Temelj morala - Sažaljenje

oziman

Veoma poznat
Poruka
11.560
Vecna borba dobra i zla , andjela i demona jeste objektivizacija metafizickog transcendentnog desavanja u samoj osnovi sveta ili u transcendentnoj volji. Ako toj borbi andjela i demona zelimo da se priblizimo, koliko je to ljudima moguce, moramo se okrenuti od senki na zidu pecine i poci ka izvoru sveg desavanja, ka imanentnoj oblasti sopstvene svesti gde cemo naci unutrasnju borbu izmedju sopstvenih antimoralnih pobuda (egoizma i zlobe) stavljenih na suprot moralnim tendencijama.

Pitanje sta su te moralne tendencije i sta je izvor morala uopste, oduvek je predmet filozofije. Vecina kada naidje na to pitanje, seti se Kanta i njegove etike , njegove Kritike prakticnog uma i Metafizike morala tj. cuvenog Kategorickog imperativa.
Medjutim, pravi odgovor na pitanje sta je moral, nije dao Kant vec Sopenhauer (koji je uzgred i oborio Kantov kategoricki imperativ kao pogresno ucenje zasnovano na protivurecnosti)
Pa sta je onda temeljni izvor moralnosti ?
Odgovor je .... SAZALJENJE !

SAZALJENJE
To je nesto veoma zivo u nama i svako ga nalazi u sebi. To nije neka fantazmagorija , apstrakcija ili nesto iskrslo iz nicega. To nije ni kategoricki imperativ ili nesto sto se poziva na neke maksime koje moramo slediti itd.itd .. vec je to nesto sasvim realno, neposredna cinjenica svesti.
Ono sto u sebi nalazimo kao "Sazaljenje" jeste dakle izvor sveukupne moralnosti koja se suprostavlja "knezovima tame": egoizmu i zlobi.
Iz njega izviru dve "reke":
1) vrlina pravicnosti
2) vrlina covekoljublja

PRAVICNOST
Svako zivo bice pokretano je egoizmom i da bi njegove zelje (usmerene na sopstvenu dobrobit) bile ispunjene, cesto zahtevaju da dobrobit drugog zivog bica bude narusena. Tada se odjednom javlja osecaj sazaljenja poput nekog policajaca koji kaze STOP. Kao kordon postavljen ispred drugoga stitetici ga od rusilackog naleta naseg egoizma.

COVEKOLJUBLJE
Pored pravicnosti postoji jos jedna moralna pobuda koju mnogi filozofi nisu ni primecivali a to je covekuljublje.
Pravicnost se sastoji u nedelatnosti. Dovoljno je da zaustavimo nalet svog nadiruceg egoizma kako bi izbegli TUDJU patnju i bol koji bi bio izazvan njime. Covekoljublje se za razliku od pravicnosti ne sastoji u nedelatnosti.. u suzdrzavanju, vec u akciji kojom ne samo sto ogranicavamo svoj egoizam, vec i pokusavamo da dobrobot drugog zivog bica uvecamo tako sto cemo delovati ili sto cemo mu dati svoj rad, svoja dobra, pa cak i svoj zivot a da pri tome ne obracamo paznju na sopstvenu korist.

Da zakljucimo da postoje samo tri osnovne pobude volje.
1) Egoizam -koji hoce sopstvenu dobrobit.
2) Zloba - koja hoce tudje zlo
3) Sazaljenje - koje hoce tudje dobro

Svaka ljudska radnja mora biti pokretana nekima od ove tri pobude volje. Najcesce se susrecemo sa egoizmom i zlobom kao pokretacima ljudske aktivnosti , delovanje iz moralnih pobuda je najredje ali itekekao postoji.
Da bi neko delo bilo moralno mora zadovoljiti ove uslove:
Od radnje ne sme da se očekuje kakav bilo daleki uspeh za sebe, bilo na ovome ili na drugom svetu,
ili ako se pri tome ima u vidu vlastita čast, ugled među ljudima, visoko poštovanje s bilo čije strane, simpatija posmatrača i tome slično;

ništa manje ni ako tom radnjom namerava da se održi neka maksima od koje se, ukoliko je svi slede, očekuje neka prednost za sebe samoga, makar to bila i maksima pravičnosti, stanja opšteg pomaganja itd;

to isto važi i ako je neko smatrao probitacnim da poslusa zapovest koja dolazi od neke doduse nepoznate, ali ipak očigledno nadmoćnije sile, buduci da na to onda ne moze da pokrene nista drugo do strah od stetnih posledica neposlušnosti, čak i kad se to misli samo uopšteno i neodređeno;

kao i ako neko kroz neku radnju ili propuštanje radnje nastoji da potvrdi svoje vlastito visoko mišljenje o sebi, svojoj vrednosti i dostojanstvu, bilo to jasno ili ne, koje bi inače morao da napusti i da time povredi svoju nadmenost;

i konačno, ako neko, prema volfovskim principima, hoće da tako radi na vlastitom usavršavanju.

Ukratko, neka kao poslednji pokretač (Beweggrund) neke radnje neko postavlja šta god hoće, uvek će se utvrditi da je najposle, na bilo kakvom obilaznom putu, vlastito dobro i zlo istinska pobuda, dakle, da je radnja egoistička, prema tome bez moralne vrednosti.
Sopenhauer iz Dva osnovna problema etike

Znaci SAZALJENJE je izvor moralnosti koji izvire iz unutrasnjosti naseg unutrasnjeg bica deleci se na ove dve reke. To je receno u teoriji ali najbolja potvrda istinitosti recenog, jeste neposredno iskustvo
Predpostavimo da se nadjete u situaciji da mozete da zadovoljite impulse svoje volje tako sto cete, da bi ih ostvarili, morati nekom coveku naneti neizmernu patnju i bol. U isto vreme znate da zbog toga vi licno necete trpeti nikakve posledice ..Da li biste nastavili sa svojim delovanjem ili bi se javio odjednom osecaj sazaljenja koji bi sa nadirucim egozimom ukrstio koplja ?
Da li biste posle toga kada bi vas neko pitao: "Zasto ste odustali od svoje namere ?" rekli ovo: " Odustao sam jer sam mislio da se maksima moga postupka u tome slucaju ne bi mogla usvojiti tako da izrice opstevazece pravilo za sva moguca umna bica". ?

Ili biste rekli: Osetio sam sazaljenje prema coveku koji bi zbog mene trpeo patnju?

Ovo je najbolji primer nadmocnosti Sopenhaurovog ucenja o moralu u odnosu na Kantovu konstrukciju koja se zove "Kategoricki imperativ".

Kada smo ovo razjasnili neka se svako stavi u gore opisanu situaciju i prisustvovace realnom sukobu andjela i demona olicenog u borbi suprotnih tendencija sopstvene volje. To je nesto nama najblize a opet samo bledi odraz necega mnogo sustinskijeg. Odraz borbe transcendentne volje i jasni prikaz njene unutrasnje protivurecnosti.

Borba andjela i demona
angelvsdemonbymarcocicc.jpg
 
Poslednja izmena:
Kako uspevas da filozofe predstavis kao interaktivne debile i emotivne invalide ili bar empaticke invalide , skidam ti kapu....

Imas li ti vise od 16 godina?

Zar nije odgovornije i moralnije , cak i na tvoj nacin tumaceno, da teme pocinjes sa "Sta je ....?"
Vec u prvim temama se videlo da kad ti nesto nije jasno , ti previdis sve sto je u vezi sa tim, tipicno demagoski....sto nije problem....takva si licnost.
Ali posle par tema, stvaras vrlo ruznu sliku o filozofima , forsiras nakaradna misljenja i tumacenja socio odnosa ili ljudskih osobina ....

Doduse to jeste slika filozofskog tumacenja , kad je u pitanju recimo psihologija, gde su filozofi drugaciji , ali i trupci....totalno van prostih i jednostavnih vazenja vec vise u idealizacijama....

Tako i gledam na ove tvoje teme...kao los advokat odbrane je bolji nego dobar advokat optuzbe....
Posto mi se cini da perceptivno srpski zivalj bas i nije trenutno previse bistar (inteligentan jeste, ali je i zagadjen) , niti lucidan, to ce biti potrebno s vremena na vreme podcrtavati apsurde i APS karakteristike koje dovode do bezumlja visokoumlja....

Hajde da banalizujem temu....a kontekst ces ti vec prilagodjavati svojoj misiji.
Moral je drustveni dogovor jedne lokalne zajednice po pitanju ljudskih medjuodnosa....
Odmah iz ovoga sledi da je motivacija za moral , strah.
Oni mirniji se plase neobuzdanih i zloupotreba, oni neobuzdani se plase devize "i od ludjeg ima ludji" ili samih sebe...
Lancana reakcija je ono sto se , nesvesno , jer mnogi ne kapiraju sta do cega tacno dovodi, ali znaju da od mrkog pogleda nastane psovka, a od nje prepirka, pa gurka, pa tuca, pa noz, pa ode glava, pa porodicna krvna osveta....

Objektivizacija sveta kroz dobro i zlo, ovo mora da je bio primer za humor iz susedne teme...
 
TUZNI PATAK
Moral je drustveni dogovor jedne lokalne zajednice po pitanju ljudskih medjuodnosa....
Odmah iz ovoga sledi da je motivacija za moral , strah.
Oni mirniji se plase neobuzdanih i zloupotreba, oni neobuzdani se plase devize "i od ludjeg ima ludji" ili samih sebe...
Lancana reakcija je ono sto se , nesvesno , jer mnogi ne kapiraju sta do cega tacno dovodi, ali znaju da od mrkog pogleda nastane psovka, a od nje prepirka, pa gurka, pa tuca, pa noz, pa ode glava, pa porodicna krvna osveta....

Ti strah od kazne u jednom drustvenom sistemu zoves "moral" ???!!! :)

Kao sto gore napisah, postoje samo tri pobude volje koje coveka teraju na delatnost:
1) Egoizam -koji hoce sopstvenu dobrobit.
2) Zloba - koja hoce tudje zlo
3) Sazaljenje - koje hoce tudje dobro

Onaj ko je vodjen strahom nije moralista, vec egoista. On se plasi za sebe ... za svoje samoodrzanje. Ono sto ga sprecava da iz ciste zabave recimo ubija ljude na ulici, kao u nekoj video igri, jeste po tebi samo strah od pravnim sistemom jednog drustva, zaprecene kazne. Iz toga sledi , ako si ti u pravu, da ako osoba zna da ne postoji nacin da bude otkrivena ,i kaznjena od policije, ona cista mira moze da se ,onako radi razonode, ..zabavlja muceci nekog coveka.

Ili ako predpostavimo da bude ukinut pravni sistem jedne drzave i da boginja Justicija izgubi svoj mac, i ostane samo sa terazijama
http://3.***************/_y32Wn0F-eVM/SVo5RD4y_qI/AAAAAAAAAPg/yTiFoTgcGrU/s400/justicia+para+misa+domingo_0_1.gif
....ispada da bi nastala opsta klanica i borba svih protiv svih.

Mada sa jedne strane si u pravu. Ono sto egoizam ljudi drzi na uzdi jeste onaj MAC a ne one terazije. Kada bi maca nestalo nastala bi opste rasulo i anarhija. Sa tim se slazem. Mnogi ljudi su moralni invalidi ali ne i SVI. Nije svako sprecavan da cini zlodela samo radi straha od kazne ,vec zbog veoma realnog misterioznog osecaja sazaljenja , koji dolazi iz dubine nase duse , i koji ima osnovu u transcendnentom jedinstvu svega.

Demijan 777
Ne bih se slozio da je sazaljenje (u poznatom znacenju) bas temelj morala, jer donekle podrazumeva da smo "iznad" toga koga sazaljevamo. Iz sazaljenja se daje milostinja. Mislim da vecini ljudi ne prija da ih drugi sazaljevaju.
Rekao bih da je pre temelj morala empatija, nego sazaljenje.

U poznatom znacenju ,koje ne moze da apstrahuje egoizam iz neke radnje, i nije ... jer ljudi skoro ne mogu da zaborave egoizam , koji vlada, tako da ga projektuju i na situaciju u kojoj neko obuzdava upravo svoj egoizam da njime ne bi naneo patnju drugom ljudskom bicu ili neko cak, ne samo sto obuzdava svoj egoizam vec i radi na dobrobiti drugog zivog bica.
Nema tu nikakvog "iznad". Ako iznad ipak ima onda to nije radnja nastala iz moralne poude vec iz egoizma ili zlobe. I da sve jos jednom podsetim na ona tri pobude volje i izvorista bilo koje aktivnosti na ovom svetu.

1) Egoizam -koji hoce sopstvenu dobrobit.
2) Zloba - koja hoce tudje zlo
3) Sazaljenje - koje hoce tudje dobro
 
Jedino što se u ovom navodnom zaključivanju vrednuje kao dokaz da ono nije navodno, već da je pravo argumentovano zaključivanje,- to su 2 navodna argumenta:
I. Ako Kant nije bio u pravu (+argumenti da nije...) u vezi svog učenja o moralu (o kategoričkom imperativu), onda je Sopenhauer u pravu (p r a z n i n a) u vezi svog učenja o moralu.
na mestu p r a z n i n a: Nema argumenata za to da Kant nije u pravu implicira Sopehnauer jeste. Bolje reći, nema dokaza da jedan od njih mora zasigurno imati pravo učenje o poreklu morala, te da eliminacijom jednog kao pseudoučenja (netačnog) dobijamo neiluzionu (već utemeljenu) sigurnost u to da je drugo učenje tačno.
II. Druga stavka navedena kao argument je nešto malo više smešna. To je zamišljeno od strane autora kao empirijski eksperiment koji bi metodološki stručno trebali nazvati test, gde će neko pravilnom obradom rezultata (ako sam dobro shvatio, rezultati su dobijeni na uzorku ljudi koje pitamo zašto nisu učinili loše drugome da bi došli do željene čokolade, ili tako nešto) na reprezentativnom uzorku doneti zaključak opšte validnosti o poreklu čovekovog morala.

Autor navodi kako će se svi odgovori subjekata svesti na 2 moguća:
1. Zato što ja isto kao Kant sledim kategorički imperativ.
2. Zato što ga sažaljevam.

I kao prilog tome da će ljudi zaista na to pitanje u testu (gde imaju slobodu da odgovore kako hoće) saopštiti uvek samo nešto od 2 navedena iznad. To baš i nije dokazano, to da neko neće reći nešto 3ce.
 
  • Podržavam
Reactions: DUH
Laik za lekove itd
I. Druga stavka navedena kao argument je nešto malo više smešna. To je zamišljeno od strane autora kao empirijski eksperiment koji bi metodološki stručno trebali nazvati test, gde će neko pravilnom obradom rezultata (ako sam dobro shvatio, rezultati su dobijeni na uzorku ljudi koje pitamo zašto nisu učinili loše drugome da bi došli do željene čokolade, ili tako nešto) na reprezentativnom uzorku doneti zaključak opšte validnosti o poreklu čovekovog mora

Ovo "smesno" kao "argument" zadrzi za sebe.

Sto se tice onog "eksperimenta" on nije zamisljen kao empiriski test gde bismo statisticki obradjivali podatke...vec kao osvrtanje na neposredne cinjenice sopstvne svesti.
Dakle neka svako ,pa i ti, zapita sam sebe sta ga sprecava da se malo zabavi tako sto ce nanosti patnju, muciti i ubijati ljude.

Ako rezultat tog osvrta glasi : "Sprecava me strah od kazne." onda sa tobom ne bih voleo da se nadjem sam na nekom pustom mestu.

Ako rezultat glasi: Sprecava me to sto osecam sazaljenje. .... ( bez komentara ..to sve govori o osobi.)

Dokazi nad dokazima.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Argumentacija ti mozda ne bi bila smesna da si je rekao Wundt-u koji je mislio da ce se o motivaciji, moralu, i uopste psihickom moci otkrivati samo na osnovu svesti, jer je dokazano postojanje psihickog nesvesnog, kao i toga da ono sto smatramo uzrokom ne mora biti to, da moze biti nesvesnih motiva, cak i osecanja itd.. A to samo govori o tome da si ti sto se tice filozofije invalid - kada kao "dokaz nad dokazima" uzimas obicnu svest.

Osim toga, za zaljenje je to sto mislis da si dokazao da niko nece ni u svesti videti nesto 3ce kao uzrok moralu, i jos mnogo toga sto ne zelim sada da pominjem, jer smatram da svi vide.
 
Poslednja izmena od moderatora:
Ne bih se slozio da je sazaljenje (u poznatom znacenju) bas temelj morala, jer donekle podrazumeva da smo "iznad" toga koga sazaljevamo. Iz sazaljenja se daje milostinja. Mislim da vecini ljudi ne prija da ih drugi sazaljevaju.
Rekao bih da je pre temelj morala empatija, nego sazaljenje.

Moguće,ali oni sami to izazovu mislim sažaljenje.Što da mislim o patrijotima nego da ih žalim eto ti kao primjer pa i alkosi isto.Misliš da je njima to bitno.Oni to znaju,al su toliko u svom filmu da ih to nimalo ne brine.Dakle postoje ljudi koje mi sažaljevamo osobno,a postoje i oni koje sažaljeva društvo.Možda to nije isti par cipela,ali eto.
 
Sto se tice izvora sazaljenja.
Napisao sam u uvodnom postu ovo:
Neka se svako stavi u gore opisanu situaciju i prisustvovace realnom sukobu andjela i demona olicenog u borbi suprotnih tendencija sopstvene volje. To je nesto nama najblize, a opet samo bledi odraz necega mnogo sustinskijeg. Odraz borbe transcendentne volje i jasni prikaz njene unutrasnje protivurecnosti.

Ono sto u sebi nalazimo kao "sazaljenje" jeste samo odraz transcendentih(izvan mogucnosti saznanja) desavanja u nama. Znaci nije to osecanje samo po sebi kao takvo (kao osecanje) izvor moralnosti, vec je to samo osecaj formiran u svesti subjekta, dok je izvor tog osecaja izvan mogucnosti saznanja. Zato je etika i pitanje moralnosti put koji su i Kant i Sopenhauer oznacili kao put koji nas moze voditi priblizenju sustini stvari po sebi.
 
Moguće,ali oni sami to izazovu mislim sažaljenje.Što da mislim o patrijotima nego da ih žalim eto ti kao primjer pa i alkosi isto.Misliš da je njima to bitno.Oni to znaju,al su toliko u svom filmu da ih to nimalo ne brine.Dakle postoje ljudi koje mi sažaljevamo osobno,a postoje i oni koje sažaljeva društvo.Možda to nije isti par cipela,ali eto.

Da, svakako ima ljudi koji ne zarezuju to sto ih neko sazaljva. Ali, bar ja mislim, to ne znaci da je to sazaljenje temelj morala. Prosto ta rec mi je pomalo neadekvatna, pre bih rekao da empatija odgovarajuca.

TUZNI PATAK


U poznatom znacenju ,koje ne moze da apstrahuje egoizam iz neke radnje, i nije ... jer ljudi skoro ne mogu da zaborave egoizam , koji vlada, tako da ga projektuju i na situaciju u kojoj neko obuzdava upravo svoj egoizam da njime ne bi naneo patnju drugom ljudskom bicu ili neko cak, ne samo sto obuzdava svoj egoizam vec i radi na dobrobiti drugog zivog bica.
Nema tu nikakvog "iznad". Ako iznad ipak ima onda to nije radnja nastala iz moralne poude vec iz egoizma ili zlobe. I da sve jos jednom podsetim na ona tri pobude volje i izvorista bilo koje aktivnosti na ovom svetu.

1) Egoizam -koji hoce sopstvenu dobrobit.
2) Zloba - koja hoce tudje zlo
3) Sazaljenje - koje hoce tudje dobro

Govorio sam o uobicajenom znacenju reci "sazaljenje".
Ona podrazumeva da nekoga zalis.
Kada covek daje milostinju, on daje jer ima, a neko drugi nema.
Tu jeste u materijalnom pogledu jedan "iznad" drugog.
ALi to ne znaci da je jedno bice inferiorno u odnosu na drugo, oni treba da teze egalitetu u ljudskim pravima.
Zato je moral vise od sazaljenja, koje podrazumeva da nekog zalimo.
Moral treba da znaci i postovanje slobode drugog, postovanje tudjeg prava na govor, na misljenje, na religioznu, nacionalnu i druge pripadnosti, da raste i razvija se, pa cak i u drustvenim kategorijama u kojima je kvalifikovan kao uspesniji od nas, to nije sazaljevanje.
Sazaljenje podrazumeva (kolokvijalno) dakle, da je neko u nekoj (a cesto vestacki napravljenoj drustvenoj kategoriji) inferiorniji od nas, ali saosecanje ne.
Ako si ti recimo nezaposlen, a neko drugi ima posao, pa jos hoce da pokrene i neki svoj posao, ali mu neko to nepravedno osporava, ti njega ne sazaljevas, ali vidis da nije u redu da mu to pravo osporavaju. Uvidis da to nije- moralno.
Treba imati saosecanje i za onog koji je pametniji od nas, ali mu ne dozvoljavaju da tu pamet iskaze, za onog koji je napredniji i od nas u nekoj kategoriji, ali mu ne dozvoljavaju da to cini i dalje.
Moguce je da sazaljenje podrazumevamo na razlicite nacine, da nam je intuitivno sazaljenje homonim za razlicita znacenja, ali pretpostavljam da pravis razliku izmedju saosecanja i sazaljenja.
 
Poslednja izmena:
ivan777
Moguce je da sazaljenje podrazumevamo na razlicite nacine, da nam je intuitivno sazaljenje homonim za razlicita znacenja, ali pretpostavljam da pravis razliku izmedju saosecanja i sazaljenja.

Dobro si rekao "intuitivno sazaljenje" jer govorimo o necemu sto se javlja kao veoma realno u nasoj svesti a sto obuzdava nas egoziam i njegove teznje. E to sto se javlja u covekovoj svesti...( sigurno je da postoje ljudi koji to osecanje nemaju ali to i nisu ljudi). Dakle tu kocnicu nasem egoizmu a koja nije zasnovana na sili zakona i strahu od kazne mozemo nazvati sazaljenje a mozemo i saosecanje. Ne vidim razliku ako sazaljenje uzmemo u smislu koji sam naveo, cistom od bilo kakvog egoizma.
 
ivan777


Dobro si rekao "intuitivno sazaljenje" jer govorimo o necemu sto se javlja kao veoma realno u nasoj svesti a sto obuzdava nas egoziam i njegove teznje. E to sto se javlja u covekovoj svesti...( sigurno je da postoje ljudi koji to osecanje nemaju ali to i nisu ljudi). Dakle tu kocnicu nasem egoizmu a koja nije zasnovana na sili zakona i strahu od kazne mozemo nazvati sazaljenje a mozemo i saosecanje. Ne vidim razliku ako sazaljenje uzmemo u smislu koji sam naveo, cistom od bilo kakvog egoizma.

Pa, moguce da su fine razlike u terminologiji...;)
Ali zamisli npr. tebi neko ne dozvoljava da studiras zato sto si recimo crnac. Ako ti to ne dozvoljavaju, ne mozes reci ni da je neciji cisti egoizam, vec pre verovatno- rasisticke predrasude. Tebi studiranje treba da odobre iz sazaljenja, ili zato sto je to tvoje ljudsko pravo?
Zato kazem, u neku ruku mi to sazaljevanje zvuci derogativno, i zato mislim da je kao rec saosecanje adekvatnije..
 
Ali čak ni od saosjećanja se ne živi kao ni uostalom ni od sažaljenja. Recimo sa mnom se nitko ne saosjeća i žale me,ali iz razloga što neće i ne žele da razumiju.Ali to je drugi par cipela.


hehe, astrice, zanimljiva su ti ta poredjenja sa cipelama, jos nisam cuo za to :)
Lepo si razdvojila saosecanje od sazaljenja.
Retko ko zaista saoseca npr. sa prosjakom kada mu udeli neki dinar, ali to cini iz sazaljenja.
 
hehe, astrice, zanimljiva su ti ta poredjenja sa cipelama, jos nisam cuo za to :)
Lepo si razdvojila saosecanje od sazaljenja.
Retko ko zaista saoseca npr. sa prosjakom kada mu udeli neki dinar, ali to cini iz sazaljenja.

Pa sad ovo sa cipelama se već uobićajeno koristi već desetljećima .A gle nije ti baš usporedba sa prosjakom neka.Ovdje možemo utrpati i psihičke bolesnike.Samo ne možeš reći da ne može svatko postati beskućnik i prositi ili ovo drugo.Samo ne zaboravi na prosjački biznis.E tu je vidiš razlika.Ja se maskiram u prosjakinju i onda dobivam pare.Ne od svakoga ali opet od većine.Moj bratić je to napravio u svrhu reportaže u novinama dakle pustio bradu ,obuko krpe i nije se prao.Dok je sa psihičkim bolesnicima sasvim druga priča. Tu ne bi u detalje jer se sve manje više zna.
 
koliko sam uspeo da shvatim ovde se prica o nekim ljudskim osobinama...

moral..cast ...nista od toga dete na rodjenju nema..sve se to stice...vaspitanjem..i od sredine u kojoj je deta raslo i vaspitavano zavisice i kakav ce "moral" ili pogled na moral imati...

mada moral je vrlo sirok pojam..

kao npr u vojsci..moral je zapravo spremnost vojnika da bespogovorno izvrsava naredjenja..
u nekom sveopstem smislu moral bi bio pravednost i samopravednost..ne svidja mi se sto se te osobine najcesce gledaju negativno..i pitam se zasto ili jos bolje pitanje bi bilo koji motiv lezi iza nazivanja pravednosti i samopravednosti kao negativnim i losim crtama necijeg karaktera..:think:

mislim da neki diskutanti nisu jos razdvojili moral od one iskrivljene predstave takozvanog hriscanskog morala:think:
 
Pa sad ovo sa cipelama se već uobićajeno koristi već desetljećima .A gle nije ti baš usporedba sa prosjakom neka.Ovdje možemo utrpati i psihičke bolesnike.Samo ne možeš reći da ne može svatko postati beskućnik i prositi ili ovo drugo.Samo ne zaboravi na prosjački biznis.E tu je vidiš razlika.Ja se maskiram u prosjakinju i onda dobivam pare.Ne od svakoga ali opet od većine.Moj bratić je to napravio u svrhu reportaže u novinama dakle pustio bradu ,obuko krpe i nije se prao.Dok je sa psihičkim bolesnicima sasvim druga priča. Tu ne bi u detalje jer se sve manje više zna.

Psihologija kao humana nauka pokusava da pomogne psihickim bolesnicima. sama ta pomoc je znak empatije.

E sad, ako vec skrecemo temu na te prosjake :)
Ja sam mislio na onog "pravog" "autenticnog" prosjaka koji zaista nema sta da jede, i nije clan nikakvog lopovskog udruzenja :lol:

Mada, istina je da ih ima raznih ;)
 
Psihologija kao humana nauka pokusava da pomogne psihickim bolesnicima. sama ta pomoc je znak empatije.

E sad, ako vec skrecemo temu na te prosjake :)
Ja sam mislio na onog "pravog" "autenticnog" prosjaka koji zaista nema sta da jede, i nije clan nikakvog lopovskog udruzenja :lol:

Mada, istina je da ih ima raznih ;)

Gle pa i ja mogu i na njih mislim.Ali lakše je prositi nego zaraditi.Recimo mom poznaniku došla Ciganka na vrata.Njegova baka je rekla da joj da 100 kuna da joj opere prozore.Ova se okrenula i otišla.Gle da je i najveća sirotinja ne bi ga smjelo biti sram da zaradi novac nekim fizičkim poslom,ako mu je ponuđen naravno.Tu recimo izuzimam invalide.One fizičke.A to što postoji psihologija i psihijatrija ne znači da ti ljudi nisu građani drugog reda i da prema njima nema predrasuda ,ali na našim prostorima.Također postoji maskirana empatija.ne možeš reć da je nema.
 
Gle pa i ja mogu i na njih mislim.Ali lakše je prositi nego zaraditi.Recimo mom poznaniku došla Ciganka na vrata.Njegova baka je rekla da joj da 100 kuna da joj opere prozore.Ova se okrenula i otišla.Gle da je i najveća sirotinja ne bi ga smjelo biti sram da zaradi novac nekim fizičkim poslom,ako mu je ponuđen naravno.Tu recimo izuzimam invalide.One fizičke.A to što postoji psihologija i psihijatrija ne znači da ti ljudi nisu građani drugog reda i da prema njima nema predrasuda ,ali na našim prostorima.Također postoji maskirana empatija.ne možeš reć da je nema.


naravno da ima svacega
ali ja ipak govorim o pravoj (ne maskiranoj) empatiji, i o pravim prosjacima :)
(dakle, onima koji nemaju leba da jedu, nisu clanovi lopovskih udruzenja, i ne mogu iz objektivnih razloga da nadju posao, ili su mozda invalidi)
mislim, nije sustina u tom primeru, nego sam hteo samo da napravim razliku izmedju sazaljenja i saosecanja ;)
 
naravno da ima svacega
ali ja ipak govorim o pravoj (ne maskiranoj) empatiji, i o pravim prosjacima :)
(dakle, onima koji nemaju leba da jedu, nisu clanovi lopovskih udruzenja, i ne mogu iz objektivnih razloga da nadju posao, ili su mozda invalidi)
mislim, nije sustina u tom primeru, nego sam hteo samo da napravim razliku izmedju sazaljenja i saosecanja ;)

Možda,a možda sam u šumi.Ne mogu naći posao,ali ih može zaposliti neki susjed ili frend da mu radi neke poslove.Znaš postoji i udruga "Bokci" mada njih neki pljuju jer su kao većinom kao samo medijski prisutni.Jedino se oko blagdana sjete da oni postoje i tak se skupljaju bodovi većinom politički.Nisam bila u nekom velikom evropskom gradu metropoli da znam kako to izgleda,ali mi se čini ovo samo ja mislim da ih nema po centru grada.A prosjaci većinom i jesu beskućnici.A opet kad smo kod prošenja postoje i žicari.Žicare nitko ne sažaljeva,al im daje pare.Ja bi prosjaku rađe kupila sendvič ili nešto za pojesti nego mu dala pare.Znaš već i zašto.
 

Back
Top