Top fajv

Слободан Јовановић, без конкуренције.
Имамо и Стојана Новаковића, али, он је ипак више у 19. веку.
А од данас живих и актуелних, треба поменути Предрага Марковића, Чедомира Антића, Слободана Г. Марковића
 
Слободан Јовановић, без конкуренције.
Имамо и Стојана Новаковића, али, он је ипак више у 19. веку.
А од данас живих и актуелних, треба поменути Предрага Марковића, Чедомира Антића, Слободана Г. Марковића

OK, konkretan odgovor.
 
Jireček nije srpski povjesničar. Pisao o Srbima, ali nije iz toga miljea. Kao što Mommsen nije rimski povjesničar.
http://en.wikipedia.org/wiki/Theodor_Mommsen

Pa ja sam te zato pitao, da li mogu stranci koji su pisali o Srbima...? :dontunderstand:

Od živih, neosporivi autoritet je Sima Ćirković; svi će se složiti vjerujem. U top fajv dalje spadaju Ilarion Ruvarac (sazlužan vrlo kao začetnik kritičke historiografije), kao jednog od onih koji su strahovito mnogo rada uložili, tu je Stojan Novaković, pa ću njega spomenuti. Neka četvrti bude začetnik srpske povjesne nauke, Pavle Julinac. Dvoumio sam se između njega i grofa Đorđa Brankovića, zato što je Julinac drugi, a Branković ipak prvi, mada Brankovićeve hronike su prepune karikiranja, pa i ličnog veličenja, tako da ja smatram Julinca ipak prvim srpskim povjesničarem. I pošto sam iz svake "kategorije" izdvojio, dodaću u top fajv i nekoga koga svako može vrlo uspješno čitati, ma čak i ne volio istoriju (dar koji se ne nalazi često i koji se nije našao poslije njega) - Vladimir Ćorović.
 
Pa ja sam te zato pitao, da li mogu stranci koji su pisali o Srbima...? :dontunderstand:

Može ako tu živi i radi. Ne može ako je stalno naseljen drugdje.

Od živih, neosporivi autoritet je Sima Ćirković; svi će se složiti vjerujem. U top fajv dalje spadaju Ilarion Ruvarac (sazlužan vrlo kao začetnik kritičke historiografije), kao jednog od onih koji su strahovito mnogo rada uložili, tu je Stojan Novaković, pa ću njega spomenuti. Neka četvrti bude začetnik srpske povjesne nauke, Pavle Julinac. Dvoumio sam se između njega i grofa Đorđa Brankovića, zato što je Julinac drugi, a Branković ipak prvi, mada Brankovićeve hronike su prepune karikiranja, pa i ličnog veličenja, tako da ja smatram Julinca ipak prvim srpskim povjesničarem. I pošto sam iz svake "kategorije" izdvojio, dodaću u top fajv i nekoga koga svako može vrlo uspješno čitati, ma čak i ne volio istoriju (dar koji se ne nalazi često i koji se nije našao poslije njega) - Vladimir Ćorović.

Črezvičajno, no- da se mi ipak suzimo na temu: historičari koji su pisali u 20. st. (Ćirković, Stanojević, Mitrović, Mihaljčić, Ekmečić, Popov,..)
 
Može ako tu živi i radi. Ne može ako je stalno naseljen drugdje.



Črezvičajno, no- da se mi ipak suzimo na temu: historičari koji su pisali u 20. st. (Ćirković, Stanojević, Mitrović, Mihaljčić, Ekmečić, Popov,..)

Pa, nema mnogo. Ćorović, Stanojević, Ćirković, dodao bih još i Božidara Ferjančića, vrlo zaslužnog.

Mada nije neophodno, na peto mjesto bih ubacio i nekog kao Jadrana Ferlugu.
 
Jireček nije srpski povjesničar. Pisao o Srbima, ali nije iz toga miljea. Kao što Mommsen nije rimski povjesničar.
http://en.wikipedia.org/wiki/Theodor_Mommsen

Ako si vec tako naslovio topic i zadao kriterijume na taj nacin, nema potrebe naglasavati da Momzen ili Gibon ili Maskin ne mogu uci u izbor za rimske istoricare, posto za razliku od Ceha Jiriceka, koji je pisao o Srbima kao njihov savremenik i pod odredjenim okolnostima mogao je ziveti i stvarati u srpskom korpusu, oni fizicki, prostorno-vremenski, ne mogu ispunjavati taj uslov. Prema tome rimski istoricari bi bili Marcelin, Diodor Sicilijanac, Livije, Svetonije, Tacit, itd., a ne bi bio, recimo, Grk Agatokle sa Kizika (3.vek p.n.e.), jedan od prvih koji je, doduse, ne prioritetno, pisao o pocecima Rima.

Jovan Radonic, Slobodan Jovanovic, Milorad Ekmecic, Veselin Cajkanovic (istoricar religije), Jovanka Kalic...
 
Osim Ekmečića, to je srednji vijek. Što je s novijima,
Petranović, Mitrović,...

Najbolje da ti kazes kojih su to pet, pa onda ostali samo da se sloze s tim, posto u svakom sledecem obracanju suzavas kriterijume izbora. Ako tako nastavis tesko da ce 5 istoricara, koji 'ispunjavaju uslove', i fizicki moci da se pobroji...

U stvari tebe i ne zanima istorija nego prizemno politikantstvo i ideoloske diskvalifikacije 'pansrpskih ideologa', koje bi ovde na silu da iznudis kao najautoritativnije srpske istoricare pa onda da mases po forumima i racionalizujes svoju odbrambenu patologiju ovakvim glupostima - http://www.forum.hr/showthread.php?t=241747

p.s.Relja Novakovic sa delima "Gde se nalazila Srbija od 5. do 12. veka" i "Odakle su Srbi dosli na Balkansko poluostrvo" svakako spada u red najboljih srpskih istoricara u toj materiji, ako se amputiraju dela njegove pozne faze o mesopotamskim Srbima, rajskim rekama, itd.
 
Prema zagrebačkom pravopisu stavlja se tačka. :)

Za one koji ne znaju, "D" je veliko na početku rečenice ili ako ime ("Dr Predrag Piper") stoji samostalno, kao natpis ili u potpisu. Inače, u rečenici je malo slovo bez tačke, npr. dr Tomica Milosavljević.
 
Poslednja izmena:
By the way, akademiku Vasiliju Krestiću, kandidatu za predednika SANU, najboljem poznavaocu istorije Srba u Hrvatskoj i srpsko-hrvatskih odnosa, zabranjen je ulazak u Hrvatsku. Cilj ne bira sredstva... Simptomatično.
 

Back
Top