- Poruka
- 20.280
korelacija dveju krajnjosti..u sustini i tzv real life niko nije potpuni optimista niti je pak potpuni pesimista..svi smo negde izmedju
medjutim kada se rodi dete ono poseduje osnovni program koji mu omogucava da uci i nauci..tako da se ni jedno dete ne radja sa optimizmom ili sa pesimizmom ..dete ne zna cak ni da govori ne zna ni reci da oformi u svom detinjem umu..
stvar je u nacinu razmisljanja..pesimisticko razmisljane moze da postane takvo samo navikom..kao i svaki drugi nacin razmisljanja stice se zivotom..ili preciznije receno zivotnim iskustvom..ali i optimizam moze nam postati navikom..mislim na balansirano razmisljanje..pesimista ce videti samo negativne odlike i ishode neke situacija a optimista samo pozitivne..iako i jedan i drugi sebe zapravo obmanjuju ..pesimista ima prednost jer ce tacnije da proceni ishod neke situacije od optimiste ali koje su to situacije..svakako one nebitne narocito one u medjuljudskim odnosima..gde optimizam pomaze coveku da istraje i prevazidje trenutnu krizu u odnosima..dok pesimista jednostavno odustane..medjuljudski odnosi cine 85% ukupnje ljudske srece a optimisti su mnogo prijatniji u drustvu od pesimista pa tako i ako pesimisti tacnije procenjuju situacije optimisti su srecniji ljudi sto je na kraju jedino ispravno merilo..
optimizam je danas u eri "pozitivnog razmisljnja" postao nekako drugorazredna kategorija.ali dali je bas tako?
kakva je razlika izmedju "pozitivnog razmisljanja" i depresije..pa u sledecem..covek u depresiji misli o sebi ja sam los ja nista ne vredim dok covek koji "pozitivno razmislja" o sebi misli ja sam dobar ja vredim itd..ali primeceno je da je zajedno sa usponmom "pozitivnog razmiljanja" krenuo i uspon obolelih od depresije..kako to sad? pa lepo.."pozitivno razmisljanje" sa depresijom ima zajednicko to sto je sve to isti nacin razmisljanja..naravno mi se necemo osecati lose sve dok sebi ponavaljamo pozitivne mantre pozitivnog razmisljanja ali sta se desava kad prestanemo?
kako to da "pozitivno razmiljanje" moze da a veoma ceto i uspe u tome ..odvede coveka u depresiju?..lasno..oba razmisljnja imaju previse fokusa na sebe..covek se..baveci se "pozitivnim razmisljnajem" obucava za depresiju..
ali i optimalno razmisljenj se da nauciti sa malo samodizcipline naravno
medjutim kada se rodi dete ono poseduje osnovni program koji mu omogucava da uci i nauci..tako da se ni jedno dete ne radja sa optimizmom ili sa pesimizmom ..dete ne zna cak ni da govori ne zna ni reci da oformi u svom detinjem umu..
stvar je u nacinu razmisljanja..pesimisticko razmisljane moze da postane takvo samo navikom..kao i svaki drugi nacin razmisljanja stice se zivotom..ili preciznije receno zivotnim iskustvom..ali i optimizam moze nam postati navikom..mislim na balansirano razmisljanje..pesimista ce videti samo negativne odlike i ishode neke situacija a optimista samo pozitivne..iako i jedan i drugi sebe zapravo obmanjuju ..pesimista ima prednost jer ce tacnije da proceni ishod neke situacije od optimiste ali koje su to situacije..svakako one nebitne narocito one u medjuljudskim odnosima..gde optimizam pomaze coveku da istraje i prevazidje trenutnu krizu u odnosima..dok pesimista jednostavno odustane..medjuljudski odnosi cine 85% ukupnje ljudske srece a optimisti su mnogo prijatniji u drustvu od pesimista pa tako i ako pesimisti tacnije procenjuju situacije optimisti su srecniji ljudi sto je na kraju jedino ispravno merilo..
optimizam je danas u eri "pozitivnog razmisljnja" postao nekako drugorazredna kategorija.ali dali je bas tako?
kakva je razlika izmedju "pozitivnog razmisljanja" i depresije..pa u sledecem..covek u depresiji misli o sebi ja sam los ja nista ne vredim dok covek koji "pozitivno razmislja" o sebi misli ja sam dobar ja vredim itd..ali primeceno je da je zajedno sa usponmom "pozitivnog razmiljanja" krenuo i uspon obolelih od depresije..kako to sad? pa lepo.."pozitivno razmisljanje" sa depresijom ima zajednicko to sto je sve to isti nacin razmisljanja..naravno mi se necemo osecati lose sve dok sebi ponavaljamo pozitivne mantre pozitivnog razmisljanja ali sta se desava kad prestanemo?
kako to da "pozitivno razmiljanje" moze da a veoma ceto i uspe u tome ..odvede coveka u depresiju?..lasno..oba razmisljnja imaju previse fokusa na sebe..covek se..baveci se "pozitivnim razmisljnajem" obucava za depresiju..
ali i optimalno razmisljenj se da nauciti sa malo samodizcipline naravno
izvor "learned optimism" od martina seligmana