Hrvati žive u strahu i ponašaju se kao stado
Zašto su Hrvati pojedinačno i kao narod inertni čak i kada je riječ o egzistenciji, odgovaraju sociolog, filozof, psiholog i psihijatar.
Recesija potresa zemlju, vodeći čovjek, za kojeg je na posljednjim parlamentarnim izborima glasala većina Hrvata povukao se s mjesta premijera, a u prvim danima nove vlade obavlja se drugi rebalans proračuna u četiri mjeseca. Plaće su niske, poduzeća propadaju, zaposlenje je nesigurno, a cijene rastu.
Zašto su uz sve to Hrvati, pojedinačno, u organizacijama te kao narod, letargični i rezignirani te se svim mogućim mjerama ne bore za opstanak, upitali smo naše sugovornike, Slavena Leticu, Žarka Puhovskog, Mirjanu Krizmanić te Vladimira Grudena.
"Hrvatsko društvo živi u stanju općeg PTSP-a"
- Postoji obrnuti razmjer s obzirom na materijalno stanje i socijalnu svijest. Što su ljudi siromašniji, to više vremena posvećuju razmišljanju kako preživjeti i prehraniti obitelj. Ekonomski optimizam dakle vodi do socijalnog optimizma, a strah paralizira ljude - rekao nam je sociolog Slaven Letica.
Potkrijepio je tvrdnju i svojim viđenjem ekonomske podjele društva u zemlji: 95 posto građana jedva spaja kraj s krajem, jedan posto čini takozvanu tajkunsku klasu, dok je ostatak dobrostojećih ljudi. Također, problem za Leticu leži i u polumrtvoj etici rada.
- Cijeli koncept ekonomske politike posljednjih 15 godina usmjeren je protiv etike rada. Čak i skupine koje su se mogle organizirati i potaknuti narod na akciju to nisu učinile. Hrvatsko društvo živi u nekoj vrsti općeg PTSP-a. Postoji 300 tisuća ljudi koji su izgubili posao. Mnogima su smanjene mirovine - rekao je Letica. Za opći PTSP on prvenstveno krivi vodstvo, koje nije ponudilo radne ciljeve i mobiliziralo ljude kako bi se ti ciljevi postigli, već svaki dan zaplašuje ljude.
Slaven Letica
Photo Siniša Bužan
Tu je i hrvatski nacionalni karakter, ističe Letica, koji je na neki način shizofren, te u sebi ima niz elemenata, od sjeverno-europskih do jugoistočnih.
- Nažalost, sve se usmjerava obnovi balkanskog fatalističkog mentaliteta, a potiskuju se zapadni, razvijeni elementi - zaključuje Letica.
Rad je za slabiće?
Da radnom etikom dominira "tradicija hajdučkog otimanja" također smatra profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Žarko Puhovski.
- Tko nije dovoljno jak da za borbu mora radom doći do svega, dakle rad ostaje samo kao rezerva za one koji su preslabi za otimačinu - misli Puhovski.
Za njega je izgubljeno povjerenje u sustav u vrhu piramide problema.
- Nitko ne vjeruje da sustav funkcionira, a to je osnova. Mi smo na žalost na raskrižju postmodernih i predmodernih tendencija, a kod nas je jači i kod nas ostaje negativni dio tih tendencija - kazao je Puhovski.
Povijesni faktori su za njega također odigrali ulogu u ovakvom 'stanju nacije' jer se u Hrvatskoj očituje "kombinacija ruralne patrijarhalne svijesti i katoličkog svjetonazora, te totalitarnih političkih sustava".
Treba riješiti i probleme u tri sektora, nastavlja Puhovski. Prvi je primarna socijalizacija u obitelji, drugi sekundarna socijalizacija, koju čini školski sustav koji "odgaja podanike, a ne građane", a treći javni sektor - donošenje odluka i politika. Promjene su nužne u sva tri ključna sektora za oporavak društva, smatra Puhovski, te zaključuje: "U ovoj se situaciji narod u većini ponaša poput stada, koje dozvoljava pa čak i traži da ih netko vodi".
"Treba otpustiti neradnike i lijenčine"
Psihologinja Mirjana Krizmanić ponudila je slično mišljenje:
Mirjana Krizmanić
- Hrvati su zapušteni, ne reagiraju na ništa, pasivni su i obezglavljeni, što je potencirano ostavkom Sanadera. Narod će sad stegnuti remen, što drugo može? Mi možemo lajati, ali nećemo u prosvjed, izaći će se samo ako se ima nešto za postići - tvrdi Krizmanić.
U zemlji se događaju apsurdne stvari, nastavlja Krizmanić, rekavši kako "premijer ima najveću plaću, a odmara se" te kako "postoje agencije koje kontroliraju agencije".
- Treba početi od vrha, smanjiti plaće te otpustiti neradnike i lijenčine - zaključila je Krizmanić.
Panika je uvedena ciljano - Hrvatima se manipulira
No psihijatar Vladimir Gruden zagovara stajalište da svaki Hrvat mora početi sam od sebe i sam odlučivati o svojoj sudbini.
- Svaki pojedinac ne mora stezati remen kad mu se naredi, nego sam od sebe. Problem je to što se nitko ne želi odricati jer mu se čini da se odriče u korist nekog drugog - ponudio je Gruden svoje mišljenje.
Hrvat bi se trebao, nastavio je, zapitati što njega samog čini sretnim, te spoznati da se sreća svodi na duševne vrijednosti, a ne materijalne. Aktualna ravnodušnost u Hrvatskoj za Grudena je psihološki inicirana, i ne leži u materijalnom.
- Ljudi su se odjednom uplašili. Počela je panika i lančana reakcija, a najgore je to što su Hrvati u strahu, a strah je najveći čovjekov neprijatelj. To se radilo ciljano jer onda se može manipulirati ljudima - smatra Gruden.
