Koja je bitka u istoriji ostavila utisak na vas i zasto!?

black crown

Aktivan član
Poruka
1.082
U ovoj temi bih hteo videti vasa razmisljanja po pitanju bojnog polja u istoriji ljudskog ratovanja ,pod tim smatram na vestinu ratovanja, najbolje ratnike, taktike, najbolje vojskovodje
,kako i na koji nacin su oruzija upotrebljavana na bojnom polju ili opsadi grada. koja bitka je na vas ostavila utisak ili vas je impresionirala...takodje ,koja je bitka u istoriji odnela titulu najkrvavije...sto se mene tice bilo ih je mnogo ,ali po meni najkrvavija bitka se desila u italiji ,kod KANE, u vreme rimskog carstva ,sa odlicnom strategijom Hanibala...ipak titulu najboljeg vojskovodje po meni nosi Aleksandar Makedonski, ali i Karlo Veliki. Sto se tice formacija za mene su neprikosnoveni rimski legionari ,makedonske falange, taktickim gledano navijam za mongolsku konjicu. Ne i najbolje ,ali svakako najhrabriji ratnici: samuraji ,keltski ratnici...sve u svemu ,temu sam postavio za osobe ,koje zanima ovakva vrsta istorije.
 
Bitka kod Velbužda, kada je relativno mala, ali fantastično obučena konjica princa Dušana (kasnije cara), sama i bez ikakve pomoći očeve cele srpske vojske, porazila ....ma šta porazila...razbila u paramparčad kompletnu bugarsku vojsku cara Jovana, i dva puna dana čekala u Sofiji da stigne ostatak srpske vojske, njegovog oca Stefana.
Ta bitka je označila jednu novu eru ratovanja u ovom delu sveta. Od tada je srpska konjica postala nešto o čemu se sa strahopoštovanjem govori.

Istim stopama je išao i despot Stefan Lazarević. I njegova konjica je bila najbolja u Evropi.

Pa, sve do srpske konjice koja je u žestokom naletu, ne čekajući pešadiju i saveznike, oslobodila Srbiju, nakon proboja solunskog fronta, i naterala bugarsku vojsku da se bukvalno raspadne i popuca po svim šavovima, a onda poterala Švabe kao đavole.

Temelji svetloj istoriji srpske konjice su definitivno udareni u bici kod Velbužda.
 
U ovoj temi bih hteo videti vasa razmisljanja po pitanju bojnog polja u istoriji ljudskog ratovanja ,pod tim smatram na vestinu ratovanja, najbolje ratnike, taktike, najbolje vojskovodje
,kako i na koji nacin su oruzija upotrebljavana na bojnom polju ili opsadi grada. koja bitka je na vas ostavila utisak ili vas je impresionirala...takodje ,koja je bitka u istoriji odnela titulu najkrvavije...sto se mene tice bilo ih je mnogo ,ali po meni najkrvavija bitka se desila u italiji ,kod KANE, u vreme rimskog carstva ,sa odlicnom strategijom Hanibala...ipak titulu najboljeg vojskovodje po meni nosi Aleksandar Makedonski, ali i Karlo Veliki. Sto se tice formacija za mene su neprikosnoveni rimski legionari ,makedonske falange, taktickim gledano navijam za mongolsku konjicu. Ne i najbolje ,ali svakako najhrabriji ratnici: samuraji ,keltski ratnici...sve u svemu ,temu sam postavio za osobe ,koje zanima ovakva vrsta istorije.

Bitka kod Kane se nije odigrala u vreme Rimskog carstva, posto se radi o 3 veku p.n.e. (216, ako se ne varam) kada rimska drzava prolazi kroz svoj republikanski zenit. Inace, presudna bitka u Punskim ratovim odigrala se na Metauru 207. pne. kada je ubijen Hanibalov brat Hazdrubal i kada Kartagina krece u definitivno povlacenje. Na plodovima te bitke Kornelije Scipion je izneo Zamu na plecima 5 godina kasnije. Ostalo je istorija. Slicna stvar je i sa bitkom kod Salamine koja je znacila prekretnicu u grcko-persijskim ratovima u korist Grka - jedna od najznacajnijih bitaka u ljudskoj istoriji. Za razliku od Kartagine Persija je bila vitalno i perspektivno carstvo i da je tu odnela pobedu tok svetske istorije bio bi znatno drugaciji. Znacaj neke bitke ogleda se u tome da li bi dalji tok istorije imao velike sanse da se odvija znatno drugacije da je ishod odredjene bitke bio razlicit od onoga kakav znamo. Bitka na Katalunskim poljima, na primer, jeste velika i znacajna bitka, ali i da su Huni kojim slucajem pobedili za sudbinu Rimskog carstva to ne bi mnogo znacilo, a i Huni tesko da bi dugorocnije opstali pred nekom novom koalicijom germanskih varvara. Od bitaka znacajnih za globalne politicke prilike iz starog sveta treba izdvojiti i bitku kod Bedra - sanse da Muhamed uspe u toj bici bile su tolike da se ona i danas smatra dobijenom zahvaljujuci boznaskoj intervenciji. Da je ishod te bitke bio drugaciji, sto je bilo sasvim realno, islam bi kao odgovor 'sirijskog drustva' na izazov helenizovanog hriscanstva verovatno morao da ustupi mesto nekoj drugacijoj religioznoj filozofiji. Bitka kod Poatjea 732. da je imala drugaciji ishod istorija Franacke, drzave matice i danas vodecih kontinetalnih zemalja, bila bi takodje drugacija. To je ono kad Njegos kaze - 'da ne bi francuskoga brijega aravijsko more sve potopi' ili tako nekako.Ono sto bih ja licno voleo da znam kakva bi bila sudbina hriscanstva da je izostalo rimsko razaranje Jerusalima i Hrama 70. godine, a prilicno sam siguran da bi istorija u tom slucaju u odnosu na ovu bila kao iz kvantne mehanike.
 
Poslednja izmena:
Najkrvavija bitka u istoriji je bio Verden u Prvom svetskom ratu.Najvise ljudi je poginulo.Ali velike su razlike izmedju bitaka u davna vremena i onih iz novijih jer se oruzje za ubijanje stalno usavrsavalo.Ipak,neke bitke iz davnih vremena bile su poprilicno krvave i kada pogledamo koliko je ljudi u njima poginulo,to je za ondasnja vremena bio zaista ogroman broj.

Ja bih izdvojio neke bitke iz Americkog gradjanskog rata.Bitka kod Antietama 1862. godine je bila zanimljiva po tome sto je njen ishod otprilike bio neresen,a bitka kod Getisburga 1863. godine je mozda i odredila sudbinu rata.Ogroman broj juznjaka je zbrisan,sto je zbog malobrojnosti za njih bio veliki udarac,ali mozda jos veci je bio taj sto je tu bilo rec o najboljim trupama Konfederacije.Takodje,da su Juznjaci ozbiljnije shvatili zapadni sektor i pobedili kod Šiloa 1862.godine,mozda Konfederacija kasnije ne bi bila presecena na pola.Takodje i da su vise paznje polagali na mornaricu to se ne bi desilo i ne bi lako pao Nju Orleans,a i ne bi bila na sceni pomorska blokada.
Ipak,mozda bi prevagnule borbe u Virdziniji u korist juznjaka i pao Vasington da 1863. kod Čanselorsvila uprkos pobedi nije poginuo cuveni konfederacijski general "Stena" Dzekson.Li je tada izgubio svog dzokera iz rukava.
Mozda bi svetska istorija danas drugacije izgledala.
 
Sto se tice pomenute bitke kod Kane,bila je to briljantna Hanibalova pobeda,ali je posle nje napravio veliku gresku sto nije posao na Rim iako su ga njegove vojskovodje na to nagovarale.Bio je zaslepljen velikim uspehom i malo se izgubio i nije na vreme reagovao.
A u vezi bitke kod Velbuzda,treba reci da je bugarska vojska bila znatno pojacana tatarskim odredima jer su Tatari tada podrzavali Bugare i Balkanu je pretila tatarska opasnost sa one strane Crnog mora.
Medjutim,znacajnu ulogu u Dusanovoj vojsci odigrali su i njegovi nemacki najamnici i to treba spomenuti.
Srpski konjanici su bili tesko oklopljeni i zaista nemilosrdni kada se stuste,ali veoma brzo takav nacin ratovanja postao je neproduktivan i zastareo,mada je u Dusanovo doba to jos bila velika prednost u ratovanju.Turski janicari i laki konjanici su nekoliko decenija posle pokazali da mogu da izadju na kraj sa tesko oklopljenim konjanicima.Nazalost,nisu se pratili neki trendovi iz Stogodisnjeg rata koji je tada besneo u Francuskoj.
 
Poslednja izmena:
Bitka kod Kane se nije odigrala u vreme Rimskog carstva, posto se radi o 3 veku p.n.e. (216, ako se ne varam) kada rimska drzava prolazi kroz svoj republikanski zenit. Inace, presudna bitka u Punskim ratovim odigrala se na Metauru 207. pne. kada je ubijen Hanibalov brat Hazdrubal i kada Kartagina krece u definitivno povlacenje. Na plodovima te bitke Kornelije Scipion je izneo Zamu na plecima 5 godina kasnije. Ostalo je istorija. Slicna stvar je i sa bitkom kod Salamine koja je znacila prekretnicu u grcko-persijskim ratovima u korist Grka - jedna od najznacajnijih bitaka u ljudskoj istoriji. Za razliku od Kartagine Persija je bila vitalno i perspektivno carstvo i da je tu odnela pobedu tok svetske istorije bio bi znatno drugaciji. Znacaj neke bitke ogleda se u tome da li bi dalji tok istorije imao velike sanse da se odvija znatno drugacije da je ishod odredjene bitke bio razlicit od onoga kakav znamo. Bitka na Katalunskim poljima, na primer, jeste velika i znacajna bitka, ali i da su Huni kojim slucajem pobedili za sudbinu Rimskog carstva to ne bi mnogo znacilo, a i Huni tesko da bi dugorocnije opstali pred nekom novom koalicijom germanskih varvara. Od bitaka znacajnih za globalne politicke prilike iz starog sveta treba izdvojiti i bitku kod Bedra - sanse da Muhamed uspe u toj bici bile su tolike da se ona i danas smatra dobijenom zahvaljujuci boznaskoj intervenciji. Da je ishod te bitke bio drugaciji, sto je bilo sasvim realno, islam bi kao odgovor 'sirijskog drustva' na izazov helenizovanog hriscanstva verovatno morao da ustupi mesto nekoj drugacijoj religioznoj filozofiji. Bitka kod Poatje 732. da je imala drugaciji ishod istorija Franacke, drzave matice i danas vodecih kontinetalnih zemalja, bila bi takodje drugacija. Ono sto bih ja licno voleo da znam kakva bi bila sudbina hriscanstva da je izostalo rimsko razaranje Jerusalima i Hrama 70. godine, a prilicno sam siguran da bi istorija u tom slucaju u odnosu na ovu bila kao iz kvantne mehanike.

Slažem se manje-više sa onim što je ovde rečeno...no, postavljač teme je, ako se ne varam, tražio odgovor i mišljenje diskutanata o tome koja je bitka za nas lično bila najinteresantnija, najkrvavija, taktični najrazrađenija itd. Prema tome, bitka kod Kane sasvim ispunjava uslove s obzirom da je bila i krvava i taktički izuzetno vođena (nažalost samo od strane Hanibala, jer bi bila daleko zanimljivija da je imao dostojnog suparnika s druge strane) i jedna od onih koje se i danas uče na vojnim akademijama širom sveta...
Da li je bila bitna sa istorijske tačke gledišta...to je nešto drugo...
Ja bih recimo izdvojio pored Kane i bitku kod Austerlica, kao i većinu bitaka koje je dobio na bojnom polju Fridrih II Veliki
 
Ja bih izdvojio neke bitke iz Americkog gradjanskog rata.Bitka kod Antietama 1862. godine je bila zanimljiva po tome sto je njen ishod otprilike bio neresen,a bitka kod Getisburga 1863. godine je mozda i odredila sudbinu rata.Ogroman broj juznjaka je zbrisan,sto je zbog malobrojnosti za njih bio veliki udarac,ali mozda jos veci je bio taj sto je tu bilo rec o najboljim trupama Konfederacije.Takodje,da su Juznjaci ozbiljnije shvatili zapadni sektor i pobedili kod Šiloa 1862.godine,mozda Konfederacija kasnije ne bi bila presecena na pola.Takodje i da su vise paznje polagali na mornaricu to se ne bi desilo i ne bi lako pao Nju Orleans,a i ne bi bila na sceni pomorska blokada.
Ipak,mozda bi prevagnule borbe u Virdziniji u korist juznjaka i pao Vasington da 1863. kod Čanselorsvila uprkos pobedi nije poginuo cuveni konfederacijski general "Stena" Dzekson.Li je tada izgubio svog dzokera iz rukava.
Mozda bi svetska istorija danas drugacije izgledala.

Mislim da podvuceno nije sporno. Bitka kod Getisburga odnela je najvise zrtava u Civil War - za dva dana na tu bitku otpala je skoro desetina ukupnih zrtava iz cetvorogodisnjeg rata.
 
Sto se tice pomenute bitke kod Kane,bila je to briljantna Hanibalova pobeda,ali je posle nje napravio veliku gresku sto nije posao na Rim iako su ga njegove vojskovodje na to nagovarale.Bio je zaslepljen velikim uspehom i malo se izgubio i nije na vreme reagovao.

Nije reagovao zato što nije mogao opsedati Rim sa toliko malo vojske...njega su Rima koštali kartaginski političari koji su mu uskratili podršku jer su bili protiv tog rata (ako znaš, Hanibal je sam krenuo iz Španije sa svojom vojskom, bez prethodne podrške političkog vrha Kartagine)...čak i da su mu poslali pomoć, nisam siguran da bi Rim pao...ne tada
I pored svega ostaje jedan od najbriljantnijih vojskovođa
 
Bitka kod Velbužda, kada je relativno mala, ali fantastično obučena konjica princa Dušana (kasnije cara), sama i bez ikakve pomoći očeve cele srpske vojske, porazila ....ma šta porazila...razbila u paramparčad kompletnu bugarsku vojsku cara Jovana, i dva puna dana čekala u Sofiji da stigne ostatak srpske vojske, njegovog oca Stefana.
Ta bitka je označila jednu novu eru ratovanja u ovom delu sveta. Od tada je srpska konjica postala nešto o čemu se sa strahopoštovanjem govori.

Istim stopama je išao i despot Stefan Lazarević. I njegova konjica je bila najbolja u Evropi.

Pa, sve do srpske konjice koja je u žestokom naletu, ne čekajući pešadiju i saveznike, oslobodila Srbiju, nakon proboja solunskog fronta, i naterala bugarsku vojsku da se bukvalno raspadne i popuca po svim šavovima, a onda poterala Švabe kao đavole.

Temelji svetloj istoriji srpske konjice su definitivno udareni u bici kod Velbužda.

da ,vidis na taj cin sam potpuno zaboravio...Velbuzda!! ali ta epska bitka ,koja je dovela do kraha bugarske vojske...i ,koja je oznacila novu eru ratovanja u tom delu sveta..da li su i ostale zemlje prihvatile (i koje) taj nacin strategije!?? nijednom (bar ja) nisam video na nekim stranim medijima ,koji se bave temama ''bitaka kroz istoriju'' da su prikazali takav vid ratovanja, a sigurno je da su ondasnji hronicari zabelezili tu bitku.
 
Bitka kod Kane se nije odigrala u vreme Rimskog carstva, posto se radi o 3 veku p.n.e. (216, ako se ne varam) kada rimska drzava prolazi kroz svoj republikanski zenit. Inace, presudna bitka u Punskim ratovim odigrala se na Metauru 207. pne. kada je ubijen Hanibalov brat Hazdrubal i kada Kartagina krece u definitivno povlacenje. Na plodovima te bitke Kornelije Scipion je izneo Zamu na plecima 5 godina kasnije. Ostalo je istorija. Slicna stvar je i sa bitkom kod Salamine koja je znacila prekretnicu u grcko-persijskim ratovima u korist Grka - jedna od najznacajnijih bitaka u ljudskoj istoriji. Za razliku od Kartagine Persija je bila vitalno i perspektivno carstvo i da je tu odnela pobedu tok svetske istorije bio bi znatno drugaciji. Znacaj neke bitke ogleda se u tome da li bi dalji tok istorije imao velike sanse da se odvija znatno drugacije da je ishod odredjene bitke bio razlicit od onoga kakav znamo. Bitka na Katalunskim poljima, na primer, jeste velika i znacajna bitka, ali i da su Huni kojim slucajem pobedili za sudbinu Rimskog carstva to ne bi mnogo znacilo, a i Huni tesko da bi dugorocnije opstali pred nekom novom koalicijom germanskih varvara. Od bitaka znacajnih za globalne politicke prilike iz starog sveta treba izdvojiti i bitku kod Bedra - sanse da Muhamed uspe u toj bici bile su tolike da se ona i danas smatra dobijenom zahvaljujuci boznaskoj intervenciji. Da je ishod te bitke bio drugaciji, sto je bilo sasvim realno, islam bi kao odgovor 'sirijskog drustva' na izazov helenizovanog hriscanstva verovatno morao da ustupi mesto nekoj drugacijoj religioznoj filozofiji. Bitka kod Poatjea 732. da je imala drugaciji ishod istorija Franacke, drzave matice i danas vodecih kontinetalnih zemalja, bila bi takodje drugacija. To je ono kad Njegos kaze - 'da ne bi francuskoga brijega aravijsko more sve potopi' ili tako nekako.Ono sto bih ja licno voleo da znam kakva bi bila sudbina hriscanstva da je izostalo rimsko razaranje Jerusalima i Hrama 70. godine, a prilicno sam siguran da bi istorija u tom slucaju u odnosu na ovu bila kao iz kvantne mehanike.

hmm, u vezi kane sam nesto onda pobrkao:think:..daj mi nesto objasni u vezi PIRA i izraza PIROVA POBEDA...zaboravih. a, na tvoju poslednju recenicu- mene zanima sta bi bilo uopste da nije doslo do pucanja rimskog carstva ,kako bi istorija tad izgledala, sto se tice evropskog kontinenta.
 
Стаљинградска битка (рус. Сталинградская битва, нем. Schlacht von Stalingrad) је била главна прекретница у Другом светском рату , и сматра се најкрвавијом битком у људској историји. Трајала је од 17. јула 1942. до 2. фебруара 1943. године.
Битку су обележили бруталност и небрига за цивилне жртве са обе стране. Битка се састојала из немачке опсаде јужног руског града Стаљинграда (данашњи Волгоград), битке унутар града, и совјетске контраофанзиве у којој су коначно биле заробљене и уништене немачке и остале снаге Сила осовине око града. Укупни губици у људству се процењују на између 1,5 и 2 милиона.
Силе осовине су изгубиле око четвртине укупног људства на источном фронту и никад се нису опоравиле од овог пораза. То је био њихов први велики пораз у овом рату. За Совјете, који су изгубили преко милион војника и цивила за време битке.
 
hmm, u vezi kane sam nesto onda pobrkao:think:..daj mi nesto objasni u vezi PIRA i izraza PIROVA POBEDA...zaboravih. a, na tvoju poslednju recenicu- mene zanima sta bi bilo uopste da nije doslo do pucanja rimskog carstva ,kako bi istorija tad izgledala, sto se tice evropskog kontinenta.

Poslednja 'what if' recenica iz mog prvog posta ne odnosi se na projekciju alternativne istorije uzrokovane 'pucanjem' Rimskog carstva vec na opstanak izvorne varijante hriscanstva koja se pocela propovedati iz Jerusalima iz arhe-hriscanske zajednice sa Jakovom na celu. Pavlova varijanta hriscanstva za zivota je jos dozivela poraz, ali je rimskim razaranjem Jerusalima nestalo i maticne Jerusalimske crkve pa je onda Pavlova helenizovana, nejevrejska varijanta hriscanstva nekih 20-25 godina kasnije rehabilitovana kroz jevandjeliste (na prvom mestu Marka) posto je bila mnogo prihvatljivija za nove politicke prilike.

Pirova pobeda odnosi se na bitku kod Askula 270. i neke pre nove ere u ratu sa Rimljanima kada je zabelezio vojnu pobedu ali sa tolikim brojem zrtava da je dalje bilo besmisleno ratovati. Otuda njegova recenica - Jos jedna ovakva pobeda i ja sam izgubio rat ili nesto slicno. Pir je napisao i nekoliko knjiga o vestini ratovanja i mislim da se jedna zove bas 'Taktika'.
 
Izgleda da smo svi saglasni da je Hanibal bitku kod Kane svojom strategijom učinio najfascinantnijom pobedom u istoriji.
Ali, nije potpuno sigurno da je tok te bitke izgledao onako kao što je Hanibal planirao. Drugim rečima, postoje šanse da smo Hanibalovu strategiju naknadno "učitali"u ono što je na kraju ispalo njegova slavna pobeda i jedna od naslavnijih u istoriji. Nema dovoljno podataka da se sa sigurnošću kaže da je "kontrolisano povlačenje" u centru koje je Hanibal preduzeo bilo deo njegovog plana ili je prosto bio primoran. Ali, ako jeste, to onda zbilja jeste veličanstveno.
Kad smo kod bitke kod Velbužda, o njoj se takođe vrlo malo zna, pa me zanima gde ste naišli na sve te podatke?
 
Ја мислим да две битке престављају једини прави разлог зашто човек треба да се бори. А то су битке; Бој на Косову и Једна јеврејска битка која се није ни одиграла, јер су Јевреји извршили самоубиство, рађе него да падну у римско ропство. Као што су то учинили и Срби више од хиљаду година касније на Косову, али у борби.
 
hmm, u vezi kane sam nesto onda pobrkao:think:..daj mi nesto objasni u vezi PIRA i izraza PIROVA POBEDA...zaboravih. a, na tvoju poslednju recenicu- mene zanima sta bi bilo uopste da nije doslo do pucanja rimskog carstva ,kako bi istorija tad izgledala, sto se tice evropskog kontinenta.

Epirski kralj Pir pobjedio je mocnu rimsku vojsku, no sa takvim gubitcima da je ta pobjeda zapravo postala njegov poraz radi nedostatva ljudstva. Pobjeda koja donosi vise stete pobjedniku nego pobjedniku.
Vladao je 306 pk. - 301 pk. i 297 pk - 272 pk
Pir je najprije sklopio savez sa Ptolomejem Keraunom a zatim krenuo u Italiju sa vojskom od 23000 pješaka, 3000 konjanika i 19 slonova. Prvi okršaj s Rimljanima bila je bitka kod Herakleje, 280 p.n.e.. Pir je pobijedio zahvaljujući konjici i slonovima. Sljedeći sukob sa Rimljanima bila je bitka kod Auskula, 279 p.n.e.. Pir je ponovno pobijedio ali uz puno veće gubitke i zato je rekao da bi nastavi li tako pobjeđivati ostao bez vojske i poginuo.
U bitki kod Beneventuma, 275 p.n.e. Pir je poražen od Rimljana. Bitka je, zapravo, taktički završila neodlučno jer su obje strane imale gubitke veće od 6000 mrtvih ali je Pir bio prisiljen napustiti Italiju. Eto zato se zove Pirova pobjeda.Pir je poginuo 272 pk ,krenuo je s vojskom na Spartu. Želeći osvojiti Peloponez, poginuo je kod Argosa u bitki protiv udruženih snaga Antigona II. i Sparte.
 
Po meni Termopil.Bitka se održala kraj prolaza Termopila (Vruća vrata), gotovo istovremeno kad i pomorska bitka kod Artemizija. Sukobljene strane bili su savez grčkih polisa predvođenih Spartom i Perzijsko Carstvo. Perzijska vojna ekspedicija bila je odgovor na atensko pomaganje jonskog ustanka, gusarenje nad perzijskim brodovima u Egejskom i Sredozemnom moru, grčko razaranje hrama u Sardu (perzijska satrapija), te kao ispravka neuspješne prve vojne ekspedicije koju je poveo veliki kralj Darije I. Veliki. Atenski general Temistoklo predložio je da se Perzijance pokuša zaustaviti istodobno kod prolaza Termopila na kopnu i kod tjesnaca Artemizija.

Grčki plan bio je neutralizirati perzijsku brojčanu nadmoć koristeći prirodne uske prolaze poput Termopila koji je od planine do morskih litica bio širok svega 14 m i u kojem se mogla boriti samo grupica od obje vojske. Unatoč hrabrom pokušaju suprostavljanja nadmoćnijoj vojsci, Perzijanci su porazili grčke snage te nastavili napredovati prema jugu gdje su u znak odmazde spalili polise Atenu i Eretriju. Kserkso i većina vojske se potom vratila u Perziju prvenstveno zbog pobuna u Babilonu, dok je u Grčkoj ostavljena manja vojska pod vodstvom generala Mardonija, koje su ujedinjeni Grci napali i porazili godinu dana poslije kod Plateje.

Unatoč porazu, bitka kod Termopila postala je sinonimom hrabrosti u djelima zapadnih povjesničara, gdje je često opisana kao primjer malobrojnih domoljuba koji se brane protiv brojčano nadmoćnijeg neprijatelja. Zanimljivo je kako se slična bitka odigrala stoljeće i pol nakon bitke kod Termopila, gdje je šačica elitnih perzijskih vojnika kod Perzijskih vrata zadržala vojsku Aleksandra Makedonskog više od mjesec dana.

Zato što su izginuli do posljednjeg u obrani onog u što su vjerovali-slobodnu domovinu.
A tko nije spreman poginuti crno mu se piše.
 
Bitka za Midvej u WWII. Ostavila je utisak na mene zato sto su amerikanci imali toliko srece, da sasvim slucajno pronadju daleko jacu japansku flotu i uspeju da im potope sva cetiri nosaca, a japanci njima samo jedan. A to je i prekretnica rata na moru. Ko zna sta bi bilo da su japanski avioni poleteli samo 15 min ranije...

Utisak na mene je ostavilo i iskrcavanje rendzera na plazu Omaha na D-Day. Oni su izgubljenu bitku pretvorili u pobedu. Naime njihov zadatak je bio da budu rezerva svojim rendzerima koji su trebali da uniste topove koji su tukli po plazama. Medjutim ti njihovi rendzeri su izgubili radio, a sekundarno mesto iskrcavanja za rezervu je bila Omaha. Opet velika sreca za amere.
 
Bitka za Midvej u WWII. Ostavila je utisak na mene zato sto su amerikanci imali toliko srece, da sasvim slucajno pronadju daleko jacu japansku flotu i uspeju da im potope sva cetiri nosaca, a japanci njima samo jedan. A to je i prekretnica rata na moru. Ko zna sta bi bilo da su japanski avioni poleteli samo 15 min ranije...

Utisak na mene je ostavilo i iskrcavanje rendzera na plazu Omaha na D-Day. Oni su izgubljenu bitku pretvorili u pobedu. Naime njihov zadatak je bio da budu rezerva svojim rendzerima koji su trebali da uniste topove koji su tukli po plazama. Medjutim ti njihovi rendzeri su izgubili radio, a sekundarno mesto iskrcavanja za rezervu je bila Omaha. Opet velika sreca za amere.

Midvej je zaista bio prekretnica i zaustavljanje japanske pomorske ofanzive,a prekretnica za zaustavljanje pomorsko-kopnene bio je Gvadalkanal.
Koji su detalji koji su mozda odlucili Midvej?
Prvo,Japanci su napravili gresku sto su na nosacima aviona drzali i prevelike kolicine bombi,eksploziva i ostalog naoruzanja,tako da kada su bili pogodjeni dolazilo je do lancane reakcije.Voleli su da do zuba naoruzavaju svoje avione,a to bas i nije bilo toliko neophodno.
A kao drugo,kada su pogodili pistu na Midveju,nekom pukom srecom nije bila previse ostecena i americki avioni su mogli da polecu sa nje.
A da je ishod Gvadal kanala bio drugaciji,cela Severna Australija bi bila evakuisana.
 
Midvej je zaista bio prekretnica i zaustavljanje japanske pomorske ofanzive,a prekretnica za zaustavljanje pomorsko-kopnene bio je Gvadalkanal.
Koji su detalji koji su mozda odlucili Midvej?
Prvo,Japanci su napravili gresku sto su na nosacima aviona drzali i prevelike kolicine bombi,eksploziva i ostalog naoruzanja,tako da kada su bili pogodjeni dolazilo je do lancane reakcije.Voleli su da do zuba naoruzavaju svoje avione,a to bas i nije bilo toliko neophodno.
A kao drugo,kada su pogodili pistu na Midveju,nekom pukom srecom nije bila previse ostecena i americki avioni su mogli da polecu sa nje.
A da je ishod Gvadal kanala bio drugaciji,cela Severna Australija bi bila evakuisana.

ОСС је провалила јапанску морнаричку шифру тако да су читали све поруке, Јапанци у својој ароганцији су били уверени да је њихова шифра компликована за разбијање и да је савршена. Много је лакше ратовати кад знаш стварне намере и положај противника.
 

Back
Top