andeli apokalipse
Aktivan član
- Poruka
- 1.926
Usporavanje globalnih ekonomskih aktivnosti gurnulo je Norvešku u recesiju unatoč velikim rezervama nafte i snažnom proračunu.
Bruto društveni proizvod Norveške, s izuzetkom aktivnosti povezanih s naftom u prvom tromjesečju ove godine, smanjio se za jedan posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je pao za 0,8 posto, objavio je državni ured za statistiku. Time je prvi put od 1993. ostvarena uobičajeno prihvaćena definicija recesije – smanjenje BDP-a dva tromjesečja zaredom. Norveška ekonomija se prošle godine proširila za 2,6 posto, a u 2007. za 6,1 posto. Kada se uključe aktivnosti povezane s naftom, pad tijekom prvog tromjesečja 2009. iznosio je skromnijih 0,4 posto. Stalne investicije u energetsku industriju ublažile su posljedice globalne recesije u Norveškoj. Država ostvaruje zaradu od nafte i prirodnog plina i kroz poreze koje je nametnula na proizvodnju s njezinih priobalnih bušotina i od izravnih investicija u naftne projekte. No u državi sa 4,6 milijuna stanovnika počinju se osjećati pojedini vidovi financijske krize. Teži pristup zajmovima i viši troškovi kredita zaustavljaju poslovne investicije. Norveška središnja banka smanjila je svoju temeljnu kamatnu stopu na 1,5 posto, sa 5,75 posto u listopadu, a naznačila je da bi kamatna stopa poslije tijekom godine mogla pasti i do jedan posto.
(NYT)Norveška kliznula u recesiju
Norveški fond izgubio 90,5 milijardi dolara
Norveški državni investicijski fond, treći po veličini u svijetu, zabilježio je uslijed prošlogodišnje krize rekordni gubitak od 90,5 milijardi dolara.
Investicije državnog mirovinskog fonda Global pale su za 23,3 posto u 2008. godini, kako je pomoću metode vagane košarice valuta izmjerila i objavila Norveška središnja banka. Tako je fond, koji je u prosincu prošle godine vrijedio 333 milijarde dolara, protekle godine izgubio 40,7 posto na dionicama i 0,52 posto na obveznicama. "Globalna financijska kriza 2008. godine stavila je pred velika iskušenja svaki dio portfelja Globala", izjavili su odgovorni iz središnje banke, dodavši kako je zabilježeni rezultat najlošiji u cijeloj povijesti fonda. Vlada je prošle godine upumpala u fond rekordnih 54,9 milijardi dolara, a potrebna sredstva za fond izvlači iz prikupljenih poreza na naftu i plin, zatim od naftnih polja u vlasništvu države te od dividendi od 67 postotnog udjela u StatoilHydrou, najvećoj norveškoj kompaniji za naftu i plin. Globalove dionice su protekle godine zabilježile pad kako se recesija proširila iz SAD-a na Europu. MSCI svjetski indeks pao je za 42 posto, dok je Dow Jones Stoxx 600 indeks europskih kompanija pao za 46 posto. Norveška, peta najveća izvoznica nafte, osnovala je spomenuti fond 1990. godine kako bi uspješnije upravljala naftnim bogatstvima nakon pronalaska nafte u Sjevernom moru 1969. godine.
(Bloomberg.com) http://www.poslovni.hr/116721.aspx
Bruto društveni proizvod Norveške, s izuzetkom aktivnosti povezanih s naftom u prvom tromjesečju ove godine, smanjio se za jedan posto u odnosu na prethodno tromjesečje kada je pao za 0,8 posto, objavio je državni ured za statistiku. Time je prvi put od 1993. ostvarena uobičajeno prihvaćena definicija recesije – smanjenje BDP-a dva tromjesečja zaredom. Norveška ekonomija se prošle godine proširila za 2,6 posto, a u 2007. za 6,1 posto. Kada se uključe aktivnosti povezane s naftom, pad tijekom prvog tromjesečja 2009. iznosio je skromnijih 0,4 posto. Stalne investicije u energetsku industriju ublažile su posljedice globalne recesije u Norveškoj. Država ostvaruje zaradu od nafte i prirodnog plina i kroz poreze koje je nametnula na proizvodnju s njezinih priobalnih bušotina i od izravnih investicija u naftne projekte. No u državi sa 4,6 milijuna stanovnika počinju se osjećati pojedini vidovi financijske krize. Teži pristup zajmovima i viši troškovi kredita zaustavljaju poslovne investicije. Norveška središnja banka smanjila je svoju temeljnu kamatnu stopu na 1,5 posto, sa 5,75 posto u listopadu, a naznačila je da bi kamatna stopa poslije tijekom godine mogla pasti i do jedan posto.
(NYT)Norveška kliznula u recesiju
Norveški fond izgubio 90,5 milijardi dolara
Norveški državni investicijski fond, treći po veličini u svijetu, zabilježio je uslijed prošlogodišnje krize rekordni gubitak od 90,5 milijardi dolara.
Investicije državnog mirovinskog fonda Global pale su za 23,3 posto u 2008. godini, kako je pomoću metode vagane košarice valuta izmjerila i objavila Norveška središnja banka. Tako je fond, koji je u prosincu prošle godine vrijedio 333 milijarde dolara, protekle godine izgubio 40,7 posto na dionicama i 0,52 posto na obveznicama. "Globalna financijska kriza 2008. godine stavila je pred velika iskušenja svaki dio portfelja Globala", izjavili su odgovorni iz središnje banke, dodavši kako je zabilježeni rezultat najlošiji u cijeloj povijesti fonda. Vlada je prošle godine upumpala u fond rekordnih 54,9 milijardi dolara, a potrebna sredstva za fond izvlači iz prikupljenih poreza na naftu i plin, zatim od naftnih polja u vlasništvu države te od dividendi od 67 postotnog udjela u StatoilHydrou, najvećoj norveškoj kompaniji za naftu i plin. Globalove dionice su protekle godine zabilježile pad kako se recesija proširila iz SAD-a na Europu. MSCI svjetski indeks pao je za 42 posto, dok je Dow Jones Stoxx 600 indeks europskih kompanija pao za 46 posto. Norveška, peta najveća izvoznica nafte, osnovala je spomenuti fond 1990. godine kako bi uspješnije upravljala naftnim bogatstvima nakon pronalaska nafte u Sjevernom moru 1969. godine.
(Bloomberg.com) http://www.poslovni.hr/116721.aspx