishe znanja, to manje verovanja :)
i obratno ......
Ovaj postupak jeste uobičajen, ali nije tačan. Naprosto, ne isključuje jedno drugo. Mudri ljudi, orijentisani ka jednoj od ove dve navedene opcija: vera ili znanje, svesni su potrebe da zađu u onu drugu. To je delikatan posao, koji iziskuje promene mnogih dugogodišnjih stavova. Samo onaj ko sebično čuva ono do čega je došao i plaši se da dovede u pitanje, negiraće jedno drugim.

INTERESANTNO DA ODMAH POMESASTE VEROVANJE I VERA.
Sa keeperom se licno slazem , jer kad verovanje i pretpostavka prodje proveru i dokazivanje
onda postaje znanje.
I OPET SE OVDE NA FORUMU IGRAMO GLUVIH TELEFONA.
I ako je postavljac teme hteo filozofski pristup dobio je splet izlaganja(rasprava izmedju filozofskog i verskog pristupa stvarima po meni ne moze da postoji jer su pristupi drugaciji pa ne postoji zajednicka metodologija kojima bi analizirali bilo sta u svetu i prirodi)
dve gomile.
I KAO STO KAZU LJUDI , KAD SE LJUDI NE UDUBE U RECI DRUGIH
DOSLI SU SAMO DA SE NAPRAVE PAMETNI...
(komentari tipa komedijasha su narocito cestu kao i chat)
Ja tek sada videh ovu osnovanu kritiku i tek sada uvideh svoju grešku. Tačno, pobrkala sam pojmove brzopleto. Moj stav stoji, ali nije to bila tema.
Mada, mislim da je i tema možda malo brzopleto napisana, nedorečena je i ostavlja prostora za različito tumačenje reči "verovanje".
Izvinjavam se svima za svoj deo odgovornosti.
 
Кад је Патак већ споменуо догме савремене науке...

Постоји много тога што наука само нагађа, и о чему нема никакве доказе. А управо су докази то на шта се она позива кад хоће да докаже да је у праву. Неке ствари и може да докаже, али зато онако хињски ћути да о големим питањима нема доказе, него само - фантазије... :roll:
 
MaranAta:
Управо тако. Вера се не задобија знањем. Управо у Библији је наведено да философија може да зароби човека у свој чаробни круг млаћења празне сламе. :roll:

nisam siguran da je to bash "mlacenje prazne slame".
za filozofiju je tipichno da postavlja pitanja, a za religiju da nudi gotove odgovore, da kazem "recepte". e sad ..... ko ce se cemu prikloniti, zavisi od tipa licnosti :)

a cekaj, a cime se onda zadobija vera? mala digresija sa teme, oprostite mi ..... hteo bih jedno razumno objasnjenje posto ga dosad nisam dobio.
 
Keeper:
MaranAta:
Управо тако. Вера се не задобија знањем. Управо у Библији је наведено да философија може да зароби човека у свој чаробни круг млаћења празне сламе. :roll:

nisam siguran da je to bash "mlacenje prazne slame".
za filozofiju je tipichno da postavlja pitanja, a za religiju da nudi gotove odgovore, da kazem "recepte". e sad ..... ko ce se cemu prikloniti, zavisi od tipa licnosti :)

a cekaj, a cime se onda zadobija vera? mala digresija sa teme, oprostite mi ..... hteo bih jedno razumno objasnjenje posto ga dosad nisam dobio.

Ја на ово одговорих, али изгледа да је модератор избрисао... не сме се овде причати о вери и Богу, изгледа. :roll:
 
Hektor:
Za tvoju informaciju,dragi saptacu,ja sam studirao Tehnicku Fiziku na ETF nekoliko godina,apsolvirao je i napustio studije jer me je Ljubav Hristova osvojila.Posvetio sam zivot Bogu i sluzenju ljudima.Tek da znas,polozio sam 7-8 matematickih disciplina i 15-ak fizicko-tehnickih.Inace,imam zavrsenu matematicku gimnaziju u Beogradu.To je sto se tice mojih kvalifikacija da govorim o prirodno-tehnickim naukama.Humanisticke,"drustvene" nauke sam samostalno izucio uporedo sa Bogoslovljem.Sada mi ti reci na osnovu kojih kvalifikacija ti odbacujes moje postove o nauci?

Svaka čast.
Odbacujem na osnovu dva elementarna pravila logike na osnovu kojih niko ko je iole naučno pismen i bar minimalno razuman ne može da održi tezu o bogu u načnom pogledu.

1. Tvrdnja može da bude validna i uzeta u dalje razmatranje samo ako postoji zamislivi kontradokaz koji bi mogao da je obori.

2. Obaveza dokazivanja leži na onome ko tvrđenje iznosi, ne na onome ko to tvrđenje obara.
 
MaranAta:
Keeper:
MaranAta:
Управо тако. Вера се не задобија знањем. Управо у Библији је наведено да философија може да зароби човека у свој чаробни круг млаћења празне сламе. :roll:

nisam siguran da je to bash "mlacenje prazne slame".
za filozofiju je tipichno da postavlja pitanja, a za religiju da nudi gotove odgovore, da kazem "recepte". e sad ..... ko ce se cemu prikloniti, zavisi od tipa licnosti :)

a cekaj, a cime se onda zadobija vera? mala digresija sa teme, oprostite mi ..... hteo bih jedno razumno objasnjenje posto ga dosad nisam dobio.

Ја на ово одговорих, али изгледа да је модератор избрисао... не сме се овде причати о вери и Богу, изгледа. :roll:

ozbiljno?
ehm... :?
nema veze.
 
koliko je verovanje i znanje slicno
ni jednima ni drugima nije stalo do dokaza.Naime oni koji poseduju znanje traze dokaz za verovanje a oni koji veruju ne zele da traze dokaze
ukopali su se kao dva jarca na brvnu
i ovo je uzaludna polemika
 
Hektor:
Na primeru egzaktnih nauka cu postaviti tezu da su najdublje naucne istine nesto u sta mozemo samo da verujemo:ljudski um razmislja poredjenjem.jednu tezu razlaze na prostije teze,dok ne dodje nesto u sta svaki razuman covek veruje,a to su :AKSIOME!Dakle:DEFINICIJA,AKSIOMA,TEOREMA,DOKAZ.Postoje pojmovi koji se ne definisu(jasni su zdravom razumu),ostali pojmovi se definisu svodeci ih na ove osnovne.Postoje ISTINE=AKSIOME u koje verujemo (zdravim razumom),a sva ostala znanja(teoreme)svodimo zakljucivanjem na osnovne.Ono sto vazi za matematiku,vazi za sve prirodne nauke.Na primer,FIZIKA poseduje desetak osnovnih zakona u koje moze samo da veruje(to sto su one rezultat posmatranja prirode=eksperimenti,ne umanjuje VEROVANJE u njih).Slicno i hemija.Ako to vazi za egzaktne nauke,tim vise vazi za "drustvene"gde nista ne moze da se dokaze eksperimentom kojim bi se tvrdjenje moglo "dokazati"svodjenjem na osnovne zakone u koje mozemo samo da VERUJEMO.To sto su one intuitivno jasne svakom zdravom razumu ne iskljucuje potrebu verovanja u iste!MI ZNAMO KAKO SE PRIRODA PONASA ALI NE ZNAMO ZASTO TAKO A NE NEKAKO DRUGACIJE!Fizicari su cak ustanovili da ako bi prirodni zakoni bili malo drugaciji,zivot ne bi bio MOGUC!Toliko o tezi da je NAUKA U OSNOVI SISTEM VEROVANJA!

Hektor je potpuno u pravu!
Za sve one koji nikada nisu mislili o ovim stvarima, a msile da sve ynaju, preporucujem knjigu Karla Hempela "Filozofija prirodnih nauka" (redovna literatura na Filozofskom u Beogradu, predmet Filozofija nauke).
Oni koji su uopste sposobni da citaju ovakve knjige ubryo ce shvatiti da citavo naucno "dokazivanje" ne predstavlja nista drugo do gresku tvrdjenja konsekvena. Iz hipoteye (koja se zeli "potvrditi") izvlace se implikacije koje se proveravaju, i na taj nacin "potvrdjuju" hipotezu. Rec je, naravno, o afirmaciji konsekvensa, jednoj od najglupljih logickih gresaka.
Primer:
ako je covek nastao od majmuna, onda cemo naci fosilne ostatke.
nasli smo fosilne ostatke.
Dakle, covek je nastao od majmuna.
Logicno, zar ne?
pazite sad ovo:
Ako pada kisa, onda su na nebu oblaci.
oblaci su na nebu
dakle, pada kisa.
Ovo o dedukciji u naucnom metodu.
O indukciji se vec 400 godine ne razmislja kao o metodu dolaska do IZVESNIH saznanja, vec samo verovatnih. (Lemon, "upoznavanje sa logikom" itd).
O znanju: bezbrojni su skepticki argumenti, do danasnjeg dana im nema odgovora (cak je i Kant u Kritici cistog uma rekao da je "sramota za filozofiju to sto do danas nije dokazala postojanje spoljasnjeg sveta). Ne bih sada da nabrajam skepticke argumente, ali cu vam reci samo nesto: verovanje je sastavni deo znanja (ne mozete znati nesto, a da ne verujete da je to istina), i od znanja se razlikuje po opravdanosti. E, sad, najveci problem koji znanje ima jeste nemogucnost potpunog opravdanja bilo cega (po Dekrtu, nesumnjivo je jedino da on sumnja, citajte meditacije o prvoj filozofiji). ako i nadjete opravdanje za nesto, onda i to opravdanje mora biti opravdano, i tako do beskonacnosti (reductio ab absurdum).
Citav svet se bazira na veri.
Ako vam je nejasno ovo sto sam napisao, tj. ako nikada niste procitali nijedno epistemolosko (gnoseolosko) delo ili autora, NEMOJTE PISATI NISTA U OVOJ TEMI!!!
Idite nayad u srednju skolu, pa kad vam profesor spomene Barklija, Loka, Kanta, Ejera (od novijih) itd, poslusajte sta ima da kaze, pitajte ga da vam preporuci neku literaturu, prrocitajte je, razmislite, pa onda pisite o tome.
Toliko.
Hektore, svaka cast!
 
"Vera bez nauke je slepa, nauka bez vere je hroma." (Albert Einstein).

Zanimljivo je, da se prirodoslovne nauke mogu s pravom nazvati ekzaktnima, dok se društvnene nauke ne mogu. Zašto: jer jedini pouzdani zakoni postoje u prirodi "per se". Ko jih je postavio? Sami sebe, reći ćete. Ok.

Matematika je npr. vrlo egzaktna nauka, tu se malo može politički uticati (osim što možeš pokušati sa glupostima ala "Srbi su izmislili matematiku," zezam se, ali nismo daleko...) pa tako i sve nauke, koje suštinski zavise o njoj: fizika, elektrotehnika, mašinstvo... zakoni prirode takoreći objektivna su istina i konkretno su primenljivi u tehnici.
Sa druge strane postoje napori, da se nauke, koje u stvari ničime ne mogu dokazati valjanost svojih hipoteza i neprestano jih iz osnova menjaju, postave na isti nivo: istorija, filozofija, psihologija, biologija (naročito je u pitanju Darwinova teorija, od (ne)prihvatanja koje u stvari zavisi ideologija civilizacije), pa čak i medicina, sociologija itd...

Ne slažete se? Onda odgovorite na ovo pitanje; o rezultatima ovako podeljenih gurpa nauka: koliko je napredovala tehnika a, sa druge strane, koliko je napredovao čovek, kao ličnost i koliko društvo u celini u poslednih 50, a može i 2000 godina?

Da ne govorimo o naučnicima, koji su samo ljudi, isto skloni naduvavanju svoje ličnosti, potencialno opterećeni vlastitom "veličinom", takmaci za svaku cenu sa svojim kolegama, pa i lažovi i prevaranti kao i sav ostali svet...

Kao što sam počeo: nikako ne isključuje jedno drugo, to može tvrditi samo čovek pun predasuda. Ali shvatite: I vera u nauku (= vera u ljudsku sposobnost, da sami sebe spasu) je vera!
Zašto spas? Pa pogledajmo oko sebe: kreću li stvari na bolje?
 
Apokalipsa:
Zanimljivo je, da se prirodoslovne nauke mogu s pravom nazvati ekzaktnima, dok se društvnene nauke ne mogu. Zašto: jer jedini pouzdani zakoni postoje u prirodi "per se".
Da li ovde ima nekog pametnog?!?!?!?!?!
dajte bar nekog ko je citao BILO STA o filozofiji nauke ili o opstoj metodologiji.
MENE BI BILO SRAMOTA DA PRICAM O OVOME, A DA NIJEDNU KNJIGU IZ OVIH OBLASTI NISAM PROCITAO!!!!!!!!!
 
little_perica:
Primer:
ako je covek nastao od majmuna, onda cemo naci fosilne ostatke.
nasli smo fosilne ostatke.
Dakle, covek je nastao od majmuna.
Logicno, zar ne?
pazite sad ovo:
Ako pada kisa, onda su na nebu oblaci.
oblaci su na nebu
dakle, pada kisa.
Ovo o dedukciji u naucnom metodu.

Nauka tj. logika sasvim jasno pravi razliku između neophodnog i dovoljnog uslova. U tvom poslednjem primeru, pojava oblaka na nebu je neophodan uslov za kišu, ali ne i dovoljan (može da bude oblačno bez kiše). Da bi x bilo veće od 10 neophodno je da bude veće od 5, ali ne i dovoljno. Ako je x veće od 15, to je dovoljan uslov da bude veće od 10. Nijedan normalan naučnik ne bi pobrkao ove osnovne stvari.

Za nekog ko u 50% teksta svojih postova ističe sopstvenu pamet, pokazao si elementarno nepoznavanje logike. Ili pokušavaš da nam nešto poturiš (i za to postoji naziv)?

Nemam nameru da se dalje uplićem u besmilenu raspravu oko nauke i religije, znanja i verovanja. Evidentni su pokušaji generalizacije i izjednačavanja od strane vernika. "Sve je to isto!" Ma, jeste... Kome nije jasna razlika, laku noć.

Religija je droga, a sa narkomanima stvarno ne treba imati posla.
 
Šaptač:
little_perica:
Primer:
ako je covek nastao od majmuna, onda cemo naci fosilne ostatke.
nasli smo fosilne ostatke.
Dakle, covek je nastao od majmuna.
Logicno, zar ne?
pazite sad ovo:
Ako pada kisa, onda su na nebu oblaci.
oblaci su na nebu
dakle, pada kisa.
Ovo o dedukciji u naucnom metodu.

Nauka tj. logika sasvim jasno pravi razliku između neophodnog i dovoljnog uslova. U tvom poslednjem primeru, pojava oblaka na nebu je neophodan uslov za kišu, ali ne i dovoljan (može da bude oblačno bez kiše). Da bi x bilo veće od 10 neophodno je da bude veće od 5, ali ne i dovoljno. Ako je x veće od 15, to je dovoljan uslov da bude veće od 10. Nijedan normalan naučnik ne bi pobrkao ove osnovne stvari.

Za nekog ko u 50% teksta svojih postova ističe sopstvenu pamet, pokazao si elementarno nepoznavanje logike. Ili pokušavaš da nam nešto poturiš (i za to postoji naziv)?

Da si procitao sve sto sam napisao, shvatio bi da pravim razliku izmedju nuznog i dovoljnog uslova.
To sto sam napisao, a ti "otkrio" kao pogresno (iako sam i sam rekao da je to greska afirmacije konsekvesa) znaci ili to da si nepazljiv i neozbiljan, ili da ti pokusavas nesto da podmetnes. Mozda te je zbunilo ono "logicno, zar ne"? Bio sam ironican.

Ti, decko, ne shvatas ni pravo ni preneseno znacenje reci. Tebi ne samo da nije mesto u diskusiji poput ove (i sam je nazivas besmislenom, usput pogresno je prepoznajuci kao raspravu koja se tice religije i nauke), vec ti nije mesto niti u jednoj diskusiji, posto si glup.

Razumes?

Ajde sad svima priznaj koliko si se dugo mucio dok nisi "otkrio" onu gresku iz primera? Priznaj koliko ti je trebalo: 5 ili 6 sati? I reci ko ti je rekao da postoji razlika izmedju nuznog i dovoljnog uslova? Starija sestra koja prodaje zetone za kafu na filozofskom? Ko?
 
little_perica:
Da si procitao sve sto sam napisao, shvatio bi da pravim razliku izmedju nuznog i dovoljnog uslova.
To sto sam napisao, a ti "otkrio" kao pogresno (iako sam i sam rekao da je to greska afirmacije konsekvesa) znaci ili to da si nepazljiv i neozbiljan, ili da ti pokusavas nesto da podmetnes. Mozda te je zbunilo ono "logicno, zar ne"? Bio sam ironican.

Vrlo je zabavno gledati ljude kako, umesto da priznaju i odbace svoje prvobitno tvrđenje za koje se ispostavi da je pogrešno, to tvrđenje razblažuju i u hodu modifikuju tako da na kraju ispadne da "nisu oni tako mislili". :lol:

Da probamo ponovo.

little_perica:
Hektor je potpuno u pravu!
Za sve one koji nikada nisu mislili o ovim stvarima, a msile da sve ynaju, preporucujem knjigu Karla Hempela "Filozofija prirodnih nauka" (redovna literatura na Filozofskom u Beogradu, predmet Filozofija nauke).
Oni koji su uopste sposobni da citaju ovakve knjige ubryo ce shvatiti da citavo naucno "dokazivanje" ne predstavlja nista drugo do gresku tvrdjenja konsekvena. Iz hipoteye (koja se zeli "potvrditi") izvlace se implikacije koje se proveravaju, i na taj nacin "potvrdjuju" hipotezu. Rec je, naravno, o afirmaciji konsekvensa, jednoj od najglupljih logickih gresaka.
Primer:
ako je covek nastao od majmuna, onda cemo naci fosilne ostatke.
nasli smo fosilne ostatke.
Dakle, covek je nastao od majmuna.
Logicno, zar ne?
pazite sad ovo:
Ako pada kisa, onda su na nebu oblaci.
oblaci su na nebu
dakle, pada kisa.
Ovo o dedukciji u naucnom metodu.

Dakle,

1. tvoje tvrđenje je da je čitavo naučno dokazivanje pogrešno
2. napadaš konkretno dedukciju i proglašavaš je, sa logičkog stanovišta, ništavnom
3. daješ dva primera kao potporu tvom tvrđenju

4. oba primera ne piju vodu iz razloga koje sam naveo

Hajde, svojim rečima, objasni još jednom šta si ti to zapravo hteo da kažeš, a ja jadan pogrešno razumeo! :D

little_perica:
Ajde sad svima priznaj koliko si se dugo mucio dok nisi "otkrio" onu gresku iz primera? Priznaj koliko ti je trebalo: 5 ili 6 sati? I reci ko ti je rekao da postoji razlika izmedju nuznog i dovoljnog uslova? Starija sestra koja prodaje zetone za kafu na filozofskom? Ko?

De, de, nemoj odma' da se sekiraš.
Samo što si došao, već hoćeš da se samoizbaciš. Bilo bi greota...
UBR, kultura je stvar izbora.
 

Back
Top