Gvantanamo.

čedina_zebra

Legenda
Poruka
53.468
GVANTANAMO, ODBAČENI MEĐUNARODNI CENTAR ZA MUČENJE

Američka pomorska baza u najistočnijem delu Kube, od 2002 g. je centar za mučenje koji je međunarodno osuđen. Kubanski narod se gnuša vojnog prisustva u toj enklavi i traži njen povraćaj nacionalnoj teritoriji. To je priča koju treba ispričati i koja seže do početka XX veka.


Piše: Reinaldo Santana Lopez /AIN

Svet svakodnevno čita o mučenjima i izrugivanju koje trpi više od 500 pritvorenika iz 26 zemalja u rukama američkih vojnika u pomorskoj bazi koju Sjedinjene Američke Države drže na krajnjem istoku Kube.

Od 2002 g. strahote redovno potresaju ovu enklavu na tom karipskom ostrvu, nezakonito okupiranu od strane Vašingtona.

Zbog tih događaja kojih se gnuša čitav svet, pomenuta baza je stalna vest u međunarodnoj štampi.

Zbog čega Kubanci smatraju to mesto nezakonito okupiranim? Istorija doseže de početka XX veka.

«Amerikanci su videli Gvantanamo. Nikada neće odustati od toga da ga poseduju», rekao je kubanski patriota, Manuel Sangili, svom prijatelju Enrikeu Truhilju kada je sredinom 1898 g. pročitao u nekim novinama iz Njujorka o iskrcavanju jedne eskadre jenkijevskih mornara u gvantanamskom zalivu, na početku hispano-kubansko-američkog rata.

Tako sjajan izraz je obuhvatio svu moguću logiku, jer za jednu naciju sa ekspanzinističkim težnjama, kao što su SAD, bilo je vitalno da se dočepa te jugoistočne uvale. Savršeni zaliv džep (jedan od najvećih te vrste na svetu), onaj Gvantanamovski, ima dužinu od 5,2 kilometra duboki gaz, 20 unutrašnjih ostrvaca, različite molove i kapacitet za smeštaj više od 4 desetine brodova odjednom.

Smešten veoma blizu Paso de los Vientos - obaveznog pomorskog puta između Severa i Juga Amerike -, u samom centru Kariba, praiskonska je tačka za kontrolu Panamske prevlake, gde je od kraja XIX veka projektovana izgradnja međuokeanskog kanala za čijim su pravima žudeli Amerikanci i najzad ih dobili krajem prošlog stoleća.

KRŠEĆI MEĐUNARODNI ZAKON

Sa 117,6 km2 dužine, skoro trećina opštine Kaimanera -, američka pomorska baza u Gvantanamu, proistekla je primenom na ostrvu, početkom 1900 g., jednog stalnog sporazuma proisteklog iz jednog amandmana na kubanski Ustav s početka XX veka.

Pomenutu klauzula, poznatu kao Platov amandman, usvojila je jedna Ustavotvorna skupština bez pravnih ovlašćenja, koja nije imala rang vlade za uspostavljanje bilo kakve vrste odnosa sa stranom vladom, a još manje na štetu nacionalnog suvereniteta.

To je bio jedan od prvih prekršaja načinjenih u oblasti prava, kome je prethodio drugi koji se sastojao od upotrebe pritisaka od strane intervencionističkih trupa SAD, uz pretnju da će na neodređeno vreme ostati na Kubi i uništiti san o nezavisnosti za koji su se borili njeni sinovi skoro 3 decenije, ako se ne prihvati priklanjanje Osnovnom zakonu ostrva.

U vezi toga, Međunarodna konvencija o pravu i sporazumima, održana 1969 g. u Beču, Austrija, u članu 52, proglašava nevažećim svaki sporazum čije se prihvatanje postiže pretnjama ili upotrebom sile, kao što se u ovom slučaju dogodilo.

S druge strane, iznajmljivanje kubanske zemlje i vode Vladi SAD za uspostavljanje pomorske baze Gvantanamo, prema Stalnom sporazumu iz 1903 g. i Sporazumu o odnosima iz 1934 g, koji je zamenio prvi, ostvareno je «na vreme koje bude bilo potrebno» Amerikancima.

Pošto nije utvrđen datum povraćaja i budući beskonačan, ako bi Severnjaci to želeli, prekršeno je ono što je zakonski utvrđeno za takvu vrstu sporazuma, jer je pravni apsurd da vlasnik nečega (u ovom slučaju Kuba) nema mogućnost da u određenom trenutku povrati ustupljenu teritoriju.

Zbog toga, takav «zakup» ne postoji i u stvari se uspostavlja prava kupovina jednog dela Kube, putem doživotnog plaćanja, neka vrsta obaveznog i večnog najma (Revolucionarna vlada je od 1959 g. odbijala da prima bilo kakvo plaćanje za okupaciju baze, jer ako bi to činila priznala bi zakonitost enklave).

Prema propisanom u Sporazumu o odnosima između Kube i SAD iz 1934 g., kubanska vlada ne može da vrši suverenitet nad tim delom nacionalne teritorije gde se nalazi pomenuti vojni objekat.

Ako ne obratimo pažnju na sve prethodno iznete elemente, dovoljan je jedan da bi pokazao nezakonitost američke pomorske baze u zalivu Gvantanamo, prvo poglavlje, član 11, sadašnjeg kubanskog Ustava gde se podvlači: «Republika Kuba odbacuje i smatra nezakonitima sporazume, paktove ili koncesije sastavljene u uslovima neravnopravnosti, ili koji ne priznaju ili umanjuju njen suverenitet i teritorijalni integritet».

To naznačava Magna karta Ostrva, usvojena 1976 g. putem narodnog referenduma i slobodnog glasanja više od 98 % glasača, što je skoro ukupan broj onih koji su imali pravo glasa.

DRUGI ASPEKTI KOJI POKAZUJU NEZAKONITOST

Više aspekata obuhvaćenih Sporazumom o odnosima između Kube i SAD iz 1934 g. (koji prema Amerikancima štiti postojanje pomorske baze) nisu sačuvali važnost.

Na primer, dokument ukazuje da njegovo potpisivanje podstiče «želju za jačanjem odnosa prijateljstva» sa narodom Kube.

Da vidimo neke primere tog «prijateljstva»: korišćenje vojne enklave za snabdevanje gorivom aviona diktature Fulgensia Batiste koji su bombardovali nezaštićeno civilno stanovništvo u istočnim planinama 1958 g. Korišćenje vojne enklave kao izvora napetosti, pretnji i provokacija Kube, odmah posle revolucionarne pobede; tamo su čak planirane moguće akcije protiv života rukovodilaca Revolucije. Korišćenje vojne enklave da bi se odatle pucalo na kubanske stražarnice, što je prouzrokovalo smrt više stražara. Dodajte na to da član 62. Međunarodne konvencije o pravima iz sporazuma, u jednoj od svojih klauzula podvlači: «osnovna promena u okolnostima koje su se dogodile posle onih koje su postojale u momentu zaključivanja ugovora, čine ga ništavnim». Ko bi se usudio da negira da okolnosti u kojima je uspostavljen Sporazum o odnosima između Kube i SAD - i prethodni «zakonski» testovi sličnog kroja – nisu radikalno različite od sadašnjih? Od januara 2002 g. Vlada SAD je počela da koristi objekte Pomorske baze kao zatvor za tobožnje ratne zarobljenike iz Avganistana, Iraka i evropskih i arapskih država.

Kakve veze sa okolnostima koje su dovele do rađanja pomorske enklave ima odlika visokog američkog rukovodstva da pretvori bazu u međunarodni centar za mučenje zarobljenika koji se drže bez suđenja? Tom odlukom je prekršen Sporazum za pomorske postaje i postaje za snabdevanje ugljem, potpisan 1903 g. između vlade SAD i kubanske vlade iz tog doba, pod neravnopravnim i nepovoljnim uslovima za Kubu, čija je nezavisnost bila skresana Platovim amandmanom.

U skladu sa članom II. pomenutog sporazuma, vlada SAD se obavezala «da učini sve što je potrebno da u pomenutim mestima uspostavi uslove za korišćenje isključivo kao postaje za snabdevanje ugljem ili kao pomorske i ni za kakvu drugu svrhu».

Vlada Kube je u više navrata izjavila da se ne odriče suvereniteta nad tim uzurpiranim delom nacionalne teritorije i da je spremna da reši taj problem diplomatskim putem u svetlu međunarodnih važećih zakona.

ŠTA JE POMORSKA BAZA?

Zauzima površinu od 117,6 km». Od toga je kopno 49 km2, voda 38,8 i močvarno zemljište 29,4. Duž čitavog perimetra baze proteže se ograda od 28 km dužne. Postoje 2 aerodroma: McCall i Leward Point. Raspolaže postrojenjem za desalinizaciju vode koje može da preradi više od milion galona dnevno.

Kuba za protekle 4 decenije nije unovčila ni jedan od čekova koje SAD polažu na račun u jednoj švajcarskoj banci na ime plaćanja «zakupa» za bazu. Radi se o nešto više od 4.000 dolara godišnje, to jest manje od 30 dolara po kvadratnom kilometru.

Za Kubu nije cifra ta koja određuje njeno delovanje, već odbijanje nametanja i nezakonitosti tog vojnog objekta.

Prema svim američkim analitičarima baza danas nema strateški vojni značaj.

http://www.ambasadakube.org.rs/serbian/archivo/guantanamo_centro_torturas.htm


Nisam pojma imala da je u pitanju klasična okupacija?!
 
nije klasicna zebrice, demokratska okupacija:) ja sam jaci i sad cu ja biti ovde, evo, to tvoje vrijedi ovoliko.jel u redu-u redu je. americki monolog. inace, negdje sam citao da su za glavne isleditlje alkaidinih mucenika upravo koristili americke muslimane u sluzbi. em ih nadziru kako ce se ponasati,em ovi moraju biti "veci amerikanci od amerikanaca"
 
nije klasicna zebrice, demokratska okupacija:) ja sam jaci i sad cu ja biti ovde, evo, to tvoje vrijedi ovoliko.jel u redu-u redu je. americki monolog. inace, negdje sam citao da su za glavne isleditlje alkaidinih mucenika upravo koristili americke muslimane u sluzbi. em ih nadziru kako ce se ponasati,em ovi moraju biti "veci amerikanci od amerikanaca"

Ma ko uopšte zna koliko kakvih i kojih ljudi leži među tim žicama.
Ja verujem pošto je to ex teritorijalna baza da se tu svakakve rabote dešavaju od mučenja i prevaspitavanja ljudi do testiranja kojekakvih bojnih otrova i ko zna čega sve još
 

Back
Top