(Biologija) Argentinski mravi osvajaju svet

endonuclease

Ističe se
Poruka
2.010
Kolonije mrava su obično veoma agresivne prema drugim kolonijama, čak i unutar iste vrste. Često se odgiravaju čitavi mali ratovi, opsade, i gerilski sukobi između susednih mravinjaka, u kojima se vodi borba za prevlašću nad određenom teritorijom.

Ljudi su, međutim, uzbunili mravlji svet svojim putovanjima: brodovi i avioni prenose kraljice različitih vrsta u nove regione, u kojima te vrste ranije nisu postojale. Ovo povremeno dovodi do istrebljenja lokalnih vrsta mrava, i do invazija.

Južnoamerički crveni "vatreni mravi" su, recimo, veliki problem u SAD, gde su došli iz Južne Amerike. Ogromne kolonije ovih mrava potiskuju domaće, a njihova agresivnost ih čini povremeno opasnim. Ujed ovog mrava (iz ličnog iskustva) je otprilike kao udarac čekićem, praćen tupim i iritirajućim bolom.

Najveći "dobitnici" u ovoj ljudskoj intervenciji su, međutim, Argentinski mravi, koji su formirali superkolonije širom sveta.

Prva superkolonija se sastoji od povezanih mravinjaka koji prekrivaju celu Mediteransku obalu - oko 6000 km dužine. Mravi iz ove superkolonije su prijateljski nastrojeni jedni prema drugima, i cela superkolonija se ponaša kao jedan megaorganizam, u kojoj mravi iz različitih gnezda sarađuju i rade ka istim ciljevima.

Druga superkolonija se nalazi u Kaliforniji, prostirući se oko 900 km uz Kalifornijsku obalu. Treća je na zapadnoj obali Japana.

Upravo je objavljeno otkriće da se ove tri superkolonije ponašaju kao jedna...pa, valjda to treba da zovemo megakolonija. Mravi iz ove tri superkolonije su i dalje genetski veoma slični - najverovatnije zbog stalne genetske komunikacije između kolonija kroz kraljice koje bivaju prevezene iz jedne superkolonije do drugih na ljudskim brodovima. Kada se dovedu u kontakt, oni odbijaju da se bore, i umesto toga se ponašaju kao sabraća, članovi iste kolonije.

Drugim rečima, uspostavljen je globalni megaorganizam, koji parazitira na ljudskim aktivnostima. :D

(Inače, čast najvećeg pojedinačnog organizma i dalje pripada pečurkama, koje se povremeno sastoje od mreža međusobno povezanih ćelija koje prožimaju i po više hektara zemlje (pečurke na površini su samo mali reproduktivni organi koje podzemni organizam povremeno izbacuje na površinu).)
 
Poslednja izmena od moderatora:
Daj neku sliku ovih mrava :)

250px-Linepithema_Argentine_ant.jpg
 
Svake godine u junu, ako je reka cista, Tisa procveta...

1363195687_f629b698b5.jpg


IMG_0247s.jpg



Tiski cvet (Palingenia longicauda) je insekt koji spada u vodene cvetove (Ephemeroptera). Dugačak je 8-12 centimetara, a razmak krila dostiže 6-7 centimetara. Ova vrsta je poznata kao najveća vrsta vodenih cvetova u Evropi. Zaštićena je u Srbiji na osnovu potvrđivanja Bernske konvencije i Direktivom o zaštiti staništa.

Tiski cvet dobio je ime po reci Tisi koju nastanjuje. Areal ove vrste je bio mnogo veći u prošlosti, dosezao je do Holandije, dok je sada smanjen na nekoliko rečnih slivova u centralnoj Evropi. Od 2800 poznatih vrsta, više od 100 živi u centralnoj Evropi.

Mužjaci Tiskog cveta su jedini među krilatim insektima koji se mitare posle dobijanja svojih funkcionalnih krila. Za razliku od većine vodenih insekata rojevi odraslih P. Longicauda nikada ne napuštaju vodu, već konstantno dodiruju ili brišu površinu vode. Sporo kretanje reke i odsutsvo riba koje se hrane na površini pomažu im da to ostvare. Prisustvo P. Longicauda je indikator čiste i nezagađene vode. Izumrli su u mnogim evropskim zemljama i mogu se naći samo u Srbiji i Mađarskoj na reci Tisi.

Zrele životinje se ne hrane za vreme svojih kratkih života već naduvaju svoja creva vazduhom što im omogućava lakši let. Vodeni cvetovi nisu odlični letači, let im je nesiguran. Uglavnom moguće ih je promatrati u proleće i početkom leta, kada se roje. Rojenje počinje u večernjim satima i traje otprilike tri sata. Na početku rojenja larve ostavljaju glinu na dnu reke gde su živele tri godine i dižu se na površinu vode. U podizanju do površine im pomaže gas koji se sakupio ispod njihovih košuljica. Na površini vode se mitari tj. larva odbacuje svoju košuljicu i izlazi savršen insekt. Tiski cvet ima velika krila kod kojih su prednja izrazito veći od zadnjih.

izvor: Wikipedia

link: National Geographic o tiskom cvetu
 
Poslednja izmena:

Back
Top