Diogen i njegova filozofija?

tgdanijela

Poznat
Poruka
7.092
....neki čovjek je htio da kod njga uči filozofiju; ovaj mu je predao haringu i naredio mu da ga prati.Čovjek je ribu od stida bacio i otišao. Uskoro posle toga sretne ga Diogen smejući se i reče:'' Prijateljstvo između tebe i mene razorila je jedna haringa....:hahaha:

Aleksandru koji mu je prišao i rekao:''Zar me se ne plašiš?''-odgovorio je''Pa šta si ti?Dobro ili zlo?''I kad je ovaj odgovorio:''Dobro!''-Diogen mu reče:''A ko se boji nečega što je dobro?''.....Njegova moć ubjeđivanja bila je čudovišna.On je lako svojim rečima svakoga pridobijao...umro je u devedesetoj godini života a živio je većinu života u buretu ili ropstvu, hodajući bos po snijegu....
...često je glasno vikao da su su bogovi ljudima dali lak život, ali da je to, zbog traženja slatkiša,mirisa i drugih sličnih stvari, zaboravljeno.....govorio je i da je ono što je najvrednije na pijaci najjeftinije kao npr.kupus, dok ono što ničemu ne služi ili služi kao ukras najskuplje.....
Šta vi mislite da li je jednostavnost življenja zaboravljena ,izgubljena i da li je trebamo pronaći?
 
Šta vi mislite da li je jednostavnost življenja zaboravljena ,izgubljena i da li je trebamo pronaći?

Ta jednostavnost nikada nije ni u stvari ni postojala jer je uvek vecina trazhila nove ukrase , a mali broj je uzhivao u jednostavnom zhivotu , ili pak bar pokushao .
Evo nekoliko Senekinih misli:
Dokle ce josh narod da zhanje za nas? Dokle ce mnogobrojni brodovi voziti ono shto je potrebno samo zato da se postavi jedan sto , i dopremati to ne iz jednog mora? Bik mozhe da se nahrani na pashnjaku koji obuhvata samo nekoliko jutara ; jedna shuma je dovoljna za mnoge slonove ; a chovek pase i na kopnu i na moru.

Otkako su pronadjena chista kupatila , ljudi su prljaviji.
 
Šta vi mislite da li je jednostavnost življenja zaboravljena ,izgubljena i da li je trebamo pronaći?

Cinizam i kasnije Stoicizam nemaju za cilj jednostavnost zivljenja i zadovljstvo u malom, vec odbacivanje svih zelja kako zadovoljstva tako i nezadovoljstva i iskljucivo pokoravanje umu.
Diogen je bio asketa. Ne mogu da ne primetim slicnost sa Indijskim sanjasinima , sa hriscanskim isposnicima.
Metodi su potpuno isti ali isti su i ciljevi.
Buda je propovedao odbacivanje zelja kao sredstvo spasenja i dostizanja NIravne. Mozda je Budin uticaj mnogo siri nego sto se misli, ili pre ce biti da je taj put spasenja univerzalni arhetip koji se javlja svuda kroz istoriju.

Sto se tice samog Diogena, njegova filozofija Cinizma iz koje je nastao Stoicizam ili tkz. prakticna filozofija zasnovana je na podredjivanju volje umu i to jeste nesto veoma mocno i nesto sto ima sanse da, kako tako, ukrsti koplja sa voljom.
Ali jos jednom da ti ponovoim da nije ovde cilj juriti srecu i zadovljstvo, vec biti izvan dobra i zla. Izvan kako nezadovoljstva, tako i zadovoljstva.

Razmisli da li bi ti se to dopalo? I da li takvu filozofiju trazis ? Sumnjam. Bolje tu pusti Diogena. :)

Koga zanima vise o Stoicizmu moze videti ovde na mom blogu a ima i tema:
http://forum.krstarica.com/blog.php?b=7268
 
Hypocrisy
When flow is forgotten
Duty and justice appear;
Then knowledge and wisdom are born
Along with hypocrisy.

When harmonious relationships dissolve
Then respect and devotion appear;
When a nation falls to chaos
Then loyalty and patriotism are born.
 
Nekome koji mu je dokazivao da ima rogove odgovorio je, pipnuvši čelo:"Ne vidim ih."Isto tako, kad je neko tvrdio da ne postoji kretanje, Diogen ustade i pođe gore-dole.I kad je neki pokvareni eunuh napisao na ulazu svoje kuće :"Neka ne uđe nikakvo zlo"-Diogen je upitao:"A kako će ući sam gospodar kuće?".................................Da li filozof nastaje iz nudžde ili je predrodređen za to?...........
 
hmm
evo jos jednog skromnog dodatka

Need
Is the action of nature not unlike drawing a bow?
What is higher is pulled down,
and what is lower is raised;
What is taller is shortened,
and what is thinner is broadened;
Nature's motion decreases those
who have more than they need
And increases those
who need more than they have.

It is not so with men.
Men decrease those
who need more than they have
And increase those
who have more than they need.

To give away what you do not need is flow.
So the gentle give without expectation,
Accomplish without claiming credit,
And desire no ostentation.
 
hmm
evo jos jednog skromnog dodatka

Need
Is the action of nature not unlike drawing a bow?
What is higher is pulled down,
and what is lower is raised;
What is taller is shortened,
and what is thinner is broadened;
Nature's motion decreases those
who have more than they need
And increases those
who need more than they have.

It is not so with men.
Men decrease those
who need more than they have
And increase those
who have more than they need.

To give away what you do not need is flow.
So the gentle give without expectation,
Accomplish without claiming credit,
And desire no ostentation.


Jednostavnost življenja kao jednostavnost u nama, kao skromnost...odricanje hvalisavosti i prevelikih očekivanja...iako ljudi uzdižu one koji imaju više ili se to njima čini priroda drži ravnotežu dajući svakome koliko mu je potrebno da preživi kraj drugog bića.....
......preko ljudskih potreba viđena neophodnost jednostavnost......jednostavnosti kao prirodne nužnosti......
.....ovo je poklon u skladu sa temom.........
......te salutant!
 
Evo još ponešto o Diogenu..legendi od filozofa.......U pozorište je odlazio onda kad su drugi iz pozorišta izlazili.Upitan zašto tako radi, odgovorio je:"To je moj princip u mom celokupnom životu."........vrlo individualno, samouvjereno i duhovito.

.....Kad su mu jednom javili da mu njegovi prijatelji rade o glavi, rekao je :"A šta treba da se čini ako s prijateljima treba jednako postupati kao i s neprijateljima?"........
 
Kao shto rekoh, Diogen je prezirao svaku zivotnu udobnost koju je smatrao okovima slobode. Bacio je svoju chiniju kada je video kako dete pije vodu iz dlana, govoreci: " Nosio sam, ipak, neshto beskorisno" Da li ste vi za ove asketske forme? Ja svakako nisam, ali i ova udobnost otupljuje!:dontunderstand::dontunderstand::dontunderstand:
 
O nijednom filozofu nema toliko anegdota kao o Diogenu. Njegov zivot u buretu, susret sa Aleksandrom Velikim koji mu zaklanja sunce i slicno.
Posto su te anegdote proistekle iz naroda, u njima je sigurno mnogo stotsta dodato ,mnogo oduzeto, i ko zna da li je nesto od toga uopste bilo bas tako.
Bez obzira na to, njegove anegdote su prepune znacenja i mudrosti. Meni je narocito zapala za oko ova o fenjeru.

Kada jednom videše Diogena kako u sred podneva ide trgom noseći upaljeni fenjer i upitaše ga zašto to čini, on odgovori: "Tražim čoveka".
Diogenes_looking_for_a_man_-_attributed_to_JHW_Tischbein.jpg

Na trgu prepunom ljudi Diogen trazi čoveka.?! Poruka je skoro pa jasna. Tesko je naci coveka medju ljudima i to se na prvi pogled odnosi na moral.

Na drugi pogled opet Diogen kao osnivac kinizma i ucenja o potpunom odricanju od zadovljstva i patnji ovoga sveta, sigurno nije mogao naci tako lako nekog ko zadovoljava takve ideale, a koji coveka razdvajaju od zivotinje. Jer, na trgu prepunom ljudi on je mogao da vidi bića koja jure za istim "vrednostima" bas poput svake zivotinje, a to je hrana i produzenje vrste. Tako da u tom smislu na prepunom trgu ima zivotinja u ljudskom obliku, ali nema čoveka.

Medjutim, ono najvrednije u toj prici nema veze ni sa moralom, ni sa kinickim asketizmom vec sa Platonovim idejama.
Znamo da se Diogen nije slagao sa Platonom a narocito sa njegovim ucenjem o "Idejema".

"U ovoj sobi vidim sto i pehar", kazao jc Diogen gledajući oko sebe, ,,ali mi se ne čini da igde vidim
'ideju stola' i 'ideju pehara'."
,,To je normalno", odgovorio je Platon, ,,pošto je tvoj um sposoban da opazi samo sto i pehar, a ne i ideje."

Filozof u pravom smislu te reci ne moze osporavati ideje, jer je to sustina ovoga sveta i zivota. Ono sto nikada ne postaje niti nestaje , ono supstancijalno u stalnoj promeni oblika ili akcidencija.. jeste biće, sustina ..ideja. To je definitivno postalo jasno tek sa novijom filozofijom i podelom na pojavu i stvar po sebi. Opazaji slike oko nas jesu pojava , sustina izvan pojave, transcendentna stvar po sebi jeste Platonova ideja. Tako da je Diogen mozda na recima bio protiv Platona ali ne i u intuiciji, u delovanju. A to mozemo videti i iz one price.

Diogen na prepunom trgu mogao je naci samo forme, oblike svog opazanja ili pojavu. A coveka nije mogao naci, jer covek koga trazi jeste "ideja" ono sto ne postaje niti nestaje vec uvek jeste ... transcendentna sustina izvan pojave. To je covek... A to na prepunom trgu necemo naci. Na prepunom trgu su opazaji slike...a ideja coveka je u duhu..nedostupna saznanju (fenjer) ali dostupna intuiciji.

Kako vi shvatate Digenovog čoveka? Koga je on to trazio a nije mogao da nadje?
 
Poshto sam vec trkeljisala na temu choveka iz bureta, ostavicu ovoga puta plasht zaljubljenika u njegov zivot i delo po strani.
Elem, koliko ova kretenosaurusna glava ume da broji, ovo bi trebala da bude treca, "jubilarna" poruka, koja ce me (izmet)nuti, (u-me)tnuti, udenuti, lansirati, katapultirati, te cu evoluirati od rezus majmuna u cheljade umno. Verujem da ce srce samaricansko moderatora prepodobnog uslishiti ovaj vapaj i dozvoliti da se moja slovca ukazu u vidu pixela na stranici forumskoj.
Ako ste prochitali ovu nakazno-patetichnu-sarkastichnu-pseudolirsku tvorevinu u obliku molbe, poItajte sa podizanjem te ultimativne rampe.
Sa neznim pozdravom, ona koja gredi putem slave!
p.s.Imajte na umu da je moja emocionalna osetljivost velichine svemirskog broda "Enterprise"(sovere ign class).
p.p.s.Bash ova frajla nema stila, jel de!?
 
Fasciniraju ovi filozofi koji su svoju filozofiju praktikovali.

Jedan od njih je i Tales iz Mileta. Da podsjetim - kad su obezvrijeđivali njegovo znanje zbog siromaštva,Tales je posmatajući zvijezde zaključio da će urod maslina biti velik, pa je u toku zime povoljno iznajmio sve mlinove za masline. Kako je urod bio dobar, Tales je iznajmljivao mlinove po visokim cijenama (prvi monopolista ?) , i obogatio se.
Ipak - zaključio je Tales - to ne treba da je put jednog filozofa.

Sada više nema takvih filozofa koji bi svoju filozofiju i živjeli,to se možda moglo desiti u vrijeme hipi-pokreta, ali danas više ne. A i ne čudi. Ma koliko da se neko u stanju opredijeliti za više asketski,umjesto više hedonistički život , tu je agresivni marketing koji vuče prema hedonističkom. A tu su i oni koji su se i Talesu rugali zbog siromaštva.
 
tgdanijela,moj naklon ! Tako sam ja mislio da treba na ovom forumu da se filozofija popularizuje. Iskreno,tako treba na forumima pisati o filozofiji. Sto ja nisam uspeo tako,sam sam kriv ! Malo i drugi,doduse,tzv.filozofi, ali te molim daj jos neku dogodovstinu,ili kako vec,anegdotu,itd. iz zivota Diogena. Pozdrav tebi,i pisi o zivotu Diogena.
 
Jednom je Diogen stajao ispred statue, i postavljao joj pitanja.
Kada su ga pitali šta radi, odgovorio je - Navikavam se da pitam uzalud.

Platon ga je zvao poludjelim Sokratom. Ni Diogen nije njega poštovao,
rugao mu se i zbog komfora u kome je živio. Uopšte, smatrao je da ništa nije tako sveto da se ne bi moglo podrvći kritici.

Danas malo Diogena možemo naći u ljudima koji su sasvim okrenuti prirodi, u gorštačkim dušama koje iz urbane civilzacije pobjegnu u život na osamljenom mjestu u prirodi.
Takvi, odbijajući da prihvate ograničenja sredine, njeguju kosmopolitski duh . Baš kao i Diogen - građanin svijeta.
 
Upitan od nekog da li ima slugu ili sluskinju, odgovorio je.. Ne!.. I kad je ovaj produzio ...A ko ce te izneti iz kuce ako umres...odgovorio je...Onaj kome je potrebna kuca.....
....prakticnu filozofiju prati praktican odgovor....i veoma koristan stav...
 
A nekom covjeku koji je kupovao namirnice za raskosna jela rekao je..Brzo ce ti proci zivot,dete, ako tako kupujes...
...I kad su mu prebacivali zbog toga sto je ranije falsifikovao novac,rekao je....Bilo je nekada vreme kad sam bio onakav kakav si ti sada...a onakav kakav sam ja sada, ti neces nikad biti.....
....fascinira me Diogen, njegov nacin zivota...kako je uspio iz blata u koji su ga bacili da postane besmrtan....i to svojom jednostavnoscu...
...za sta je sve covjek sposoban kad su zivotne okolnosti surove.....i kako nas iz te surovosti moze izvuci jedino izuzetna prilagodljivost i prakticnost...
 

Back
Top