Tačno, satirični članak je u pitanju.
A ovako je sve počelo te kužne 1848. godine kada se Franji treslo gоvno u guzici:
http://books.google.com/books?id=KXJXAAAAMAAJ&pg=RA2-PA2
***********************************************************************
Svitli ban je opremio na Dalmatince , slideći proglas.
Njih. Veličanstvo naš najmilostivii Car i kralj Frane Josip I blagoizvolio me je naimenovat gradjanskim i vojničkim-vladaocem Dalmacie.
S radostjun pozdravljam vas, moji mili i slavni Dalmatini! S'veseljem vidim u sebi ponovljenu onu svezu narodnog bratimstva, koja će kadra bili putem uslavne slobode sjedinjenom brigom sačuvati najvažnije koristi sviju udovah jednoga plemena.
Vi ćete u meni naći branitelja vaših pravah i vašega blagostanja no i gotovog progonitelja svake zlobne namire, koja bi htila mir i sriću vaše domovine poremetili, ili podiljenu od vašeg milostivog Cara , i kralja ustavnu slobodu upropastili.
U slozi sa zastupnicima naroda naslojaću o tom ,
da se vaše želje poradi narodnosti i vire ispune po ustavnom načelu jednakosti; isto tako pobrinut ću se, da se doskoči vašim potribam Sto se tiče nauka gospodarstva i tergovine.
Ja se nadam, da će mi poći za rukom naredbam, ustavnim putem satvorenim , malo po malo uvedenim, lipši i sretnii vik pribavili vašoj domovini! U tom se uzdam u revnostnu i razboritu pomoć sviju dobromislećih čestitih domorodacah, naročito pak slobodno izabranih zastupnikah općinah , i cilog ostalog naroda. "
Ja sam više godinah živio medju vami. Ja vas poznajem, cinim i ljubim; i za veliku sriću deržim, ako budem mogao što berže za vaše dobrostanje požertvovali se.
Kako mi dopusti sadašnji moj važni , posao ,nadam se da ću moći medju vas doći, i vaše želje saslušati; pak će mi bili neizmirna radost, ako uzmožem ove želje, koliko bude u mojim silama i mom uticaju ispuniti.
Medju tim primite moj prjiazni i bratimski pozdrav, kog vam šaljem iz punog serca.
U Beču 10 prosinca 1848.
JELAČIĆ f-m-l. Ban i gubernator.
***********************************************************************
Tako je i Gebels pisao nadahnute proglase... Dakle, Dalmatinci su od 1848. počeli da postaju Hrvati uvođenjem "lipšeg i svitlijeg vika" naredbama malo po malo uvedenim... uz svesrdnu pomoć Vatikana s druge strane...
Jedini način da se smiri bunt koji je počeo, jer bi se sigurno proširio (a bilo je i kasnijih ustanaka...) je da se zemlje naseljene dominantno Srbima – Dalmacija i Slavonija – stave u jedan koš sa oprobanim austrougarskim poltronom – Zagrebom. Jelačić je bio izrazito cenjen vojskovođa i njemu je poverena pacifikacija Srba...
Vatroslav Jagić kaže:
http://books.google.com/books?id=6HIVAAAAYAAJ&pg=PA63
***********************************************************************
Nije čudo dakle, što je sabor trojedne kraljevine i godine 1848., poznavajuć svoju starodavnu vlast, onako važne
zakone stvorio, koji su sav dondašnji ustav do temelja promienili, kao što n. p. zakon o ukinuću tlake, o ravnopravnosti sviuh stališah itd.
Buduć kod nas u ovom pogledu puno ima predsudah, potrebito mi se činilo dokazati važno zvanje i zakonotvornu vlast našega sabora; jer ima ljudih, koji misle, da je sabor naš bio odprije samo kao županijska skupština.
A sada ću opisati, kako je ustrojen naš sabor.
Ustrojstvo hrvatskoga sabora vrlo je nalik na ugarski sabor, al tu opet ima i goleme razlike.
Ugarski sabor sazivlje sam kralj, a hrvatski sabor sazivlje
ban trojedne kraljevine s dopuštenjem kraljevini. Ugarski sabor razdieljen je na dvie sabornice iliti stola; u saboru trojedne kraljevine
viećaju zajedno i velikaši i narodni zastupnici. — Zakoni stvoreni na ugarskom saboru tek onda počnu valjati u trojednoj kraljevini, kad se proglase na njezinu saboru.
***********************************************************************
Dakle, nema tu hoćeš-nećeš:
Pozoveš sve zastupnike da dođu, onda im izdeklamuješ da će to biti tako i tako. E, onda se glasa, ali iako je narod u Dalmaciji i Slavoniji većinom srpski, velikaši su mahom Hrvati koje su postavili kraljevi i, naravno, Srbi bivaju preglasani. Vidimo da je sve na silu rađeno još od onda, a završili su posao 1995.
Dakle, hrvatstvo kao ideja nije autohtono već je na Balkan uvezeno spolja.
