U knjizi Čuang Tse djelomično se priznaju poštovanja vrijedna nastojanja mudraca, npr. Konfucija, postavljanjem pravila urediti ljudsko društvo. S druge strane imamo u Čuang Tse odlomke koji stoje u oštrom kontrastu prema konfucianskoj školi. Dok je Konfucius vjerovao da tek uređeno društvo garantira red u svijetu, Čuang Tse je upravo u ljudskom uređenju vidio uzrok nemira i neravnoteže. Stoga piše: „Znam, da svijet treba pustiti živjeti na vlastiti način. Ne znam ništa o tome da svijet treba urediti. Pustiti ga živjeti znači biti u brizi, da se svijetu ne iskrene priroda. Na vlastiti način znači biti u brizi, da svijet ne skrene sa svog istinskog puta (života). Kad se priroda ne iskrene, i ne skrene sa svog istinskog života, red u svijetu je postignut..“
Svijet dakle nije zadaća, ona je već postignuta. Filozofija Čuang Tse-a obilježena je njegovim povjerenjem u tok svijeta, koji se odvija sam od sebe. Ne treba tek urediti svijet, da bi čovjek mogao u njemu živjeti. Knjiga Čuang Tse ukazuje na prirodno izvorno stanje:
„U zlatno doba ljudi su sjedili naokolo i nisu znali što činiti; išli su, a nisu znali kuda; usta su im bila puna hrane i bili su sretni, tapšali se po tijelu i šetati naokolo. U tome se sastojala njihova cijela sposobnost, dok nisu došli sveti mudraci, izmislili pristojno nastupanje i glazbu, da bi uredili svijet. Nametnuli su moralna pravila i zahtijevali da ih ljudi slijede…“
Svijetu nisu trebala njihova pravila, on je bio u miru. Da bi opet uspostavio ovo stanje, Čuang Tse preporučuje wu wei, nedjelovanje. Kroz nedjelovanje čovjek se pomiri s prilikama prirodnog reda. Pri tom nedjelovanje ne podrazumijeva da se ne čini apsolutno ništa. Ono se odnosi na to, da se ne djeluje protiv (djelovanja) dau-a, prirode, koja sama od sebe drži svijet u urednom toku.
politička intervencija:
„Gien Wu posjetio je Dsie Yü, budalu. Dsie Yü, budala, reče: „Što je Početak Podneva s tobom govorio?“ Gien Wu reče: „Rekao mi je, kad knez u vlastitoj osobi (na samom sebi) pokaže pravila, i mjerom pravednosti upravlja ljudima, nitko se neće usuditi odbiti poslušnost i popravak.“ Dsie Yü, budala, reče: „To je duh prevare. Tko bi na takav način htio urediti svijet, ličio bi čovjeku koji bi propješačio more ili Žutu rijeku i jednom komarcu naprtio brdo. Red pozvanih – je li to red vanjskih stvari? To je pravo i ide, da bi doista svatko razumio svoj posao. Ptica leti u visine, da bi izbjegla strelicu strijelca. Miš se zakopa duboko u zemlju da bi izbjegao opasnost biti istjeran dimom ili iskopan. Može li biti da ljudi raspolažu s manje sredstava izbjeći vanjskoj sili, nego nerazumna kreatura?“
Konačno, jalovo je i nastojanje politički urediti svijet, jer to je tako suvišno, kao Žutoj rijeci kopati korito. Ljudi ionako znaju kako izbjeći propisima i zakonima,
jednako kako ptica leti u vis, da izmakne strijeli.
