Misticizam-objasnjenje pojma

Ovo je vec bila tema na forumu i po stoti put me uverila kako se o misticizmu imaju
najsarenije predstave ali osim Модруне niko nije dao povrsan ali priblizno tacan odgovor.
Da ne bi trazio predlazem knjizicu od Vladete Jerotica o toj temi
 
da li bi neko mogao da objasni pojam misticizma, sto podrobinje da objasni i navede primere, poznate mistike i sve sto ide u prilog tome i bolje ga objasnjava?

Misticizam (od grčkog μυστικός mistikos - skriveno, tajno) je verovanje u vrhovne stvarnosti iznad materijalne, i nastojanje da se dostigne jednost sa tom Stvarnošću (ili Bogom) neposrednim doživljajem, mimo razumskih shvatanja.

U misticizam se ubraja svako učenje koje smatra da je osnova stvarnosti nešto naptprirodno, nematerijalno i da se do tog božanskog ne dolazi pojmovno, racionalno, već neposrednim osećanjem, intuicijom ili uvidom[1]. U takvom stanju mističnog istupljenja (ekstaze) mistik se oseća sjedinjen s apsolutnim, božanskim. Misticizam je lično iskustvo i direktan put ka Bogu (ili Stvarnosti), i kao takav predstavlja posebnu vrstu iskustva koje je izvan svakog razumskog znanja.
Ja lično sam se bavio sa tri vrste misticizma
Isihazam (gr: ησυχια hesihia - mirovanje, tihovanje, ćutanje) je molitvena tradicija u pravoslavlju, koju upražnjavaju monasi isihasti (gr: Ἡσυχαστής hesihastes). Ovaj način duhovnog života je pretežno zastupljen na Svetoj Gori.

Isihastička praksa započinje pokajanjem i podvizima za očišćenje duše i tela od strasti, a nastavlja se neprestanim upražnjavanjem unutrašnje molitve srca. Plod takvog podviga je viđenje božanske svetlosti, poput apostolskog na gori Tavor prilikom Isusovog preobraženja.[1]

Kabala (hebr. קַבָּלָה‎ – „predanje“, „tradicija“, „primiti“, „prihvatati“) je mistična struja i filozofski sistem u judaizmu.Kabala smatra da Biblija u sebi krije sve tajne univerzuma, ali je ne izučava bukvalno kao knjigu zapovesti i zabrana. Kabala sadržava i mnoge predaje iz Talmuda. Prva kabalistička knjiga je Sefer Jecirah (Knjiga stvaranja, Postanak), napisana u 3. veku[2], koja objašnjava stvaranje sveta putem mistične simbolike deset brojeva i 22 slova hebrejske azbuke. Pre toga, učenje se prenosilo usmeno.
Najvažniji izvor kabalističkih učenja je Zohar, komentar Biblije nastao u 13. veku, koji je pisan kao razgovor između grupe prijatelja, učenika i duhovnih učitelja.
Druga važna knjiga je Sefer habahir ili Bahir (Knjiga sjaja) prvi put izdata u Provansi 1174. godine, koja govori o tome da šta god se dešava „ovde“ dešava se i „tamo“, u Bogu, i da sve što postoji „ovde“ predstavlja različite beskonačne modalitete Boga i nosi različita božanska imena.

Zen (japanski: zen, kineski: č'an, sanskrit: dhjana – meditacija [1]) je škola mahajana budizma.

Ova škola sebe smatra čuvarem i prenosiocem žive mudrosti koju je Buda, probuđeni, dosegnuo sedeći u meditaciji pod bodi drvetom. Zen naglašava upražnjavanje darme i iskustvene mudrosti, koja se između ostalog postiže zazen meditacijom, radi postizanja probuđenja. Sledstveno tome, u drugom planu su teoretsko znanje i proučavanje religijskih tekstova.

Na kraju sam shvatio da svi putevi idu istom izvoru :D
 
Ja mislio da je definiciju mistika najbolje prikazao oziman, kad je pokazao da je mistik onaj koji neposredno prima znanja, koji zna sam od sebe....

A ovo za Kabalu, skoro je na jednom sajtu bilo 90 knjiga iz kabale, skinuo ja nekih 5,6, pa prestao, ali sam mislio da se radi o drugim stvarima, a ne o bibliji kao riznici mudrosti, jer ebiga onda sam ja kabalista.....
 
jevrejska mistika za središte ima kabalu, lakši put ka sličnom je hasidizam, koji je i noviji i prijemčiviji za razumevanje. kabali možeš da posvetiš čitav život, i to su mi rekli ljudi od poverenja ( : hasidizam je, druge strane, opštiji i on je pomogao u oblikovanju muzike, književnosti ali je problem što je primarno verski. i buizam spada u tip mistike, ako govorimo o hinajana budizmu, satoriju, u islamu je to sufizam..u katoličnastvu, referenca ekhart, krervo...protestant beme i da ne nabrajamo..kako god se okrene svrha je putem raznih tehnika, meditativnih pretežno, postići sjedinjenje sa višim....odnosno biti njegov prijatelj...
 
...misticno, religijsko i filosofsko, kao i metafizicko,- sve to moze posluziti poeziji kao nadgradji svega toga jer poezija hoce uvijek da nadje pomirenje u trazenju i nalazenju drugih pokraj svojih problema nerjesivih. Misticnim obicno se proglasava nesto sto nije metafizicko kad je tu metafizicar, filosofsko nije isto ako je filosf u blizini ili nije religijsko ako je teolog tu negdje...Sve Sufi, Kaba i Vudu , kao i sve ono sto je daleko i Cudu,- proglasavam misticnim ali samo onda ako nije duh Blejka ili Swedenborga u blizini..
 

Back
Top