Q. in perpetuum hibernum
Stara legenda
- Poruka
- 87.973
Republika Albanija je jedina država u regionu koja će očuvati rast bruto domaćeg proizvoda. Dok će umjereni rast albanskog GDP-a biti žestoko pogođen ekonomskom krizom i spasti na samo 0,4% (sa 6,8%) za ovu godinu, ona je jedina država u ovom dijelu Evrope koja će očuvati koliko-toliko ekonomski rast i biti će najmanje pogođena ekonomskom krizom. Poslije se očekuje nastavak puta i ponovni umjereni rast (na 2%). Albanija dobija značajnu trenutnu političku prednost i u krizu ulazi sa vrlo isplaniranim nacionalnim programom.
Suprotno od Albanije, Republika Srbija zapaža tokom godina redovni i značajan pad ekonomskog progresa, tako da je rastuća Albanija prevazišla opadajuću Srbiju. Srbijin GDP će biti na gubitku u iznosu od -2%, pad sa +5,4%. Sadašnjim mjerama se očekuje da je najviše ono što će Srbija moći da uradi prolaskom krize potpuno zaustavljanje propadanja, kao što su, na neki način, vlasti i obećale da će učiniti.
U skoro potpuno identičnoj situaciji je Republika Bugarska, doduše u lošijoj situaciji jer svojih -2% neće moći da podigne izvan nule (očekuje se da će ostati na gubitku sa -1%). Njen GDP rast je bio +6%, ali nije bio u tako snažnom trendu opadanja kao Srbijin.
(Bivša jugoslovenska) Republika Makedonija prolazi isto kao Bugarska. Poslije blago umjerenog trenda ekonomskog propadanja, zbog krize pada sa +5% na -2%. Slično kao i u BH, spoljni faktori će presudno uticati na oporavak i povratak u pozitivno, tj. konkretno +1%.
Crna Gora ima ubjedljivo najgori put na ekonomskoj sceni. Poslije sticanja nezavisnosti, država sa momentalmim brzim, rekordnim i zavidnim rastom u odnosu na sve oko nje, nastavlja potom svoj rapidni pad sa +7,5% na -2,7%. Crna Gora će najgore od svih država u regionu proći kroz krizu i najnesposobnije se boriti, padajući poslije krize na samo dno sa -2%. Ova država ima najneiskusnije stručnjake u vrhu vlasti i gotovo nikakav program borbe protiv krize, izuzev za zaštitu uže grupe ljudi iz ličnog interesa. Svjesna ponora koji je čeka, vladajuća partija je 2009. godine održala vanredne parlamentarne izbore čim su rezultati procjena došli od domaćih stručnjaka, kako bi izbjegla udare, koji će biti još gori prouzrokovani lošim odnosima sa Srbijom, a koji se najvjerovatnije neće popraviti uskoro. Ono što je pogotovo interesantno za CG, jeste da su njeni političari upravo raspravljali u parlamentu da Crna Gora priznaje nezavisnost Kosova upravozbog GDP-a.
Shodno mnogobrojnim krizama, političkim i drugim, koje su je zadesile i koje još uvijek traju, Bosna i Hercegovina nastavlja svoj brzi ekonomski pad. Sa +5,5% pada na -3%. Očekuje se da će spoljni tj. međunarodni faktori biti presudni u borbi protiv krize u BiH i da će uspješno podići GDP ove krhke države na +0,5%.
Republika Moldavija zapaža distikno jedan od najvećih padova svog GDP-a, prouzrokovan unutrašnjim nemirima između ostalog. U pitanju je pad sa čak +7,1% na -3,4%. Moldavija koristi copy-paste (izuzetno mudre) mjere Rumunije, pa, ako i uspe da se oporavi, moći će samo da zaustavi svoj pad.
Suprotno tvrdnjama pojedinih političara u Hrvatskoj, Republika Hrvatska ima najslabiji GDP u regionu i bilježi uporni i žestoki pad. Konkretno sa samo +2,4% na čak - 3,5%. Međutim, vlasti su pokazale vrlo visoku spremnost za borbu i odgovornost, ali zbog tako loše situacije, moći će se oporaviti maksimalno na +0,3%.
Rumunijin vrlo uspješan program neprekidnog i jakog ekonomskog rasta je doživeo potpuni krah zbog ekonomske krize. U pitanju je pojedinačno najveći pad, sa +7,1% na -4,1%. Posljedice će biti vrlo, vrlo štetne po rumunsku ekonomiju i uništiti njene ambicije u potpunosti. Genijalan program ekonomskog rasta će se svesti na eliminaciju ekonomskog pada.
Poslednja izmena:
