Mržnja, Adler

gost 10000

Veoma poznat
Poruka
10.858
"Osećaji mržnje, koji se često pojavljuju već i u detinjstvu, dostižu ponekad izvanredno visoke stepene koji se mogu da utvrde u provalama gneva ili onda kad se pojavljuju u blažem obliku kao naknadne pojave. Time je veoma oštro obeležem stav jednog čoveka, i za njegovo ocenjivanje veoma je mnogo dobijeno ako se zna do kog je stepena on sposoban za takva osećanja. Ona mu daju individualnu karakterističnu boju.

Osećanja mržnje možemo da osuđujemo sa različitih gledišta. Mržnja se može odnositi na zadatke koje čovek ima da reši, na pojedina lica, na pojedini narod ili na pojedinu klasu, na drugi pol ili na pojedinu rasu. Ne treba zaboraviti ni to da se osećanja mržnje katkad veoma dobro maskiraju, tako da ona mogu, na primer, da uzmu finiji oblik kritičkog ponašanja. Ona mogu i da potpuno izbiju na vidik u tome što neko odbacuje svaki pokušaj da se nekome pridruži. Ponekad vidimo kao pod bleskom munje, za kakva je osećanja mržnje neko sposoban. Takav je, na primer, slučaj jednog pacijenta koji je pripovedao sa kakvom je radošću, kad je oslobođen ratne službe, čitao vesti o golemim gubicima i svirepim sakaćenjima.

Mnoge strane tih pojava mogu da se nađu u sferi zločinstva. Ali kad se nalaze u slabijoj meri, mogu te stvari da igraju veliku ulogu u društvu i da se pri tom pojavljuju u oblicima koji ne moraju da vređaju i da odbijaju. To naročito važi i za onaj oblik koji odaje jedan od najvećih stepena mržnje, a to je neprijateljstvo prema ljudima. Štaviše, ima filozofskih pravaca koji prosto toliko besne neprijateljstvom protiv ljudi i mržnjom da se mogu neporedo mogu staviti sa mnogo grubljim i otvoreno neprijateljskim aktima surovosti i svireposti. U biografijama znamenitih ljudi, ponekad je na nekom mestu skinut veo, i kad Grilpracer kaže da se u pesništvu iživljuje svirepost čovekova, u jednom umetniku, koji pak mora da bude blizak čovečestvu, ako hoće da bude sposoban za umetničko stvaranje. Umesto toga, postoje svirepost i osećanje mržnje."


Razgranjavanja osećanja mržnje neobično su mnogobrojna. Lako se može dokazati da se naročito određeni pozivi ne mogu da postignu bez izvesnog neprijateljstva, a to nema jednako značenje sa tvrđenjem da se oni ne bi mogli da vrše bez izvesnog neprijateljstva.

Pojavni oblik pod kojim su osećanja neprijateljstva izvanredno dobro skrivena, jeste nemarnost. Činilac je odbacio sve obzire koje mu nameće osećanje zajednice. U pravnoj nauci se vodi rasprava o tom pravcu. Nemarna radnja se ne sme ocenjivati kao zločistvo. U oba slučaja reč je o čoveku koji pokazuje odsustvo osećanja zajednice. Kad posmatramo decu kako se igraju, možemo opaziti da neka manje paze na drugu i možda je opravdan zaključak da ona nisu najbolji čovekovi prijatelji. Doduše, treba sačekati da i sa druge strane ne dobijemo potvrdu za svoje pretpostavke. Ali ako se svaki put utvrdi da se kad god jedno od dece uzme učešće u igri, desi nesreća, onda se mora kazati da takvo biće nema osećanje spremnog za druge o da nije naviklo da pazi na dobro i zlo bližnjih.

Radnje u privrednom životu ne pokazuju često ni trag obzira prema bližnjima. Za mnoge postupke nisu predviđene nikakve kazne čak i kad im je uzrok svesna zla nemera.
Nemarnost je u porodici, školi i u životu veoma raširena. Neprestano se u prve redove gura tip koji nikakvih obzira nema. Takav postupak, ne ostaje nekažnjen i bezobzirna čoveka sustižu posledice kojima se on ne raduje. Ponekad to traje dugo - božji mlinovi melju polagano. Iako nemarne radnje ponekad nalaze svoje prividno opravdanje, u njima se opet, kad se izbliza osmotre, mora naći čitavo obilje neprijateljstva prema drugima. To se dešava, naprimer, kad šofer koji je vozio brzo i tom prilikom nekog pregazio, sebe brani time što je bio vezan nekom pogodbom. U takvom ponašanju možemo da vidimo samo to kako ima ljudi koji svoje lične sitne zahteve toliko stavljaju iznad dobra i zla drugih da prevđaju opasnosti. U razlici između svojih sopstvenih zahteva i dobra celine može da se razgovetno upozna stepen njhovog neprijateljstva"

-----
* Šta je, po vašem mišljenju, mržnja i koje pojavne oblike mržnje prepoznajete??
* Kako razumete mržnju kao pojavu u Adlerovom najvišem stepenovanju mržnje kao Neprijateljstvu prema ljudima??
* Šta bi u filozofiji, književnosti ili drugim oblastima ispoljavanja ljudskog duha označili kao mesta gde ste prepoznali mržnju??
* Da li ste razmišljali o nemarnosti kao pokazatelju mržnje??
 
Poslednja izmena:
Nemarnost postaje "gray area".
nemarnost-nebriga-indiferentnost
Da li je svaka nemarnost nuzno neprijateljska ako je vezana uz osecanje apatije ili nedostatak emocije?
Nemarnost se prebacuje na podsvesni nivo jer se ispoljava kroz zaboravnost i pasivnost.
 
...pre nedostatak empatije nego nemarnost...empatija predstavlja vrstu saucestvovanja sa mogucim zrtvama, nekim ko pati, ko je u opasnosti ili u nevolji... u empatiji treba traziti i korene moralnosti... to je najznacajnija komponenta emocionalne inteligencije, nastaje kao oblik samosvesti...sto bolje poznajemo svoje emocije lakse cemo iscitavati tudje...emocije su mnogo prefinjenije nego reci kojima bi ih opisali i iscitavaju se po tonu glasa, pokretu, izrazu lica....empatija nam daje emocionalnu pismenost, vestinu kojom otkrivamo sta drugi osecaju...nesposobnost da se odgonetnu tudje emocije znaci gubitak ljudskosti, nedostatak prisnosti, paznje i empatije
 
Nemarnost postaje "gray area".
nemarnost-nebriga-indiferentnost
Da li je svaka nemarnost nuzno neprijateljska ako je vezana uz osecanje apatije ili nedostatak emocije?
Nemarnost se prebacuje na podsvesni nivo jer se ispoljava kroz zaboravnost i pasivnost.

Sa ovim se slazem , i dodajem da empatija nema veze sa ovim....
Mada ko sam ja da pricam o mrznji kad je ne poznajem....
Jeste da videh da ljudi mrze jednog iako im dvojica uradise isto , ali je jedan imao osmeh na licu....i bio je direktor, faca....

A to je vise sta kad primete, mada to verovatno jeste bitno za osecanje mrznje, jer mrznja je osecanje , pa za nju vaze ista pravila kao i za ostala osecanja....

Dakle definicija, instumentalizacija , normativi .....ili za laike samo osecanje, ispoljavanje i prihvatljivost ispoljavanja ili osecanja od strane vas, njih , svih....

Ima jos , ali probajte prvo ova tri i to u redosledu 1,2,3 pa onda u redosledu 3,2,1 jer ova dva redosleda daju najbolje rezultate u sagledavanju celog domena dejstva...
 
* Šta je, po vašem mišljenju, mržnja i koje pojavne oblike mržnje prepoznajete??
* Kako razumete mržnju kao pojavu u Adlerovom najvišem stepenovanju mržnje kao Neprijateljstvu prema ljudima??
* Šta bi u filozofiji, književnosti ili drugim oblastima ispoljavanja ljudskog duha označili kao mesta gde ste prepoznali mržnju??
* Da li ste razmišljali o nemarnosti kao pokazatelju mržnje??

Mrznja je nusprodukt:1. nerazumevanja neceg ili nekog; 2. neprihvatanja razlicitosti; 3. osecanja ugrozenosti ili suprotno-nadmoci.
Izvire kroz nacih ophodjenja, decidirane suprotstavljene stavove, ignoranciju jer se to nesto ili neko smatra nedostojnim doticanja, rasprave ili povezivanja, kroz verbalno nasilje a neretko i fizicku silu gde isplivavaju sve frustracije nemocne da obuzdaju netrpeljivost prema drugacijem.
Mrznja jeste posledica emocije neprijateljstva jer je "to" ili "on" kao predmet mrznje, na skliskom terenu koji mrzitelj ne prepoznaje, niti ume da mu pridje sa odgovarajucom taktikom. Njome se sa druge strane zaogrce strah koji proizilazi iz suocavanja sa necim sto nije blisko, sto je iako mozda potpuno neugrozavajuce ipak pretece. Otud iz nje proizilazi nova emocija, osecaj neprijateljstva koji daje sva prava upotrebe orudja koja bi "mrzeno" trebalo da ukloni. Njihova interakcija je dvostruka, one mogu da porode jedna drugu a jedna bez druge ne mogu.
Realni zivot je pun svakodnevnih primera mrznje proistekle ni iz cega...homofobija, sovinizam, mizoginija i sl...i ako bi se svaki od ovih pojmova razlozio i pokusao da nadje uzrok njihovog nastanka, u osnovi bi mogao da stoji strah od drugacijeg.
Nemarnost bi se podvela pod ignorisanje, nekada i pod ravnodusnost sto je pak po meni definicija "neemocije" ,pa je zato mrznja sigurno bliza prvom aktu i od nje tesko odvojiva...nepodnosenje koje prelazi u prezir i bezglasni bojkot koja pothranjuje mrznju.


Ima li mržnja veze sa manjkom interpersonalne inteligencije, odnosno sposobnošću usaglašavanja unutrašnjeg života?
I da li je bes akutan izliv mržnje?

Mislim da se na prvo pitanje moze odgovoriti u pozitivu a uzgred smatram da ima veze i sa nedostatnoscu interpersonalne i licne emocionalne inteligencije. Na drugo...mrznja moze da se izlije kroz bes ali reskira da mu bude uzvraceno na isti nacin sto mozda nije krajnji cilj onog ko ne ume da ga kontrolise. Besom se privlaci paznja, odaje nezadovoljstvo, trazi konflikt koji nesto mora da razresi. Pitanja su - da li se mrznja ubija mrznjom, da li je za mrznju uvek drugi kriv, moze li mrznja da se kontrolise i oplemeni razumevanjem, da li mrznja moze da se iskanalise i sta ciniti kada se primeti da pocne da pusta pipke, da li je mrznja odlika zlih ili slabih ljudi?
 
.
Na drugo...mrznja moze da se izlije kroz bes ali reskira da mu bude uzvraceno na isti nacin sto mozda nije krajnji cilj onog ko ne ume da ga kontrolise. Besom se privlaci paznja, odaje nezadovoljstvo, trazi konflikt koji nesto mora da razresi. Pitanja su - da li se mrznja ubija mrznjom, da li je za mrznju uvek drugi kriv, moze li mrznja da se kontrolise i oplemeni razumevanjem, da li mrznja moze da se iskanalise i sta ciniti kada se primeti da pocne da pusta pipke, da li je mrznja odlika zlih ili slabih ljudi?

Citala sam skoro knjigu Emocije, Zoran Milivojevic; pise da je knjiga udzbenik na nekim fakultetima; prilicno je obimna pa se ne bih upustala u prepricavanja ili tumacenja.
Uglavnom, dotice se i definisanja mrznja. Napominjem knjigu zato sto me navedeni citat gore podsetio na ono sto je u njizi receno o besu. Bes nije opisan ni slicno onom sto se kaze u gornjem citatu. Kaze da je ljutnja i bes emocija koja ima za cilj promenu necijeg ponasanja.
 
Pita li se neko zbog čega se javlja mržnja, šta je generiše? Ima li je i može li je biti u svakom od nas?
Ili ćemo po onome ***** o poštenju-vojnik o skraćenju.
Može Adler da kaže šta oće, tj. mogao je, ali ljutnja, bijes, gnjev nijesu nužno oblici ili vidovi mržnje, kao i nemarnost naravno.
Jel treba ja, ovo sve gore izrečeno da uzmem zdravo za gotovo i onda shodno tome komentarišem.
Probaću tako da odgovorim.
-S ljubavlju gromoglasno izjavljujem: Iz dna duše mrzim mrzitelje! Smrt mrziteljima sloboda svecima!
;)
 
Ova poslednja recenica bi znacila da ljubav ostavlja osecaj gubitnika kod tebe, dok mrznja donosi prednost u odnosu na ljubav.....

I stvarno jeste opsti utisak danas da onaj koji voli , ustvari pati :
-Ili zato sto ga onaj drugi manje voli, pa onda nekad ne voli kad bi prvi zeleo
-zato sto bezrezervno voli , a to vodi ka zloupotrebi u danasnje necasno vreme licne koristi kad se sve shvata nezrelo i na prvu loptu....sve je zamenjljivo....pa i iskrena ljubav .....


Mrznja sa druge strane dodaje motivima, angazovanju, strastima, osecaju egonadmoci, efektnosti, beskompromisnosti, beskrupoloznosti...siri dozvoljeni set aktivnosti , reakcija, metoda napada, opravdava....
Mrznja je brze destruktivna nego sto je ljubav konstruktivna...
Mrznja je idealan alat za sklapanje dogovora, idealniji nego ljubav, jer je trajniji i sigurniji takav savez protiv nekog....Mrznja lakse povezuje ljude....jer mnogo ce lakse ljudi osetiti slabost svoju nego sto se moze reci da su naucili da vole bez rezerve....bez ucene, a ucena je tik do mrznje....

Ucena cini da se vrlo lako mrznja tumaci kao ljubav i obrnuto...
Ali to nije prava ljubav, to je ego ljubav ,ljubav ucenjivanja i drzanja u moci....
To je najkrace pokazano kad on kaze misljenje o njoj i ona ga mrzi jer ju je uvredio , ne postuje je, sebican je, pakostan itd....A onda kad pozrtvovano dodje odmah zatim iako nije prihvatila njegovo upozorenje da ne ide sa tim i tim ili ne radi to i to , i pozrtvovano je spasi , onda ga ona voli , jer onda je njegovo misljenje bilo samo ljubomora, ili iskreno misljenje iako u zabludi, i nije sebican vec pozrtvovan.....
 
a je l mrziš srbiju što te je uništila i homoseksualce koji defiluju?? znam da mogu da te pitam, a da ne protumačiš "neprijateljstvom"

adlerova individualna psihologija predstavlja prvu socijalno usmerenu reviziju klasične psihoanalize. adler težište stavlja na interpersonalne odnose i društvene činioce u oblikovanju ličnosti, suprotnost frojdovskoj biologističkoj teoriji. i danas je živa, polazna i aktuelna, prvo slovo za sve koji danas pišu knjige o individ. psh.i nazivaju se psiholozima. kad govori o mržnji u privrednim odnosima, misli na dehumanizovanje odnose proizvodnje koji su postojali u vremenu dok je živeo, i taj deo sam skatio, ostavio samo poentu koja i danas važi - . tamo gde ne postoji kažnjavanje za radnje kojima se nanosi zlo drugome, postojaće uverenje da je i prećutno dozvoljeno nanositi zlo drugome. pitanje je bilo šta vi pod mržnjom podrazumevate. "ja je ne poznajem, pa stoga ne znam ni šta znači" je neki, lakonski odgovor, ali ne možete, ako već tvrdite da je ne poznajete da kažete da mržnja ne postoji. ako postoji, a vi znate da postoji, onda, šta je mržnja, po vašem mišljenju...

zanimljivo, neki su u tekstu pročitali reč bes, umesto reči Gnev ( : gnev je afekt koji simboliše težnje za moći - vlastoljublje. gnevan čovek rukovodi se time da brzo i nasilno sruši sve prepreke do cilja. takvi afekti postoje kod mnogih; svaki je čovek sklon afektima, a da li će se ispoljiti zavisi od nekih drugih faktora. koristiti gnev i ispoljavati ga kroz bes, "besnilo gneva" je težnja za gospodarenjem i sprovođenjem svoje volje.
emarnost postaje "gray area".
nemarnost-nebriga-indiferentnost
Da li je svaka nemarnost nuzno neprijateljska ako je vezana uz osecanje apatije ili nedostatak emocije?
Nemarnost se prebacuje na podsvesni nivo jer se ispoljava kroz zaboravnost i pasivnost.

lično, mislim da je svaka nemarnost nužno neprijateljska, i ja bih to nazvao bezobzirnošću. nemarnost - bezobzirnost.
ako se radi o isključenju emocija, onda nemamo ni empatiju. ako je apatija - nečinjenje, onda je to neprijateljski oblik ispoljavanja.

mržnja je karakterna crta ispoljavanja agresivnih priroda. kao što su to i sujeta ili zavist..
 
Poslednja izmena:
...motiv za prisnost podrazumeva potrebu da se pruzi ljubav ili da se oseti ljubav.... povezan je sa osecanjima roditeljske zastite a u razvijenijim formama sa pomaganjem onim koji su u nevolji i zeljom da se cine dobra dela....negativne ili senovite forme ukljucuju srdzbu i mrznju
 
lično, mislim da je svaka nemarnost nužno neprijateljska, i ja bih to nazvao bezobzirnošću. nemarnost - bezobzirnost.
ako se radi o isključenju emocija, onda nemamo ni empatiju. ako je apatija - nečinjenje, onda je to neprijateljski oblik ispoljavanja.

mržnja je karakterna crta ispoljavanja agresivnih priroda. kao što su to i sujeta ili zavist..


Bezobzirnost je prejaka rec za nemarnost.
Nemarnost mu dodje kao previd ili nemarnost je pocinjena bez predumisljaja.
U pitanju je necinjenje ali razlicito od svesnog necinjenja/ne-pruzanja pomoci itd.
Mrznja je aktivne prirode (mi donosimo odluku), dok je nemarnost pasivna
(mi nismo svesni da smo tako odlucili).
Posledica nemarnosti je vise kolateralna steta i nije cilj sam po sebi.
 
Kakvih li paušalnih tvrdnji ođe ima.
Gnjev je... koji simboliše vlastoljublje. E, jbг.
Gnjev i svi afekti pobrojani u ovoj temi mogu da budu i to, ali ni da popijem bocu rakije nebih to izrekao nemajući u vidu i druge motive, uzroke pobrojanih afekata.
Mogu biti krotko jagnje ali ako mi neko siledžijski ruši što izgradim, konstantno provocira, koristi razne oblike nasilja nadamnom iz mene će provaliti vučija priroda koju svak normalan ima pa ću te rastrći svojim jagnjećim zubima bijesan, gnjevan i pun mržnje.
Mržnje može biti u agresivnim ljudima ali ne nužno. Nije valjda da razbojnik plačka banku i pri tom iz mržnje ubiva stražara koji ga pokušava spriječiti. Ma zavisno od mašte kojom se raspolaže može se navesti iha-ha primjera.
Međutim niko ne kaže da mržnju najčešće generiše agresija ali trenutna agresija drugoga ili i agresija podnijeta ranije, i u mladosti agresija .
Ova tema zahtijeva simpozijum velikog broja stručnjaka i opet neće biti skroz obuhvaćena niti objašnjana a ne očekivati od nas nekoliko šogalja da slično učinimo.
Nemarnost je svedena na vozača autobusa koji se nemarno odnosi prema poslu.
Zar je samo to i sve drugo tome slično, nemarnost.
Neko je nemaran u školi. Pa šta. Znači li to da su odlikaši i bubalice puni ljubavi, ljubi ih majka, a ovi drugi sotone.
Nekome nije stalo do elegantnog i pedantnog oblačenja i oblači se nemarno. Oćemo li tražiti u Ajnštajnovom nemarnom oblačenju i izgledu mržnju. Ma nek se nosi kako se nosi a i paušalci nek se ;)
 
Poslednja izmena:
lično, mislim da je svaka nemarnost nužno neprijateljska, i ja bih to nazvao bezobzirnošću. nemarnost - bezobzirnost.
ako se radi o isključenju emocija, onda nemamo ni empatiju. ako je apatija - nečinjenje, onda je to neprijateljski oblik ispoljavanja.

mržnja je karakterna crta ispoljavanja agresivnih priroda. kao što su to i sujeta ili zavist..

...ljudi ako ne mogu sa nekim da uspostave pozitivan kontakt radije biraju i negativan nego nikakav
 
haklberi, ne reče ti šta podrazumevaš pod mržnjom....a da nije ni naučno, jer time ne moraš da barataš, nego tvoje lično mišljenje o mržnji.....nauka u svojim osnovnim pojmovima, ne barata rečima koje ništa ne znače ni ođe, a ni tamo pored kazana sa džanjama.. ( ;
afekti nisu nikakve zagonetke, neobjašnjive pojave. nažalost pojam afekta nije podložan i slobodnom tumačenju, nego preciznoj terminologiji. nemarnost nije svedena, niti može da bude svedena, niti je to iko ovde rekao...nego upravo suprotno - naglašavamo njene višestruke oblike. istina je da je prepoznatljiva kroz vršenje npr. određenih poziva, ali - nemarnost može da se ogleda i kroz kriticizam, sasvim konvencionalno prihvaćen i svakodnevno pristutan način izražavanja i propagiranja mržnje, za koji se, najčešće, ne snose nikakve sankcije..
neko je nemaran u školi. Pa šta. Znači li to da su odlikaši i bubalice puni ljubavi, ljubi ih majka, a ovi drugi sotone.
Nekome nije stalo do elegantnog i pedantnog oblačenja i oblači se nemarno. Oćemo li tražiti u Ajnštajnovom nemarnom oblačenju i izgledu mržnju. Ma nek se nosi kako se nosi a i paušalci nek se nose.
ti zaista misliš da se pod nemarnošću u smislu terminologije koje koristi psihologija misli na odevanje i uspeh kroz ocenjivanje u učenju i vladanju?? mora da se šališ...( :
u porodici i školi se nemarnost ogleda kroz zanemarivanje od strane roditelja, vaspitna fukncija je i razvijanje empatije. kad je nema - kod dece se vidi u neprijateljskom odnosu prema vršnjacima .kad odrastu - u neprijateljstvu prema ljudima....time se, podržava sve ono što ubrajamo u neprijateljstva prema ljudima, a odnosi se ne mržnju..( pročitaj citirani tekst gore)..prećutno odbobravanje, nerazvijanja empatije, dovodi do nebrojenih oblika ispoljavanja mržnje....
 
Poslednja izmena:
...ljudi ako ne mogu sa nekim da uspostave pozitivan kontakt radije biraju i negativan nego nikakav

da, kao što ima ljudi koji od toga prave sistem i ne znaju drugi način; obično takvi ljudu za sebe kažu da im je nešto uskraćeno i često se pravdaju time da nisu znali šta rade..zapravo, njima je uskraćen svaki osećaj zajedništva u pozitivnom smislu. da bi postojala empatija mora da postoji osećanje pripadnosti...
 

Back
Top