Zašto je etika srž svake filozofije ?

Paramparčad

Početnik
Poruka
25
Zašto je ona važna svakom čoveku, ma koliko ga inače filozofija ne zanimala ?

A šta je to uopšte etika ?

Obično se uzima da je reč moral samorazumljiva i
mnogi će (olako) izjednačiti etiku s moralom.

Moral određuje šta je dobro (dopušteno / poželjno) ili zlo (nepoželjno/nedopušteno),
a etika je razmatranje (promišljanje) izvora, izvoda i primene moralnih pravila.

a) metaetika propituje izvore etike i morala tj. koliko ona (ne)ovisi
o mojem mnenju i znanju, a koliko može (ili mora) biti univerzalna.

Je li izvor etike (i morala) nadnaravan, kulturalan ili individualan ?

b) normativna etika istražuje načela koja određuju čovekovo delovanje,
pravila razlikovanja dobra i zla. Pokušava pronaći jedinstveno merilo za moralno delovanje.

c) primenjena etika proučava posebne probleme konkretnog delovanja,
ondje gde nastaju moralni konflikti – sukob načela.

Pojednostavljeno rečeno pitanje: „Šta je to dobro (delovanje)?“ je metaetičko;

„Šta i kako treba činiti?“ spada u normativnu etiku,

a „Je li mesožderstvo nemoralno?“ u primenjenu etiku.


ČEMU etika ?

Ljudi najčešće drže svoja moralna pravila neupitnim, a pre ili kasnije, sudariće se s praksom onih koji imaju drukčije (moguće i suprotne) običaje i pravila.
Zato su etičke dileme neizbežne za svakog čoveka koji ne živi u nekoj ekstremnoj izolaciji.

Najlakše je proglasiti vlastite norme najboljim (ili čak jedinim) , a tuđe
pogrešnim, no to vodi u sukobe koji mogu imati i katastrofalne posledice.


Naravno ne valja zamišljati da (profesionalni) filozofi imaju monopol
na etiku. Naprotiv svaka (mentalno nehendikepirana) osoba sposobna je
i obavezna razmatrati etičke dileme i donositi vlastite etičke zakljucke.

Imate li nesto dodati?Molim vas...ne ustrucavajte se...
 
Um čoveka nema pametnija posla nego da sve secira, deli, usitnjava...do beskraja tako da jednoga dana više niko ne zna šta se htelo reći.
Moral je društveno prihvaćeni kodeks normi ponašanja koji je kreiran na jedan ili drugi način i različit je od podneblja do podneblja.
Unutarnja etičnost pojedinca je ono što izvire iz njegove duhovne razvijenosti ili iz širine njegovog stanja svesti i ljubavi. Ova etičnost pojedinca može biti razvijenija ili manje razvijena od društvenog morala. Tako će jednima društveni moral delovati kao kočnica a drugima kao podupirač da se ne "srozaju."
Ono što bi se moglo nazvati etalonom etičnosti ili univerzalna ali etičnost kojoj se stremi jeste etičnost čiji je nosioc najviša duhovna svest. Tu visoku etičnost pojedincu donese realizacija najviših stanja duhovne svesti. Nosioc te visoke svesti i etičnosti je Sveti Duh.
U Budizmu su objašnjavali Dahrnu i tu su prilično dobro o tome nagovestili. Medjutim, Paul Twitchell je to podrobnije objasnio u svojim pisanjima. Može se naći i u knjizi In the Company of ECK Masters od Phill-a Morimitzua.
 
Poslednja izmena:
Pa zar profesionalni filozofi danas razmisljaju o etici?

Ja to ne vidim niti osecam.

Oni razmisljaju o moralu i eventualno o prvom koraku veze moral i sta je bliska povezana etika, ali o etici kao srzi, tesko...

Izuzetno mali broj ljudi se uopste upusta u to sta je etika u razmisljanom, jer to dovodi do bliske veze sa idilom i utopijom. Po meni ne, ali ce ostali da mu odmah prisiju to....

Ne zna covek sta je gore, jaka moralnost koja tezi da podjarmi eticnost tj vizualizuje etiku iz ugla morala, ili elitisticna eticnost.Dokaz uzdignuca preko razvijene "etike" tacnije modela etike koji sluze za komunikaciju i agitaciju i konverzaciju.

Po mom visoka etika mora da bude i niska i visoka, nikada sluga moralu, moral je emotivni i lenji rezultat silnih etika i protetika (samozastite).

Visoka eticnost danas neminovno dovodi do amoralnosti, a amoralnost do desocijalizacije (ili asocijalizacije). Mozda je to razlog zasto se etikom niko ne zeli baviti jer se unapred stavlja on sam i njegova dusa i duh pred veliki napor koji ne donosi nista, a trazi mnogo , a kvari srecu, i usamljuje ili bar otezava coveka...
Tezak covek nije samo onaj sa kojim ne mozete da se dogovorite , vec i onaj koga ne razumete, jer onda malo odstupate od njega.

Kad god se prica o filozofskim temama, ja tu ne vidim ni malo etike u razmatranjima i tumacenjima koje danas mogu da cujem.Vise su mi orginali eticni i zdravorazumski od tumacenja koja su sinergija nekih naknadnih filozofa upotrebljenih u kritici orginalnog dela.

Ovde pricam kao NE-filozof, tj autsajder totalni.

Moze li se pomiriti eticnost i egocentricnost u nekom filozofskom razmatranju?
 
Paramparcad
Zašto je etika srž svake filozofije ?

Etika nije srz svake filozofije. To sto je iz Kantovih ucenja tkz. "profesorska filozofija" apstrahovala sve one skoro bozanske misli, sadrzane pre svega u Transcendentalnoj estetici, a koje su potpuno preokrenule dotadasnje poimanje stvarnosti uvevsi podelu na pojavu i stvar po sebi. Zatim, posto je apstrahovala sva ona njegova ucenja koja proizlaze iz toga, a koji konacno pomiruju ljudsku slobodu sa opstom prirodnom nuznoscu itd.itd.

Kada je sve to gurnula pod tepih..ostale su samo Kantove greske sadrzane u njgovom Moralnom zakonu..Kategorickom imperativu .

Zato predpostvaljam da si i ti tako dosao do ove tvrdnje da je Etika temelj svake filozofije? Gresis. Temelj svake filozofije je nesto mnogo vaznije i fundamentalnije od toga. A to je bavljenje onim sto, najasnije receno i govoreci Platonovim jezikom, ne nestaje niti nestaje, vec uvek jeste. Ne baviti se oblicima vec sustinom. A Etika moze samo iz toga proizaci, kao usputno ucenje koje samo u metafizicom jedinstvu svega i moze naci svoje objasnjenje.

Tako da ova tema ima gresku u naslovu. A ako cemo razgovarati o samom temelju morala, vec postoji tema i ako te zanima sta je izvor morala naci ces odgovor tamo:

http://forum.krstarica.com/threads/279409&highlight=izvor


Tuzni Patak
Pa zar profesionalni filozofi danas razmisljaju o etici?
Ja to ne vidim niti osecam.
Oni razmisljaju o moralu i eventualno o prvom koraku veze moral i sta je bliska povezana etika, ali o etici kao srzi, tesko...

Patku... ne mozes razdavajati nauku o moralu ili Etiku ...od morala.
Ponovo si pobrkao stvari.....
69176643.gif
 
Etika nije srz svake filozofije.
tačno. niti je bila preokupacija bavljenja većine filozofa ili ako hoćete, pojedinačnih filozofaskih sistema. niti svi vole montenja, na primer. e, da li je etično biti zvaničan monarhijski filozof i podržavati jednoumlje ako nam se dopada sistem koji podržava lični konformizam, kao što je, recimo, radio to hegel.. ..kroz istoriju filozofije imali smo "zvanične filozofe". nije pitanje za ozija, nego generalno...gde je etika u zvaničnosti??
 
Jer je i srž odnosa prema ljudima....a srž filozofije su ljudi....pa je srž filozofije etika....

Filzofija nije medicina da bi joj predmet proucavanja bili ljudi. Pomesala si je sa tvojom profesijom. :)

Najsustinskiji odgovor sta je srz filozofije jesu Platonove misli koje se sastoje u ovome:
Stvari ovog sveta koje nasa cula opazaju nemaju istinskog bica. One uvek postaju a nikada nisu.
Oblici stalno nastaju i nestaju a cilj i srz filozofije jeste naci ono sto ne nastaje niti nestaje vec sto uvek jeste.

A ne bih rekao da je ono sto ti zoves "ljudi" ono sto uvek jeste. :bye:
 
Auuu, koje tumacenje platona.....
Sumnja je cilj i srz filozofije, a toga kod ozimana nema...te nema ni filozofije....

Patku, sumnjati moze onaj ko ne zna, a ne onaj ko zna. Znanje razvejava sumnju.

Druga je stvar sto vecina poput tebe misli da je filozofija nesto kao gluvarenje u slobodnom vremenu. Pricanje sta nekom padne na pamet..Ili da u filozofiji svako moze da prica sta hoce, bez ikakvih dokaza.

Greska! Ako negde postoje dokazi, onda su oni u filozofiji. Zato ja nemam sumnje.... jer je idealisticka filozofija (koja po meni jedina ima pravo da se nazove tako) kao svoje temelje ima apodikticke (neosporne) sudove. Tako da tu nema sumnje...cak i da hoces ne mozes sumnjati. Sumnja je ..Patku...isparila pred neposrednim cinjenicama.
 
Pa eto citiranog platona pojasni....

Pa sta tu ima da se pojasnjava? Akcidencije (oblici) nastaju i nestaju.... nemaju trajno bice...

To su ljudi primetili u Platonovo vreme i pitali se sta je ono sto ne nastaje i nestaje vec uvek jeste.

Mozemo reci da je to i stvorilo filozofiju. Jer posle dva milenijuma tek sa filozofijom novijeg doba konacno smo dosli do onoga sto nije oblik.... sto ne nastaje i nestaje vec uvek jeste...a to je transcendentna volja.

Ali nije ovde tema Platon Patku. :bye:
 
Zašto je ona važna svakom čoveku, ma koliko ga inače filozofija ne zanimala ?

A šta je to uopšte etika ?

Obično se uzima da je reč moral samorazumljiva i
mnogi će (olako) izjednačiti etiku s moralom.

Moral određuje šta je dobro (dopušteno / poželjno) ili zlo (nepoželjno/nedopušteno),
a etika je razmatranje (promišljanje) izvora, izvoda i primene moralnih pravila.

a) metaetika propituje izvore etike i morala tj. koliko ona (ne)ovisi
o mojem mnenju i znanju, a koliko može (ili mora) biti univerzalna.

Je li izvor etike (i morala) nadnaravan, kulturalan ili individualan ?

b) normativna etika istražuje načela koja određuju čovekovo delovanje,
pravila razlikovanja dobra i zla. Pokušava pronaći jedinstveno merilo za moralno delovanje.

c) primenjena etika proučava posebne probleme konkretnog delovanja,
ondje gde nastaju moralni konflikti – sukob načela.

Pojednostavljeno rečeno pitanje: „Šta je to dobro (delovanje)?“ je metaetičko;

„Šta i kako treba činiti?“ spada u normativnu etiku,

a „Je li mesožderstvo nemoralno?“ u primenjenu etiku.


ČEMU etika ?

Ljudi najčešće drže svoja moralna pravila neupitnim, a pre ili kasnije, sudariće se s praksom onih koji imaju drukčije (moguće i suprotne) običaje i pravila.
Zato su etičke dileme neizbežne za svakog čoveka koji ne živi u nekoj ekstremnoj izolaciji.

Najlakše je proglasiti vlastite norme najboljim (ili čak jedinim) , a tuđe
pogrešnim, no to vodi u sukobe koji mogu imati i katastrofalne posledice.


Naravno ne valja zamišljati da (profesionalni) filozofi imaju monopol
na etiku. Naprotiv svaka (mentalno nehendikepirana) osoba sposobna je
i obavezna razmatrati etičke dileme i donositi vlastite etičke zakljucke.

Imate li nesto dodati?Molim vas...ne ustrucavajte se...

Imam ja da dodam to da nam malo opširnije pišeš o etici jer sam zaključio da bi ti to mogao.
Počni nekim uvodom u etiku pa dalje. Biće priče ne brigaj;)
Mada naslov teme tj. konstatacija nije tačna, omaklo se. nije važno piči dalje.
 
Poslednja izmena:
Pa sta tu ima da se pojasnjava? Akcidencije (oblici) nastaju i nestaju.... nemaju trajno bice...

To su ljudi primetili u Platonovo vreme i pitali se sta je ono sto ne nastaje i nestaje vec uvek jeste.

Mozemo reci da je to i stvorilo filozofiju. Jer posle dva milenijuma tek sa filozofijom novijeg doba konacno smo dosli do onoga sto nije oblik.... sto ne nastaje i nestaje vec uvek jeste...a to je transcendentna volja.

Ali nije ovde tema Platon Patku. :bye:
Onda ne *****j da bi rado da pojasnis....
 
Bilo bi super....

Imam samo jednu primedbu, kaze se na jednom mestu sukob etika....to je sukob morala...
Etika u oba slucaja moze biti ista, pa opet da dodje do sukoba...


Moglo bi se etici dati vise prostora, i zasluzuje napokon da nadvisi filozofiju...
Ali se etika mora od starta distancirati od etike publicuma, tj od reci etika kako je tumaci i izgovara narod i filozofi....
 

Back
Top