Mojsijev prolaz kroz more - MM Slavica Šetina

stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

drbob

Iskusan
Poruka
6.294
Priča o Mojsiju svima je već poznata. Mojsije znači – iz vode izvađen. Uz brigu princeze Hatšepsut, kćerke faraona Tutmosa I, Mojsije je stasao na egipatskom dvoru. O datumu Mojsijevog rođenja, nemamo konkretan zapis, ali na osnovu istoriskih, astronomskih, arheoloških i bibliskih istraživanja možemo zaključiti: - da je to 1575. pre H. Rodio se u doba, Novog carstva - osamnaeste dinastije, koja je vladala od (1580 do 1350. pre H). Faraoni ove dinastije bili su veliki osvajači. Držali su celu Siriju sve do Eufrata i severnu Palestinu. Osamnaestu dinastiju započeo je Ahmoze I dižući ustanak protiv Hiksa. Oslobođenje i ujedinjenje Egipta završeno je 1560. pre H. Amoze I nije imao muških naslednika i na presto dolazi njegov zet Tutmos I, koji je bio oženjen njegovom sestrom. Period od 1560. pre H, do 1525. pre H, pripada faraonima Tutmosu I, Tutmosu II i princezi Hatšepsut. U ovom periodu je cela drama oko Mojsija. Princeza Hatšepsut je pripremala presto za svog posinka Mojsija. Totmos I, nije imao druge dece osim princeze, Hatšepsut. Moje mišljenje je, da su nastale pobune u sveštenstvu, i zbog toga je Mojsije morao da beži iz Egipta. Princeza Hatšepsut je gospodarila dvorskim odajama, riznicama i bibliotekama, pa je štičenika poveravala prvim mudracima Egipta. Uz njih je Mojsije stekao široko obrazovanje. On je bio naučen „svoj premudrosti Egipatskoj“. Pred njim je bila lepa budućnost, mogao je postati jedan od faraona starog Egipta. Tutmos I je faraon koji je prekinuo tradiciju građenja piramida. On je hteo da izbegne sudbinu svojih predaka – pljačke i skrnavljenja posmrtnih ostataka. Za svoju grobnicu je izabrao mesto udaljeno od ljudi. To je poznata nam već Dolina kraljeva. Posle smrti Titmosa I na presto dolazi Tutmos II, mada je Hatšepsut presto spremala za Mojsija. Po svemu sudeći u vreme dolaska na vlast Tutmosa II, Mojsije je napustio Egipat. Bilo je to 1535. godine pre Hrista u njegovoj 40 godini života. Posle deset godina, umire Tutmos II, ali na vlast dolazi njegov vanbračni sin Tutmos III (1525 – 1491). Tutmos III je ustvari, faraon Tau Timaeus (Tutimaeus), za čije je vladavine „udar božijeg gneva“ pogodio Egipat i od kog je Mojsije tražio, da izvede svoj narod. U hramu u El Arišu zapisano je, da je ime kraljice Tutmaeusa, bilo Tepnut. Po svemu sudeći, kometa koja je došla i izazvala „udar božijeg gneva“, dobila je ime „Tifon“, po kraljici – Tepnut.
Biblija nam ostavlja sledeću priču:
Mojsije u jednoj svađi usmrti jednog Egipćanina i zbog toga je morao da beži iz Egipta. Dolazi u zemlju Madijansku i tu provodi veliki deo svog života. Ženi se ćerkom sveštenika Madijanskog (Seforom) i ona mu rađa sinove ¬– Gersama i Eliezera. Mojsije je u svom rodoslovu imao poznate pretke, one koji su beleženi u svetim jevrejskim knjigama. Predak mu je bio Levije, sin Jakovljev.
 
Od Levijea su sinovi: Gerson, Kat i Merarije. Sinovi Katovi: Amram, Izar, Hebron i Ozijel. Sveta knjiga opisuje dalji Mojsijev rodoslov ovako:
Druga knjiga Mojsijeva, gl. 6, 20;
„A Amram se oženi Johabedom bratučedom svojom i ona rodi Arona i Mojsiju. I požive Amram sto i trideset i sedam godina“.
I kada je Mojsije doživeo, u najlepšem zdravlju, osamdesetu godinu, javi mu se Anđeo Gospodov. Bilo je to na Božijoj gori Horeb, dok je napasao stado svoga tasta Jetra.
Druga knjiga Mojsijeva, gl. 3, 7 i 10;
„I reče Gospod: dobro videh nevolju naroda svojega u Egiptu, i čuh viku njegovu od zla koje mu čine nastojnici, jer poznah muku njegovu“. „Sada hajde da te pošaljem k Faraonu, da izvedeš narod moj, sinove Izraelove, iz Egipta“.
Tada Mojsije uzima svoju ženu Seforu, dva sina i odlazi u Egipat. Zna da mu je tamo još brat Aron i ostali članovi porodice. Ovo putovanje se dogodilo, o tome se slažu arheologija i istorija 1495. godine pre Hrista. Kristofer Helvicus (1581 – 1617 pos. H), u „Teatrum historikum“, piše da su Jevreji napustili Egipat 2453. godine od stvaranja sveta, a da je požar iste godine izazvala kometa Faeton – Tifon.
Da nebismo zanemarili tekstove svetih knjiga, da pogledamo da li ovu godinu (2453) naučnika Helvicijusa, potvrđuje i Biblija. U njoj piše:
Prva knjiga Mojsijeva, gl. 15, 13;
„I Gospod reče Avramu: znaj za cielo da će tvoje seme biti došljaci u zemlji tuđoj, pa će joj služiti i ona će ih mučiti četiri stotine godina“.
U Drugoj knjizi Mojsijevoj (gl. 12, 40 i 41) je opis izvođenja jevrejskog naroda iz zemlje egipatske:
„I baviše se sinovi Izraelovi u Egiptu četiri stotine i trideset godina“.
„I kada se navrši četiri stotine i trideset godina, u isti dan izađoše sve vojske Gospodove iz zemlje Egipatske“.
Razliku od trideset godina koju zapažamo, bila je presudna u mom istraživanju Biblije. Shvatila sam da su Bibliju pisali ljudi i da je u njoj praiskonsko iskustvo ljudskog roda. Prenosilo se od civilizacije do civilizacije. Bog nije mogao pogrešiti, rekavši Avramu da će mu narod biti došljaci u tuđoj zemlji 400 godina, a da se kasnije ispostavi, da su u Egiptu proveli 430 godina. Neki naučnici, koji se bave Biblijom, razliku od 30 godina tumače kao istu godinu, što je iluzorno. Moje viđenje je, da nam Mojsije ostavlja veliki dokaz o svom znanju astronomije i svega onoga što je naučio na egipatskom dvoru. Ropstvo Jevreja od 400 godina sinbolično je vezao za dolazak nebeskog tela, o kom su egipatski astronomi znali i zvali su je zvezdom „Ra“, što znači zlo. Razlika od 30 godina, je znak da se radi o kometi, koja nije stigla u najavljeno vreme od 400 godina. Mojsije je znao da samo u toku jedne kataklizme, do koje će dovesti najavljena zvezda, narod može izaći iz ropstva. Zanimljivo je što se 400. godina ropstva, rečenih Avramu, poklapa sa zvaničnim istoriskim godinama dolaska Tutmosa III, na vlast (1525. godine pre Hrista).
 
Polazimo od toga da je Biblija naša najpouzdanija: astronomija, istorija, filozofija, arheologija. Znamo da je Zemlja, kao planeta, stara 4,6 milijardi godina. To je ogroman period i mora da priznamo da nije moguće ni naslutiti koliko je bilo kataklizmi na njoj. Svaki potop je, nema spora, uništavao zatečenu civilizaciju. Ono što imamo u Bibliji pouzdano je. Ona potvrđuje čak i ovu godinu do koje je došla astronomija – 2453.
U Prvoj knjizi Mojsijevoj, (gl, 15, 13), Bog govori Avramu - kad mu je bilo 75. godina. Jer, Avram je rođen 1948. godine od stvaranja sveta. Ako saberemo 1948 + 75 = 2023. Ovo je godina za koju je rečeno Avramu da će označiti početak ropstva izraelskog naroda - dug 400. godina. Ako je to početna godina, dodamo joj rečenih 400. godina i onaj iskrsli „višak“ od 30 godina i videćemo da dobijamo astronomsku godinu 2453. Evo: 2023 + 400 = 2423 + 30 = 2453.
Biblija nam je tačno, označila godinu o kojoj govori astronom Kristofer Helvicus – 2453. godinu.
Razlika od trideset godina se može objasniti – uslovljena je odnosima planeta i kometa u Sunčevom sistemu. Kometama, velike planete poremete putanje i mogu biti njihove zarobljenice od 20 do 30 godina. Ovih trideset godina, su upravo ona razlika koju nalazimo u Bibliji.
Vavilonski Talmud, Traktat Šabat 146a. Prema Midrašu Šir (15a – 15b), obaveštava da je faraon upozorio Izraelce da ne napuštaju Egipat, jer će se, u tom slučaju, sresti sa krvavom zvezdom Ra – čije ime na hebrejskom znači ’Zlo’.
Rimokatolička crkva izračunava godine tako što im, na kraju, dodaje broj 52. Ove godine (52) prestavljaju vreme od jevrejskog izlaska iz Egipta do trenutka kada je Isus Navin zaustavio kretanje Sunca. Ako uzmemo u obzir godinu 2453 (od stvaranja sveta), o kojoj govori i astronom Kristofer Helvicus i dodamo joj 1495. godinu pre. Hrista, kad su po arheolozima i istoričarima, Jevreji izašli iz Egipta, pa dodamo i rimokatoličke 52 godine, dobijamo cifru od 4000. godina. Pogledajmo - 2453 + 1495 + 52 = 4000. Ova godina (4000) obeležava vreme od stvaranja sveta do Hrista, označena u Duhu proroštva. Godinu izlaska Jevreja iz Egipta, koju su označili arheolozi i istoričari, nalazimo i u Bibliji:
Prva knjiga o carevima, gl. 6, 1;
„Četiri stotine i osamdesete godine po izlasku sinova Izraelovih iz zemlje Egipatske, četvrte godine carovanja Salomunova nad Izraelom, meseca Zija, a to je drugi mesec, poče zidati dom Gospodu“.
Četvrta godina Solomonove vladavine je – 1015. godina pre Hrista. Ako ovoj godine dodamo 480. godina, dobićemo godinu o kojoj govori arheologija i istorija – 1015 + 480 = 1495.
Biblija je, osim duhovnih poruka i saveta, ispunjena i hronološkim podacima. Ona nas upravo poziva, da se detaljno bavimo njenom hronologijom, mada ova problematika spada u težu vrstu izučavanja. U predanjima i tradiciji većine naroda, sačuvalo se, sećanje na dane stvaranja, Potop i na jedini pravi način računanja vremena prema kretanju nebeskih tela. Deo te tradicije kod nekih naroda prenosio se usmenim putem. Kod drugih u pisanom obliku, mada se ne može sa sigurnošću tvrditi, kada je zapisivanje započelo. Zato ćemo kod raznih naroda nalaziti različita računanja. Po arapskom računanju od stvaranja sveta do Hrista, prošlo je, 6174 godine. Kod američkih Indijanaca proteklo je 6204 godine. Kod Etiopljana 5500 godina. Po jednom prevodu Septuaginte, data je verzija od 5586 godina, a po drugoj 5508 godina. Samaričansko računanje po jednoj verziji daje tom periodu 4305 godina. Luter je ovom periodu dao 3961 godinu, a astronom Kepler 3993 godine. Asher je bio najuspešniji u računanju jer je dobio 4004 godinu, jer se u Duhu proroštva često govori o 4000 godina pre Hrista, kao o vremenu kada je naš svet stvoren.
 
S obzirom da smo spomenuli nebeska tela u Sunčevom sistemu, treba da znamo da je njihov broj i raspored bio drugačiji u vreme o kojem govori Biblija, nego što je danas. U Bibliji nema detaljnog praćenja slike Sunčevog sistema, ali o tim davnim slikama neba postoji zapis na drugim mestima. Veoma je koristan jedan stari prikaz planeta kod Indusa. Nastao je 3102. godine pre Hrista. Na njemu nedostaje planeta Venera – danas najuočlivija na nočnom nebu. U predanjima, legendama i astronomskim knjigama starih naroda, nalazimo da je plamteća zvezda, poremetila kretanje Sunca i izazvala svetski požar, a onda postala Zornjača - Večernjača. Nju spominje, ali kao kometu Tifon – Veneru, stari pisac Lidus. Da je to pouzdan podatak, potvrđuje i činjenica da su slične zapise ostavili Servije i Hevestion. Opisali su je kao krvavo crvenu, koja je izazivala razaranja prilikom izlazaka i zalazaka. Tekstovi na piramidama kažu da nebesko svetlo više nije živelo na zapadu već na istoku. Prema Seneki, Veliki medved je bio polarno sazvežđe. Kada se nebeski svod uzdrmao usled kosmičkog poremećaja, jedna od zvezda iz sazvežđa Mali medved - postala je Severnjača.
Astronomi su zaključili da je Sunčev sistem nastao sabijanjem jonizovanog oblaka gasa - pre 5 milijardi godina. Ako je tako, onda smer rotacije oko Sunca, svih planeta mora biti isti. Zato što su sve nastale u isto vreme i na osnovu istih zakona. Sve planete Sunčevog sistema imaju isti smer oko Sunca - osim Venere. Ona se kreće u suprotnom smeru! To je podatak da Venera nije nastala kad i druge planete.
Venera je mnogo mlađa od ostalih planeta. Njena pojava na nebu se poklapa s godinama izlaska Jevreja iz Egipta 1495. godine pre. Hrista. Potop je veoma zanimljiv i Biblija pruža podatke o njemu. Desio se 1656. godine od stvaranja sveta. Uz njega, u Bibliji imamo dragocene podatke i o Veneri. Ono što nas zanima su i činjenice o Potopu, vezane za poremećaje na Nebu i na Zemlji. Biblija to opisuje, ovako:
Prva knjiga Mojsijeva, gl. 7, 11 i 24; gl. 8, 4;
„Kada je bilo Noju šestotina godina, te godine drugoga meseca, sedamnaestoga dana toga meseca, taj dan razvališe se svi izvori velikoga bezdana, i otvoriše se ustave nebeske;“.
„I stajaše voda povrh zemlje sto i pedeset dana“.
„Te se ustavi kovčeg sedmoga meseca dana sedamnaestog na planini Araratu“.
Iz ovoga teksta, možemo zaključiti, na osnovu spominjanja dana i trajanja potopa, da je i tadašnji mesec imao 30 dana. U daljem tekstu Biblije stoji:
Prva knjiga Mojsijeva, gl. 8, 5 i 6 i 8 i 9 i 10 i 12 i 13;
„I voda opadaše sve većma do desetog meseca; i prvog dana desetog meseca pokazaše se vrhovi brda“.
„A posle četrdeset dana otvori Noje prozor na kovčegu, koji bješe načinio;“.
„Pa pusti golubicu da bi video je li opala voda sa zemlje“.
“........Noje pruži ruku uhvati je i uze k sebi u kovčeg“.
„I počeka još sedam dana, pa opet pusti golubicu iz kovčega“.
„Ali počeka još sedam dana, pa opet ispusti golubicu, a ona mu se više ne vrati“
„Šest stotina prve godine vijeka Nojeva prvi dan prvog meseca usahnu voda na zemlji; i Noje otkri krov kovčega, i ugleda zemlju suhu“.
 
Priča o Mojsiju svima je već poznata. Mojsije znači – iz vode izvađen. Uz brigu princeze Hatšepsut, kćerke faraona Tutmosa I, Mojsije je stasao na egipatskom dvoru. O datumu Mojsijevog rođenja, nemamo konkretan zapis, ali na osnovu istoriskih, astronomskih, arheoloških i bibliskih istraživanja možemo zaključiti: - da je to 1575. pre H. Rodio se u doba, Novog carstva - osamnaeste dinastije, koja je vladala od (1580 do 1350. pre H). Faraoni ove dinastije bili su veliki osvajači. Držali su celu Siriju sve do Eufrata i severnu Palestinu. Osamnaestu dinastiju započeo je Ahmoze I dižući ustanak protiv Hiksa. Oslobođenje i ujedinjenje Egipta završeno je 1560. pre H. Amoze I nije imao muških naslednika i na presto dolazi njegov zet Tutmos I, koji je bio oženjen njegovom sestrom. Period od 1560. pre H, do 1525. pre H, pripada faraonima Tutmosu I, Tutmosu II i princezi Hatšepsut. U ovom periodu je cela drama oko Mojsija. Princeza Hatšepsut je pripremala presto za svog posinka Mojsija. Totmos I, nije imao druge dece osim princeze, Hatšepsut. Moje mišljenje je, da su nastale pobune u sveštenstvu, i zbog toga je Mojsije morao da beži iz Egipta. Princeza Hatšepsut je gospodarila dvorskim odajama, riznicama i bibliotekama, pa je štičenika poveravala prvim mudracima Egipta. Uz njih je Mojsije stekao široko obrazovanje. On je bio naučen „svoj premudrosti Egipatskoj“. Pred njim je bila lepa budućnost, mogao je postati jedan od faraona starog Egipta. Tutmos I je faraon koji je prekinuo tradiciju građenja piramida. On je hteo da izbegne sudbinu svojih predaka – pljačke i skrnavljenja posmrtnih ostataka. Za svoju grobnicu je izabrao mesto udaljeno od ljudi. To je poznata nam već Dolina kraljeva. Posle smrti Titmosa I na presto dolazi Tutmos II, mada je Hatšepsut presto spremala za Mojsija. Po svemu sudeći u vreme dolaska na vlast Tutmosa II, Mojsije je napustio Egipat. Bilo je to 1535. godine pre Hrista u njegovoj 40 godini života. Posle deset godina, umire Tutmos II, ali na vlast dolazi njegov vanbračni sin Tutmos III (1525 – 1491). Tutmos III je ustvari, faraon Tau Timaeus (Tutimaeus), za čije je vladavine „udar božijeg gneva“ pogodio Egipat i od kog je Mojsije tražio, da izvede svoj narod. U hramu u El Arišu zapisano je, da je ime kraljice Tutmaeusa, bilo Tepnut. Po svemu sudeći, kometa koja je došla i izazvala „udar božijeg gneva“, dobila je ime „Tifon“, po kraljici – Tepnut.
Biblija nam ostavlja sledeću priču:
Mojsije u jednoj svađi usmrti jednog Egipćanina i zbog toga je morao da beži iz Egipta. Dolazi u zemlju Madijansku i tu provodi veliki deo svog života. Ženi se ćerkom sveštenika Madijanskog (Seforom) i ona mu rađa sinove ¬– Gersama i Eliezera. Mojsije je u svom rodoslovu imao poznate pretke, one koji su beleženi u svetim jevrejskim knjigama. Predak mu je bio Levije, sin Jakovljev.

samo da mi je znati odakle izvuce ovaj tekst???
pre svega mojsije nije rodjen te godine koju ti navodis niti ima bilo kakve veze sa faraonskom porodicom koju opisujes. mojsije je rodjen oko 1390 pne, usvojila ga je kraljica enehasamon sestra ramzesa II. istina je da je imao najbolje obrazovanje, ali sam ramzes ga nikada nije zavoleo jer je imao drugaciju boju koze od ostatka porodice. za vreme zivota na dvoru pokoravao je africka plemena u dolini nila. informisi se pre nego sto pocnes da pises bilo gde.
 
samo da mi je znati odakle izvuce ovaj tekst???
pre svega mojsije nije rodjen te godine koju ti navodis niti ima bilo kakve veze sa faraonskom porodicom koju opisujes. mojsije je rodjen oko 1390 pne, usvojila ga je kraljica enehasamon sestra ramzesa II. istina je da je imao najbolje obrazovanje, ali sam ramzes ga nikada nije zavoleo jer je imao drugaciju boju koze od ostatka porodice. za vreme zivota na dvoru pokoravao je africka plemena u dolini nila. informisi se pre nego sto pocnes da pises bilo gde.

Odakle tebi ovi podaci ?
U egipatskim izvorima ovo nigde neces naci, niti se bilo gde pominje Mojsije. U egipatskim izvorima se uopste ne spominje velika seoba jevreja iz Misira u sirio-palestinu.

Ramzes ga nije voleo ? :hahaha::hahaha::hahaha:
zbog boje koze? :hahaha::hahaha::hahaha:

Prvo, Ramzes II je bio jedan od najmocnijih ljudi tog doba, njegova rec je zakon, on nije covek on je Bog na zemlji, koga Ramzes ne voli taj bude likvidiran istog trena.

Drugo, Egipat je kosmopolitsko drustvo, nije bitno odakle dolazis dok god radis posao. Tako imamo vezire iz Nubije, Sirio-palestinske oblasti itd.

Znaci, nemas pojma a kritikujes druge. Ovaj text iznad je smece, ali i ovo sto ti pricas je takodje smece.

Drbob se ne bavi istorijom vec pseudoistorijom tako da je to u njegovom slucaju razumljivo.

A ti si bese predstavnik konvencionalne nauke ?
I ti kazes nekom da se obrazuje ? E svasta.

Jos ispade da je Mojsije osvajao Nubiju...ne znam samo za koj moj je tamo Ramzes slao Setaua kada mu je Mojsije zavrsavao posao. kakve nebuloze.
 
s mojsije je rodjen oko 1390 pne, usvojila ga je kraljica enehasamon sestra ramzesa II. .

:hahaha::hahaha::hahaha:


Ramzes II je vladao od 1279–1213 BC a rodjen je izmedju 1300/1305 bc.

Dakle, kada je Mojsije rodjen, Ramzes II je imao oko 85 godina. Znaci kada je Mojsije poceo da nervira Ramzesa II (Mojsije je tada imao bar 20 godina) Ramzes II je imao 105 godina. :hahaha::hahaha::hahaha::hahaha::hahaha:

A za vreme exodusa Ramzes II je imao izmedju 125 i 130 godina.
mozda i vise. :mrgreen:

Kako te bre nije sramota ?
 
Poslednja izmena:
srce nisam ja tu nista sama smislila, mozda sam nesto pogresno prenela ali ....

Владавина Рамзеса II се, историјски подудара са временом Мојсија, па се он сматра и библијским фараоном.
vikipedija

ne znam da li si citao knjigu Hauarda Fasta "Mojsije". u kjnizi se opisuje zivot jevrejskog decaka do napustanja dvora faraona. velika vecina knjige se zasniva na istorijskim cinjenicama, gde je pisac proucio gomilu zapisa i pokusao da rekonstruise zivot cuvenog proroka.

egipat nije bio nikakvo kosmopolitsko drustvo, ne lupetaj. egipcani su mrzeli sve ostale, a narocito jevreje.

svaki faraon je smatran bozanstvom. isto tako i ramzes II. smatra se da mojsija nije ubio samo zbog svoje sestre koja ga je usvojila kao svog sina.
 
srce nisam ja tu nista sama smislila, mozda sam nesto pogresno prenela ali ....

vikipedija

ne znam da li si citao knjigu Hauarda Fasta "Mojsije". u kjnizi se opisuje zivot jevrejskog decaka do napustanja dvora faraona. velika vecina knjige se zasniva na istorijskim cinjenicama, gde je pisac proucio gomilu zapisa i pokusao da rekonstruise zivot cuvenog proroka.

egipat nije bio nikakvo kosmopolitsko drustvo, ne lupetaj. egipcani su mrzeli sve ostale, a narocito jevreje.

svaki faraon je smatran bozanstvom. isto tako i ramzes II. smatra se da mojsija nije ubio samo zbog svoje sestre koja ga je usvojila kao svog sina.

Nemas ti pojma "srce" ni o Izraelu a jos manje o Egiptu.

Ta "tvoja" knjiga je smece u naucnom smislu, to je beletristrika, fantazija i razbibrig
a. Hocete li vi predstavnici konvencionalne nauke konacno prestati da poturate beletristku umesto naucnih dokaza ?
Dakle, istrazivacki radovi, univerziteti, znameniti istrazivaci. Ebote.
Jeste da, taj tvoj "naucnik(idiot)" nasao dokaze koje egiptolozi i naucnici koji se bave istorijom i arheologijom Izraela nisu nasli.
:hahaha::hahaha::hahaha:

Ti nemas pojma o temi. :ok:
A samo budala moze da cita roman i da misli da je to sve tako zaista bilo. Cuj, Ramzes nije ubio Mojsija zbog sestre. Gde je to moglo da pise ? Mozda u pi-ramese times-u ?
Kao nas skandal, svet ?

Egipcani mrzeli sve ostale...ajde malo potkrepi tu tvrdnju.
Ja sa moje strane imam svu priznatu egiptologiju, dakle Oxford, Yale, Louvre i ta kompanija. Liste imena Karijaca, Fenicana, Jevreja, Nubijaca, Libijaca, Azijata, Grka... Imam liste mesanih brakova, poslova koje su obavljali zajedno, arheoloske ostatke ....

A koji su tvoji argumenti ? Jedan roman ?

Sta mislis, ko ima jace argumente, onako na prvi pogled?

Sta bi rekla o Herodotu naprimer?


Sta mi se frljas sa wikipediom. Idi bas na tu wikipediu pa procitaj o Mojsiju.
Pa prenesi utiske.:mrgreen:
 
Priča o Mojsiju svima je već poznata. Mojsije znači – iz vode izvađen. Uz brigu princeze Hatšepsut, kćerke faraona Tutmosa I, Mojsije je stasao na egipatskom dvoru. O datumu Mojsijevog rođenja, nemamo konkretan zapis, ali na osnovu istoriskih, astronomskih, arheoloških i bibliskih istraživanja možemo zaključiti: - da je to 1575. pre H. Rodio se u doba, Novog carstva - osamnaeste dinastije, koja je vladala od (1580 do 1350. pre H). Faraoni ove dinastije bili su veliki osvajači. Držali su celu Siriju sve do Eufrata i severnu Palestinu. Osamnaestu dinastiju započeo je Ahmoze I dižući ustanak protiv Hiksa. Oslobođenje i ujedinjenje Egipta završeno je 1560. pre H. Amoze I nije imao muških naslednika i na presto dolazi njegov zet Tutmos I, koji je bio oženjen njegovom sestrom. Period od 1560. pre H, do 1525. pre H, pripada faraonima Tutmosu I, Tutmosu II i princezi Hatšepsut. U ovom periodu je cela drama oko Mojsija. Princeza Hatšepsut je pripremala presto za svog posinka Mojsija. Totmos I, nije imao druge dece osim princeze, Hatšepsut. Moje mišljenje je, da su nastale pobune u sveštenstvu, i zbog toga je Mojsije morao da beži iz Egipta. Princeza Hatšepsut je gospodarila dvorskim odajama, riznicama i bibliotekama, pa je štičenika poveravala prvim mudracima Egipta. Uz njih je Mojsije stekao široko obrazovanje. On je bio naučen „svoj premudrosti Egipatskoj“. Pred njim je bila lepa budućnost, mogao je postati jedan od faraona starog Egipta. Tutmos I je faraon koji je prekinuo tradiciju građenja piramida. On je hteo da izbegne sudbinu svojih predaka – pljačke i skrnavljenja posmrtnih ostataka. Za svoju grobnicu je izabrao mesto udaljeno od ljudi. To je poznata nam već Dolina kraljeva. Posle smrti Titmosa I na presto dolazi Tutmos II, mada je Hatšepsut presto spremala za Mojsija. Po svemu sudeći u vreme dolaska na vlast Tutmosa II, Mojsije je napustio Egipat. Bilo je to 1535. godine pre Hrista u njegovoj 40 godini života. Posle deset godina, umire Tutmos II, ali na vlast dolazi njegov vanbračni sin Tutmos III (1525 – 1491). Tutmos III je ustvari, faraon Tau Timaeus (Tutimaeus), za čije je vladavine „udar božijeg gneva“ pogodio Egipat i od kog je Mojsije tražio, da izvede svoj narod. U hramu u El Arišu zapisano je, da je ime kraljice Tutmaeusa, bilo Tepnut. Po svemu sudeći, kometa koja je došla i izazvala „udar božijeg gneva“, dobila je ime „Tifon“, po kraljici – Tepnut.
Biblija nam ostavlja sledeću priču:
Mojsije u jednoj svađi usmrti jednog Egipćanina i zbog toga je morao da beži iz Egipta. Dolazi u zemlju Madijansku i tu provodi veliki deo svog života. Ženi se ćerkom sveštenika Madijanskog (Seforom) i ona mu rađa sinove ¬– Gersama i Eliezera. Mojsije je u svom rodoslovu imao poznate pretke, one koji su beleženi u svetim jevrejskim knjigama. Predak mu je bio Levije, sin Jakovljev.

Nisi informisan.
Mojsije je reč koja označava pripadnost.
MOJ SI JE
 
izvinite doktore g verovatno ste vi onaj sto je studirao egiptologiju na oxfordu ili na yale-u, mora da ste neki kustos louvra, ili verovatno potomak sampoliona! nismo se prepoznali! a ja sam ubedjena da si sa lopaticom i cetkicom skupljao liste oko piramida.
ti si nista drugo nego bezobrazan!

sto se svega sto si napisao tice, gomila gluposti. sad da spojis 5 egiptologa svaki bi imao svoju verziju dogadjaja u starom egiptu. ne samo o nacinu zivota starih egipcana, o godinama i o vladavini faraona pa do toga kako su izgradjene piramide. gomile tablica koje su pronadjene jos uvek nisu desifrovane pa se mnogi oslanjaju na zapise drugih naroda. ali ne, ti ipak sve znas, ti si izmislio egiptologiju. za mojsija mnoge stvari nisu dokazane i on je manje vise biblijska licnost. a sto se egipcana tice, sta kao voleli su jevreje? aha isto kao sto ja volim rojalove price o reptilima. ne lupetaj molim te. nisam ja rekla da nisu imali dodira sa drugim narodima, cinjenica je da je egipat bio razvijeno drustvo sa jos razvijenijom trgovinom, tako da se trgovalo sa svima, ali to ne znaci da su sa istima bili u ljubavi.
pozdravi mi herodota.
 
izvinite doktore g verovatno ste vi onaj sto je studirao egiptologiju na oxfordu ili na yale-u, mora da ste neki kustos louvra, ili verovatno potomak sampoliona! nismo se prepoznali! a ja sam ubedjena da si sa lopaticom i cetkicom skupljao liste oko piramida.
ti si nista drugo nego bezobrazan!

sto se svega sto si napisao tice, gomila gluposti. sad da spojis 5 egiptologa svaki bi imao svoju verziju dogadjaja u starom egiptu. ne samo o nacinu zivota starih egipcana, o godinama i o vladavini faraona pa do toga kako su izgradjene piramide. gomile tablica koje su pronadjene jos uvek nisu desifrovane pa se mnogi oslanjaju na zapise drugih naroda. ali ne, ti ipak sve znas, ti si izmislio egiptologiju. za mojsija mnoge stvari nisu dokazane i on je manje vise biblijska licnost. a sto se egipcana tice, sta kao voleli su jevreje? aha isto kao sto ja volim rojalove price o reptilima. ne lupetaj molim te. nisam ja rekla da nisu imali dodira sa drugim narodima, cinjenica je da je egipat bio razvijeno drustvo sa jos razvijenijom trgovinom, tako da se trgovalo sa svima, ali to ne znaci da su sa istima bili u ljubavi.
pozdravi mi herodota.

ha ha ha

Slusaj cobanko,
pojma nemas, dolazis ovde samo da spamujes.
Predlazes mi beletristiku kao referencu a ispravljas druge u izboru njihove literature.

Ne mogu da verujem da si ispisala ovoliki tekst ciji je jedini cilj da skrenes paznju sa sustine - a sustina je da nemas pojma o temi.

A rekla si coveku, citiram : "informisi se malo pre nego sto postujes".

Kako bedno, bezobrazno, licemerno i prostacki.
Prava si cobanka.
 
A ti si mi sav Ok. Nazivas zenu cobankom, vodeci se njenim nikom.

Ja ne ulazim u to ko je u pravu, jer zaista ne znam taj segment istorije.

Ako imas argumenata, izlozi ih bez prostakluka. Objasni joj lepo, Budi frajer, budi dzek.
Njen nik nema veze sa diskusijom, a ti ga tako prostacki upotrebljavas u kontekstu koji tebi odgovara.

Nemoj.
Obrazlozi, objasni...vredjanjem neces to da ucinis.


Druga stvar je ako gajis averzije prema Milici......ma budi gentlman... :):)
 
sto se svega sto si napisao tice, gomila gluposti. sad da spojis 5 egiptologa svaki bi imao svoju verziju dogadjaja u starom egiptu. ne samo o nacinu zivota starih egipcana, o godinama i o vladavini faraona .

A ovo je tek glupost na kvadat.

Zar ne primecujes da u istrazivanjima egiptologa postoji ogromna doza konzistentnosti ?
Ti zaista mislis da tamo svako drvi svoju pricu i da moze da pise sta mu padne napamet. Ne moze. Postoji naucna metodologija koja se prati.

Tako da Mojsije nikada nije bio na dvoru Ramzesa II.
A to sam ti vec dokazao kroz godine :mrgreen:
 
A ti si mi sav Ok. Nazivas zenu cobankom, vodeci se njenim nikom.

Ja ne ulazim u to ko je u pravu, jer zaista ne znam taj segment istorije.

Ako imas argumenata, izlozi ih bez prostakluka. Objasni joj lepo, Budi frajer, budi dzek.
Njen nik nema veze sa diskusijom, a ti ga tako prostacki upotrebljavas u kontekstu koji tebi odgovara.

Nemoj.
Obrazlozi, objasni...vredjanjem neces to da ucinis.


Druga stvar je ako gajis averzije prema Milici......ma budi gentlman... :):)

ah, pa ne gaji on averzije samo prema meni, verovatno je deriste koje pre podne mrzi samog sebe a popodne i citav svet.
kao sto ranije rekoh - get a lajf :cool:
 
stanje
Zatvorena za pisanje odgovora.

Back
Top