gde na jednodnevni izlet?

BEOGRADSKI KARNEVAL BRODOVA 09.
ImagePod sloganom » ZATO ŠTO VOLIM SAVU I DUNAV« i pokroviteljstvom Skupštine grada Beograda, Turistička organizacija Beograda organizuje šestu godinu za redom, BEOGRADSKI KARNEVAL BRODOVA, 29.08.2009. godine, od 16-00 h do ponoći, na delu beogradskog akvatorija i obala od Brankovog mosta do Ušća.

Ideja organizacije ovog karnevala je da se Beograd afirmiše i predstavi kao grad na dve reke, da se doprinese razvoju nautičkog turizma i obogati program dešavanja u našem gradu a u isto vreme i ukaže na važnost pristupu ekologije i zaštite životne sredine naših reka.



Programom karnevala pokrićemo dešavanja na obe obale reka i akvatoriji: dečiji karneval, revija sportova na vodi- jedriličari, veslači , kajakaši, kanuisti, skijanje na vodi, jet ski, potom karneval brodova i defilei karnevalskih grupa iz zemlje i inostranstva, plesnih grupa, ekološke kampanje i tsl.



Pozivamo vlasnike plovila iz beogradskih marina koji žele da učestvuju u karnevalu da se prijave.

Pre popunjavanja prijave potrebno da se uputite u uslove za prijavu i potrebnu dokumentaciju za prijave.



Rok prijavljivanja za učešće na karnevalu je do 10. avgusta 2009. godine, a dostava Prijava i potrebnih dokumenata je u Turističko informativnom centru-Makedonska 5 , za Djanija Živanovića, 33-43-460
 
Uslovi koje treba da ispunjavaju vlasnici i plovila za učešće na karnevalu:


* ČAMAC/BROD TREBA DA JE DUŽINE 6 I VIŠE METARA
* VAŽEĆA REGISTRACIJA PLOVILA/PLOVIDBENA DOZVOLA/
* UPRAVLJAČ MOTORNOG ČAMCA MORA BITI STRUČNO OSPOSOBLJENO LICE /MINIMUM SA ZVANJEM UPRAVLJAČ MOTORNOG VOZILA/
* ČAMAC/BROD MORA IMATI PROPISANU OPREMU KOJA JE NAVEDENA U PLOVIDBENOJ DOZVOLI
* ČAMAC/BROD MORA IMATI PROPISANU SVETLOSNU I ZVUČNU SIGNALIZACIJU
* BROJ UKRCANIH LICA U PLOVILO PREMA USLOVIMA IZ PLOVIDBENE DOZVOLE
* SVAKI UČESNIK MORA DA IMA NAZIV SVOJE MASKE (SPECIJALNO UKRAŠENO PLOVILO KAO I KOSTIMIRANE ČLANOVE POSADE)
* SVAKI UČESNIK MORA DA DOSTAVI SKICU - IDEJU MASKE BRODA
* Organizator zadržava pravo da odluči o izboru PLOVILA koje će učestvovati u karnevalskoj povorci, na osnovu uvida u pristigle prijave - o učešću ćemo vas direktno i pravovremeno obavestiti
 
IDEJA-
BEOGRAD JE SISTEM

Grupa domaćih naučnika, arhitekata, umetnika i novinara predlaže da se preko životnog prostora Beograda postavi model Sunčevog sistema koji bi na raznim gradskim lokacijama činila trajna postavka metalnih kugli – planeta i njihovih satelita.


Centar sistema nalazio bi se na ušću Save u Dunav, gde bi bilo postavljeno Sunce u obliku mesingane kugle. Dalje, širom grada, nalazile bi se i sve ostale, manje i veće, kugle koje predstavljaju planete. Prema modelu koji je nazvan „Beograd je sistem“, odnosi među prečnicima kugli odgovarali bi dimenzijama stvarnih planeta, njihova međusobna rastojanja pravim kosmičkim udaljenostima, a brzina svetlosti brzini ljudskog hoda. Inicijativa je potekla iz Laboratorije za primenu računara u nauci sa Instituta za fiziku u Zemunu, ali je za samo nekoliko nedelja okupila više hiljada ljudi, medija i ustanova. „Čak ni naučnici nemaju intuitivno poimanje veličina koje karakterišu Sunčev sistem“, kaže autor ideje, prof. dr Aleksandar Bogojević, i objašnjava da bi Sunčeva porodica bila verno umanjena 220 miliona puta, tako da odgovara veličini Beograda, što bi ljudima omogućilo da „na lep i jednostavan način lično dožive osnovne karakteristike planetarnog sistema u kojem žive“. U svetu postoji više od dvadeset raznovrsnih solarnih modela na otvorenom prostoru, ali bi beogradski bio jedinstven upravo po tome što bi se doslovno poklopio sa životnim prostorom grada. „Hajde da učinimo nešto uzbudljivo“, kažu autori inicijative koji veruju da povezivanjem grada sa solarnim sistemom u njegovo lice mogu urezati evropski, svetski, solarni osmeh.

S. Bubnjević
 
Zar treba pojašnjavati? Ko je bio zna zašto je tamo lepo otići da se provede dan. Sad se setih i Zemuna, odnosno Keja zemunskog. Ko voli Adu, može i tamo da se zabavi u toku dana.
 
Poslednja izmena:
Jedan dan svakako treba provesti na Kalemegdanu.
Obići tvrđavu, Vojni muzej, Galeriju prirodnjačkog muzeja, paviljon Cvijete Zuzorić.
Ručati na Kalemegdanskoj terasi.Obići Hramove Ruzicu i Svetu Petku.
Prošetati do obale Dunava i zaviriti u Dorćolska dvorišta.
 

Back
Top