Niče - Večno vraćanje

oziman

Veoma poznat
Poruka
11.560
Vecno vracanje je centralno Niceovo ucenje ali posto je ono alegoriski izneto samim tim je bilo podlozno raznim tumacenjima. Na ovoj temi razjasnicu na cemu se ono zasniva

Na prvi pogled izgleda da se ono podudara sa starim antickim teorijama o seobi dusa, reinkarnaciji i slicnom. To nije tacno, Niceova misao o tome je originalna. Prvi put na nju mozemo naici u Veseloj nauci a kao centralna misao provlaci se kroz delo "Tako je govorio Zaratustra".

"Pogledaj ovu kapiju. Dve se staze ovde sastaju: njih još niko nije prešao do kraja. Ova duga ulica što vodi unazad: duga je koliko čitava večnost. A ona duga naviše ona je druga večnost.
Te staze protivureče jedna drugoj; one se sukobljavaju i suzbijaju: baš ovde, na ovoj kapiji se sučeljavaju. ime kapije stoji eno napisano: "Trenutak". Od ove kapije "Trenutak" vodi duga večna staza unazad: iza nas leži cela večnost.Zar nije sve na svetu što može da trči, moralo već da pretrči ovu stazu? Zar se nije sve na svetu što može da se dogodi, već dogodilo, svršilo, prešlo?
A ako je sve već jedanput bilo: šta misliš ti, čovečuljku, o ovome trenutku? Zar nije i ova kapija već jedanput postojala?
I zar nisu sve stvari na ovom svetu čvrsto jedna s drugom skopčane, da ovaj trenutak povlači za sobom sve što će doći? - Dakle i sam sebe.Jer, sve na svetu što može da trči: po dugoj stazi napolje mora još da trči! I onaj lagani pauk što puzi na mesečini, i sama mesečina, ja i ti na kapiji, šapućući jedan s drugim, šapućući o večnim stvarima, -zar nismo svi mi već jednom postojali? i zar nećemo opet doći, i trčati ovom drugom stazom, napolje, ispred nas, dugom jezovitom ulicom - zar se nećemo večno vraćati? " Tako je govorio Zaratustra (o Prividjenju i zagonetki)

Centralna premisa zasniva se na tome da je materija u univerzumu konacna, da ona niti nastaje niti nestaje vec samo prelazi iz jednog stanja u drugo, i u toj situaciji broj mogucih stanja iste je konacan. Sa druge strane vreme je beskonacno i samim tim doci ce do ponavljanja stanja materije koja su vec bila, kad tad, opet i opet....stalno vecno vracanje.

Onaj ko poznaje samo Fiziku moze stvar posmatrati na ovaj nacin ali i onaj ko poznaje filozofiju moze je posmatrati na slican nacin jer kao sto je Bergson dokazao vreme je stvar intuicije a ne opazanja i kao takvo ono je nedeljivo, ali i pored toga ono sto vidimo oko sebe izvuceno je iz tog transcnednentnog nedeljivog trajanja kao opazaj u prostoru, podvrgunt nuznosti -kauzalitetu. Na taj nacin, dokle god saznajemo samo preko intelekta i njegovih formi, imacemo posla sa objektiviziranom nuznoscu, cistim determinizmom , apsolutinim vazenjem kauzaliteta i u toj situaciji stalno ponavljanje istog je neminovno, jer ma kakva bila transcendentna sustina izvan pojave, nacin njene objektivacije je zasnovan na kauzalitetu, i samim tim to je konacna slika beskonacne transcendnetne sustine, odakle ispada da je vecno vracanje neminovno.

Za Nicea a i za svakog coveka ko o vecnom vracanju razmisli, ta ideja je STRAVICNA. Onaj ko tu ideji saopstava coveku u Veseloj nauci je niko drugi do demon.

Zamisli da ti se jednog dana ili noći demon došunja u tvoju najusamljeniju usamljenost i kaže ti: »Ovakav život kakvim sada živiš i kakvim si živeo, moraćeš da živiš još jednom i još bezbroj puta; i u tome neće biti ničeg novog, nego će ti se morati vratiti svaka bol i svako uživanje i svaka misao i uzdah i sve neizrecivo malo I veliko u tvom životu, i sve istim redom i posledicom a isto tako ovaj pauk i ova mesečina među
drvećem, a isto tako ovaj trenutak i ja sam. Večni pešcani sat postojanja ponovo će se okretati a i ti sa njim, zrnce prašine od prašine!« Da li se nećeš baciti na noge i škrgutati zubima i proklinjati demona, koji je tako govorio? Vesela nauka 341

To zaprepescenje i jeza koja iz ovoga sledi moze na najbolji nacin da coveka otrgne od pojave u kojoj nuznost vlada i da covek pokusa da pronadje SLOBODU. Da okrene glavu od slika na zidu pecine i da potrazi unutrasnje Sunce. Ili da zanemari opazaje u prostoru i da pronadje zivot u sebi. "Zasto trazite zivog medju mrtvima" pise u Bibliji , Isto pitanje na drugaciji nacin postavlja i Nice u Zaratustri.
Onaj ko prevlada Vecno vracanje, jeste nadcovek.

ZMIJA I COBANIN
Video sam mladog čobanina gde se previja od bola, gušeći se, grčeći se, izmenjena lika, a iz usta mu visi crna teška zmija.Jesam li ikada video toliko gađenja i blede strave na licu? On je začelo spavao? A zmija mu se uvukla u ždrelo, i tu je zagrizlaRukom svojom trzao sam zmiju što sam bolje mogao:
- uzalud! ruka nije mogla istrgnuti zmiju iz ždrela. Tada povika nešto iz mene: "Zagrizi, zagrizi!
Glavu dole! Odgrizi joj glavu!" - vikala je iz mene, moja strava, moja mržnja, moje gađenje, moja samilost, sve moje dobro i sve moje nevaljalo vikalo je iz mene u jedan glas.-
Vi smeli oko mene! Vi tragači i iskušitelji, i oni koji se na lukavim jedrima navezoste na nepoznata mora! Vi obožavaoci zagonetki!
De rešavajte zagonetku koju sam sagledao, protumačite mi priviđenje najvećeg usamljenika.
Jer to jeste priviđenje i predviđenje: - šta je to što vide tada na slici? I ko je taj koji mora da dođe?
Ko je onaj čobanin, što mu se zmija onako uvukla u ždrelo? Ko je čovek kojem će sve što je najteže, najcrnje, uvući u ždrelo?
- A čobanin je zagrizao kao što sam mu savetovao; zagrize i odgrize! Daleko od sebe ispljunu glavu zmijinu: — i poskoči na noge.
Ne više čobanin ne više čovek, - on je preobražen, ozaren, smejao se! Nikad još na zemlji nije se čovek smejao kao što se on smejao!
Nice Zaratustra

Zmija je simbol vecnog vracanja ili nuznosti

urobor1.jpg


Cobanin koji odgriza glavu zmiji jeste NADCOVEK.
 
Ovim pitanjem se, na svoj nacin, bavio i Stiven Hoking. Problem je u tome sto je stanje materije reverzibilno, ali TOK VREMENA NIJE.
Svejedno da li ce se svemir siriti ili skupljati, oba slucaja podrazumevaju kraj svemira kakvog poznajemo (u prvom slucaju - "toplotna smrt" svemira i stanje potpunog nekretanja materije, a u drugom sazimanje materije i dobijanje fizickih vrednosti koje obesmisljavaju postojece fizicke zakone, pa je apsolutno nemoguce utvrditi sta bi nastalo posle "toga").
Ideja "vecnog vracanja" je postojala daleko pre Nicea, pocev od Hinduizma pa preko starogrckog shvatanja sveta.
Zanimljiva je u teoriji, ali joj se stvarnost kakvu poznajemo direktno protivi.
 
PEGAZ
Svejedno da li ce se svemir siriti ili skupljati, oba slucaja podrazumevaju kraj svemira kakvog poznajemo (u prvom slucaju - "toplotna smrt" svemira i stanje potpunog nekretanja materije, a u drugom sazimanje materije i dobijanje fizickih vrednosti koje obesmisljavaju postojece fizicke zakone, pa je apsolutno nemoguce utvrditi sta bi nastalo posle "toga").

Interesantna je tvoja navika da sve posmatras kroz nauku. Tako je sa Biblijom evo tako je i sa filozofijom.
Ne zameram ti na tome, samo ti kazem da preispitas svoje poglede na svet jer u supotnom ces promasiti poruku kako religije tako i filozofije. Niceovo ucenje o Vecnom vracanju zasniva se na necemu mnogo dubljem.

U kosmoloskim spekulacijama o svemiru nesto VEOMA FALI a to je subjekat koji svet objekata opaza. Gde se on izgubio u tim spekulacijama ?
Ako uklonis njega nema vise slike svemira vec transcendentne stvari po sebi.

Dakle da bismo se priblizili shvatanju ideje vecnog vracanja moramo potraziti STVAR PO SEBI a nju necemo naci spolja vec unutra. Tako da je pitanje Vecnog vracanja ustvari pitanje koje se odnosi na ono sto prevazilazi opazanje i obraca paznju na izvor svih opazaja a to je VOLJA ili nesto sto je stvari po sebi najblize.

1) Dokle god je VOLJA takva da njena objektivacija biva opazena kao nuznost, imacemo ponavljanje stanja i samim tim i vecno vracanje.

2) Medjutim u svemu tome imamo i "zone neodredjenosti" ili zone slobode, olicene u zivim bicima koje takodje postoje u transcendentoj volji.

Svako individualno bice cija je VOLJA podlozna nuznosti jeste osudjeno na vecno ponavljanje njenih objektivacija.

Bice cija se volja ne objektivise kao nuznost vec kao sloboda jeste nesto sto je prevazislo VECNO PONAVLJANJE i zato ga je Nice nazvao NADCOVEK..... a taj cilj je i cilj svih nas.

Pobediti nuznost , postati slobodan.
 
Poslednja izmena:
Jim Morrison spoke about the idea of eternal recurrence. "Well, we're all in the cosmic movie, you know that! That means the day you die, you gotta watch your whole life recurring eternally forever, in CinemaScope, 3-D. So you better have some good incidents happenin' in there... and a fitting climax"

tolicko ...
 
Postoji razlika izmedju vecnog PONAVLJANJA i vecnog UTICAJA.
Naime, svako delo bilo gde i bilo kad utice na kompletnu stvarnost za vecnost, ali iz toga NE proizilazi da se to delo nuzno PONAVLJA.
Eto, ako Bog od vecnosti sagledava tvorevinu koju je sazdao sa vremenom, ona time ne dobija sapostojanje "od vecnosti" iako ovo naizgled deluje LOGICNO.
MATEMATICKI (TJ. LOGICKI) JE PARADOKS DA BILO STA STIGNE DO OVOG TRENUTKA IZ VECNOSTI. Dakle, pitanje Volje, sistema kauzalnosti i opazaja poretka stvarnosti se ne moze dokuciti logicki vec iskljucivo "transcendentalno", naravno sa pretpostavkom da covek ima ovu sposobnost dodira sa "netvarnim".
Drugim recima, COVEK NE MORA BITI JEDINI KORELATIVNI SUBJEKAT SVETA KAO OBJEKTA ;)
(Ovo je LOGICKA tvrdnja, koja u datom kontekstu i ne mora puno da znaci)
 
Poslednja izmena:
Zakoni fizike i termodinamike kao ih znamo u nauci važer samo u jednom "zatvonerom sistemu" buduć ida mi kao ljudi nemožems oebe postaviti izvan tog sistema (vrenema i prostora). medjutim postoji način da se sve to sagleda spolja iz perspektive nivoa odredjene svesti. tada se shvata da vreme nije ni pravolinijsko ni beskonačno ali ni prostor.
teorija da će jednoga dana univerzum zahladenti izgleda realnom samo dok se posamtra iznutra samog sistema. Stvarnost je drugačjia. u teorijama njihovim ima po koji deo valjan.
malo da unesem "suludost" reći ću da na Astralnom svetu postoji centrala koja generiše energiju kojom održava fizički svet - školu nas duša - tu gde će svakondej san do oga dana spoznati pravog sebe, svoje prave mogućnosti i poreklo ali i pravu prirodu sveta u kojem živimo kao i svih ostalih. (teško je pisati danas jer reči izlaze ispredikane i obrnute)
 
Slazem se,"oziman",da je kod Nicea centralno pitanje,kako ti rece,vecno vracanje istog.Samo,tvoje tumacenje se razlikuje od moga.SAMO. Nemam bas sada vremena za polemiku (STIGLO JE PROLECE ! ),ali mi nije jasno,a voleo bih da mi objasnis tvoj prvi post.Gde je to Nice rekao to kako ga ti tumacis ?! Gde?! Mislim,oko te velike misli-Vecno vracanje ISTOG (a hajdegorovci kod nas prevode-vecni povratak Jednakog,sa cim se ja ne slazem,ali bi tu kolega Monti mogao da pomogne,mislim,oko prevoda),nisi mi jasan.Hajde,objasni to-Vecno vracanje istog.Doduse,ja sam to kod Nicea,iduci za nekim "mutiteljima vode",shvatio tu misao malo drugacije! Elem,da ne ulazimo u polemiku,pojasni to vecno vracanje istog. Samo to. Pojasnjenje.
 
Nerej
Slazem se,"oziman",da je kod Nicea centralno pitanje,kako ti rece,vecno vracanje istog.Samo,tvoje tumacenje se razlikuje od moga.SAMO. Nemam bas sada vremena za polemiku (STIGLO JE PROLECE ! ),ali mi nije jasno,a voleo bih da mi objasnis tvoj prvi post.Gde je to Nice rekao to kako ga ti tumacis ?! Gde?! Mislim,oko te velike misli-Vecno vracanje ISTOG (a hajdegorovci kod nas prevode-vecni povratak Jednakog,sa cim se ja ne slazem,ali bi tu kolega Monti mogao da pomogne,mislim,oko prevoda),nisi mi jasan.Hajde,objasni to-Vecno vracanje istog.Doduse,ja sam to kod Nicea,iduci za nekim "mutiteljima vode",shvatio tu misao malo drugacije! Elem,da ne ulazimo u polemiku,pojasni to vecno vracanje istog. Samo to. Pojasnjenje.

Vec sam ti rekao da je za mene filozofija ziva oblast. Ona nije za mene skup prezvakanih pojmova pokupljenih iz tumacenja "tumacitelja" nekih tumacenja ..a pri cemu je glavno merilo istinitosti neciji autoritet koji mu je dat konsenzusom vecine.
To za mene nije filozofija vec saralatanstvo i zanimacija snobova koji misle da je dovoljno nabubati napamet par nearazumljivih izraza i da sebe nazovu "Filozofi".

Pitas gde sam nasao "tumacenje" Niceovog vecnog vracanja. Upravo onde gde ga je nasao i Nice i njegov ucitelj Sopenhauer . Nasao sam ga na potpuno istom mestu. U sebi kao neposrednu cinjenicu svesti.
Ali dosadilo mi je da se ovde rvem sa gluvima i da svakom objsanjavam ispocetka na cemu se jedino ispravno polaziste u filozofiji zasniva.
Trazis pojasnjenje. Zao mi je. Do pojasnjenja moras doci sam.
A ja ti mogu dati savet da ti tu nece pomoci nikakav Hajdeger i ostali nazovi "filozofi" koji su svoje siromastvo pretocili u pompeznu retoriku ne bi li preveli ljude zedne preko vode. Izvor na koji se PRAVA filozofija zasniva jeste nesto veoma zivo , ne skup reci, vec izvor vecnog zivota u nama.

ps. Sve ovo tebi zvuci cudno i strano ..kladim se da se bas ne uklapa u tvoj naucni pogled na svet .....ej moj "filozofe".
 
Nerej


Vec sam ti rekao da je za mene filozofija ziva oblast. Ona nije za mene skup prezvakanih pojmova pokupljenih iz tumacenja "tumacitelja" nekih tumacenja ..a pri cemu je glavno merilo istinitosti neciji autoritet koji mu je dat konsenzusom vecine.
To za mene nije filozofija vec saralatanstvo i zanimacija snobova koji misle da je dovoljno nabubati napamet par nearazumljivih izraza i da sebe nazovu "Filozofi".

Pitas gde sam nasao "tumacenje" Niceovog vecnog vracanja. Upravo onde gde ga je nasao i Nice i njegov ucitelj Sopenhauer . Nasao sam ga na potpuno istom mestu. U sebi kao neposrednu cinjenicu svesti.
Ali dosadilo mi je da se ovde rvem sa gluvima i da svakom objsanjavam ispocetka na cemu se jedino ispravno polaziste u filozofiji zasniva.
Trazis pojasnjenje. Zao mi je. Do pojasnjenja moras doci sam.
A ja ti mogu dati savet da ti tu nece pomoci nikakav Hajdeger i ostali nazovi "filozofi" koji su svoje siromastvo pretocili u pompeznu retoriku ne bi li preveli ljude zedne preko vode. Izvor na koji se PRAVA filozofija zasniva jeste nesto veoma zivo , ne skup reci, vec izvor vecnog zivota u nama.

ps. Sve ovo tebi zvuci cudno i strano ..kladim se da se bas ne uklapa u tvoj naucni pogled na svet .....ej moj "filozofe".

Uh,bre,oziman,valjda mogu i tako,bolje nego "oziman"?! Znamo se vec,znamo. Mislim,ti znas kada ja dodjem ovde na "Krstaricu". A,opet ja se pitam,a kada ti NISI tu ?! Bez uvrede,slutim da mozda na kraju postanemo i prijatelji.Ali,oko ovoga sto pises,nisi odgovorio meni. Ja sam vec u AKME,poduze,a slutim da ti jos nisi dosao do toga.To nije razlog da se ljutis na mene,i da me nazivas tzv."filozofom".
Slutim,samo slutim,da ti nisi studirao i zavrsio filozofiju. Rekoh,slutim,a retko se varam!
Da se vratimo na temu- pogledaj sta si napisao ovde oko Vecnog vracanja,bez istog,i ja,koji,cini mi se,da proucavam Nicea (i sada!),nisam razumeo kako ga ti tumacis!!!
Ovo sto si ti,cini mi se u prvom postu napisao,nema podlogu nigde! Doduse,mozda si ti otkrio novo tumacenje Nicea,ali mene bas interesuje gde je to Nice rekao?!
Zato sam te i pitao. Nice je najvise rekao u zaostavstini o svojoj ideji vecnog vracanja istog.
Mislim,ja sam to shvatio malo drugacije- zapravo,mislio da se ta njegova misao odnosila na UMETNOST. Zato sam,tumaceci Nicea (zapravo,pokusavajuci da ga tumacim ! ) postavio link,bez reci... Niceova muzika.
 
I samo usput da primetim,naci ces u Niceovim spisima njegove misli o Sopenhaueru. Mislim,onda kada se otreznio ! A,ja jos nisam,pa zato sam tu. Ziveli ! Ipak,procitaj kasnije Niceove spise (povodom Sopenhauera ! ) :lol:
 
Izgleda da sinoc nisam bio jasan,bar tebi.Hajde da probamo ovako.
Kako si dosao do zakljucka,recimo da " Centralna premisa zasniva se na tome da je materija u univerzumu konacna,da ona niti nastaje niti nestaje vec samo prelazi iz jednog stanja u drugo..."itd.,itd.
Meni je takvo tumacenje nespojivo sa Niceom i njegovim ucenjem vecnog vracanja istog.I,samo pitam,da mi pojasnis.Zasto se odmah ljutis,a ostavljas me bez odgovora.Ti si otvorio tu temu,valjda si spreman i da je objasnis.
A,kada je Nice u pitanju,ja sam prosto znatizeljan. :confused:
 
Poslednja izmena:
Nerej
Kako si dosao do zakljucka,recimo da " Centralna premisa zasniva se na tome da je materija u univerzumu konacna,da ona niti nastaje niti nestaje vec samo prelazi iz jednog stanja u drugo..."itd.,itd.
Meni je takvo tumacenje nespojivo sa Niceom i njegovim ucenjem vecnog vracanja istog/


Nice
I zar nisu sve stvari na ovom svetu čvrsto jedna s drugom skopčane, da ovaj trenutak povlači za sobom sve što će doći? - Dakle i sam sebe. Iz Zaratustre

Zamisli da ti se jednog dana ili noći demon došunja u tvoju najusamljeniju usamljenost i kaže ti: »Ovakav život kakvim sada živiš i kakvim si živeo, moraćeš da živiš još jednom i još bezbroj puta; i u tome neće biti ničeg novog, nego će ti se morati vratiti svaka bol i svako uživanje i svaka misao i uzdah i sve neizrecivo malo I veliko u tvom životu, i sve istim redom i posledicom a isto tako ovaj pauk i ova mesečina među
drvećem, a isto tako ovaj trenutak i ja sam. Večni pešcani sat postojanja ponovo će se okretati a i ti sa njim, zrnce prašine od prašine!« Da li se nećeš baciti na noge i škrgutati zubima i proklinjati demona, koji je tako govorio? Vesela nauka 341

Sta li to bese "ISTIM REDOM I POSLEDICOM" ??
Da nije to kauzalitet.. a ako je kauzalitet zar on ,jos od Spinoze, moze biti bilo sta drugo do promena stanja jedne supstancije u osnovi. Izmena akcidencija pri postojanosti supstancije.
A to sto ti izgleda ne znas da se kauzalitet odnosi samo na izmenu stanja a ne i na ono cija su stanja... ne znaci da je to tvoje neznanje delio i Nice.

I neverovatna je tvoja pretenzija da prisvajas ucenja velikih filozofa poput Herkalita i evo Nicea u obrazce koje su utvrdili oni koji nisu tim filozofima ni do malog prsta.
Interesantno da se danasanja profesorska kvazifilozofija upravo najvise uhvatila za one filozofe koji su se sluzili nejasnim stilom punim metafora i alegorija ,poput Herlaklita i Nicea, i najboljeg od svih Hegela. Hegela slobodno mozete zadrzati... ali Herkalita i Nicea morate vratiti pravim filozofima ...zao mi je.
 
Nista ja tebe ne razumem. Gde je tu relacija izmedju uzroka i posledice?Sta je tu uzrok,a sta posledica?
Mene su ti "kvazifilozofi" ucili da se kod Nicea proslost,sadasnjost i buducnost (dakle,kao vreme) preko vecnog vracanja istog spajaju u sada.Tvoje tumacenje oko materije je meni ostalo nepoznato.Nisu me doucili.
Ali su ti "kvazifilozofi",kako ih ti nazivas,znali da prosto i jasno izraze svoju misao.Samo tako,jer im je sve nejasno,komplikovano,bilo uvek sumnjivo.
I,opet,nisam te razumeo da si mi odgovorio,ili jesi,ali ja nisam razumeo.Tesko da mozemo tako polemisati.Ja sam pitao prosto.Zasto se odmah osetis uvredjenim i vredjas ne samo mene vec i ucene profesore filozofije? Nesto si imao problema sa njima?
Dobro,ali mislim stvarno da nema svrhe polemisati sa tobom.Toliko razlicito shvatamo filozofiju,da tu nista korisno ne moze da izadje.Narocito kada na prosto pitanje ostanem bez odgovora,ili,sto je jos gore - kada ga ne razumem.
Sve to onda nema svrhu.
 
Nerej
Gde je tu relacija izmedju uzroka i posledice?Sta je tu uzrok,a sta posledica? Mene su ti "kvazifilozofi" ucili da se kod Nicea proslost,sadasnjost i buducnost (dakle,kao vreme) preko vecnog vracanja istog spajaju u sada.Tvoje tumacenje oko materije je meni ostalo nepoznato.

Kazes:
"proslost,sadasnjost i buducnost (dakle,kao vreme) preko vecnog vracanja istog spajaju u sada."

Ovo je sud koji bi trebalo nesto da izrazazva i da nesto pomocu njega mozemo misliti. On ako hoce da bude nesto vise od skupa reci mora imati razlog svoje istinitosti u neposrednom ili posrednom iskustvu i kome uvek mozemo da se vratimo i proverimo njegovu istinitost.

Ali sama postavka je pogresna. Mozes deliti prostor a ne i vreme. Ako vreme izdelis na proslost , sadasnjost i buducnost podelio si liniju u prostoru a ne trajanje koje ostaje nedeljivo.

Ako opet kaze da se ti delovi linije spajaju u sada. STA SI TIME REKAO.? Da prostor biva sazet u tacku bez dimenzija koja bi trebala da predstavlja sadsnjost, a koja ustvari nije nista drugo do deo linije u prostoru a ne u trajanju. Vreme nije skup tacaka.
U svemu ovome kao sto vidis nema ni T od trajanja ..... nema nikakvog vremena... samo refleksije "geometara" o prostoru..a koji su potpuno nesvesni da trajanje nije isto sto i prostor.
Kao sto vidis tvoje tumacenje ne samo da nije dodirnulo NIceovo VECNO VRACANJE vec nije dodirnulo ni trajanje uopste.

To je problem sa ovakvim filozofijama one se ne mogu lako objasniti. Potrebna je ziva intucija duha. Inutuicija nedeljivog trajanja kao slobode kao suprotnosti nuznosti. Jer je nuznost vezana sa prostor i saznanje .
Ovakav nacin misljenja postao nam je dostupan zahvaljuci Bergsonu ali uz pomoc njega mozemo videti u novom svetlu i ucenja ranijih filozofa i takodje primetiti da su isti imali isto znanje ako ne u misli, a ono u osecaju.

Sta je Sopenhauerova volja (koju po njemu opazamo samo unutrasnjim culom u vremenu) nego Bergsonovo nedeljivo trajanje.

Sta je u osnovi Niceovog vecnog vracanja nego upravo transcendentna supstancija koje je usla u "prinicipium individuationis" u prostor kao jedinu formu opazanja razuma i time se razdelila na bezbroj delova povezanih u uzrocno posledicnoj vezi.
Dokle god je da transcendentna sustina koja se objektivise na nacin nuznosti takva kakva je i njena objektivacija bice takva kakva je... znaci nuzna. Odatle ideja o vecnom vracanju i o nadcoveku koji isto prevazilazi.

Pastir koji odgriza glavu zmiji jeste nadcovek koji se stapa sa svojom inteligibilnom slobodom nasuprot empiriskoj nuznosti - zmiji.
 
Nice i subjektivno.

На питање како могу постојати ствари „по себи", потпуно независно од материјала наших чула и активности нашега ума, мора се одговорити другим питањем: откуда бисмо могли знати да постоје ствари уопште? Тек ми смо створили „стварност".
Питање је да ли не постоје још многи начини стварања таквог привидног света и није ли то стварање, логицизирање,дотеривање, патворење, најбоље загарантована стварност: укратко речено, није ли оно ,што одређује ствари" једино реално: и није ли и „дејство спољашњега света на нас" само
последица таквих субјеката хотења. Друга „бића" дејствују на нас; наш подешени привидни свет је подешавање и савлађивање њихових дејстава: нека врста одбрамбене мере.

Једино се субјект може доказати: постоје само субјекти - да је „објект" начин дејства субјекта на субјект... модус субјекта.

Nice Iz "Volje za moc" 569

Iz ovoga mozemo najbolje videti na cemu se zasniva Niceva filozofija.
On nije nikakav empirista naucnik ili politikolog vec neko ko je pronasao isti "izvor vecnog zivota" u nama bas poput Barklija , Sopenhuaera, Bergsona itd.

Nema filozofskog sistema koji traje a da nije bar u nekim svojim delovima ozivljen intuicijom.
Bergson
 
Mogu l' ja koje slovo? ;) :lol:
Evo ovako...Kad se diskutuje o niccceu:),treba prvo krenuti od glavnih stavki njegove filozofije.Nijedna filozofija nije puno bistra ako zaglavi u paradoksima i kontriranjima sebe same,a niceova je to ponajmanje, iako tako laiku u prvi mah deluje.
Znaci,neke stvari moraju biti usaglasene sa glavnim idejnim mejnstrimom...ako ne,kasnije se vidno reviziraju od strane tvorca.Mi to dalje pratimo..
Nice je u prvom redu borac protiv metafizike i inih resenja...Postovalac antike i iskonskih covekovih teznji ka jedinstvu tela i duha.U tom smislu,tragalac za ljubavlju i stalnim zivotnim ispunjenjem,kao i jedan od njegovih uzora-Stendal,iako mu je u praksi ovo malo slabije islo...No ipak,on je odabrao da bude filozof,a Lu Salome sta vec..;) Prorok.Prosvetitelj.Ucitelj.Mudrac.Prosto,filozof...
A kao ljubitelju misli,moze se zamisliti kako su mu isle na nerve sve moguce teorije svemira, kosmosa i funkcionisanja svega van coveka, od antike pa sve do kanta...Njegova stvarnost bezala je u metafiziku kao resenje za sopstvenu ucmalost....
Covek je shvatio da ovakva slika predstavlja opste breme svih vremena.Ali ne samo to...
Shvatio je na neki nacin da i vreme kao izdvojeni fenomen predstavlja iluziju,odn.da spada u korpus nedokazane metafizike...Otada,vreme je shvatio kao muzej klasicizma protiv koga se valja stalno boriti, a na cijem celu je,kao predsedavajuceg za zapadnu civilizacuju,locirao Hrista kao onoga sto nudi spas -u reci unapred obecanog vremena. Nice se odrice ovakvog vremena,ovakvog spasa,ovakvog spasitelja,ovakve udaljene metafizike...
U celoj stvari,postace bitna 'prisutnost'.Spoj duha i tela,culnog i uzvisenog.Znamo da je ovo nemacka preokupacija...
Kako obezbediti prisutnost? kroz ideju 'vecnog vracanja istog'.
Demon koji mu je dosaptava njegov je unutrasnji motivator,jer Nice je antihrist.
Kada se pobegne od pojma 'vremena' kao opravdanja za metafizicko 'deus ex mahina' resenje, ostaje samo 'prisutnost' onoga pred cime smo.Poziv na vecno rvanje sa postojecim,prisutnim,istim.
Sustinski,nacin da se realnost transcedira kroz njenu sopstvenu cuvstvenu mistiku...
Nice je mali Buda nemacke filozofije.:P
 
Poslednja izmena:
Ovim pitanjem se, na svoj nacin, bavio i Stiven Hoking. Problem je u tome sto je stanje materije reverzibilno, ali TOK VREMENA NIJE.
Svejedno da li ce se svemir siriti ili skupljati, oba slucaja podrazumevaju kraj svemira kakvog poznajemo (u prvom slucaju - "toplotna smrt" svemira i stanje potpunog nekretanja materije, a u drugom sazimanje materije i dobijanje fizickih vrednosti koje obesmisljavaju postojece fizicke zakone, pa je apsolutno nemoguce utvrditi sta bi nastalo posle "toga").
Ideja "vecnog vracanja" je postojala daleko pre Nicea, pocev od Hinduizma pa preko starogrckog shvatanja sveta.
Zanimljiva je u teoriji, ali joj se stvarnost kakvu poznajemo direktno protivi.


Ponavljamo se i najsni smo jedni drugima. Moracemo poceti da crtamo

Izgleda da Uroborus postoji (naravno kao simbol), ali kroz racionalan i iracionalan kosmos.
Po svemu sudeci on je vi[edimenzionalan i singularnost se vezuje za beskonacnost. Kako su to drevni ljudi predosetili, je svetsko pitanje ili nagadjanje. Suma Beskonacno Nicega je Sve. Pogledajte strune, mada se i one pobijaju drugim teorijama.

Nauka se ne protivi uroborusu, ceo kosmos je sacinjen i funkcionise od manjih ili vecih torusa.

Moracemo ipak crtati...a, nemamo bas vremena !
 
Poslednja izmena:
Ja sam vec ozimanu rekao da odustajem od polemike.Ne zbog toga sto mislim da ne poznajem filozofiju,vec zbog drugih stvari.Tacnije,nemam vremena za filozofiju,ubijam se od posla ovih dana.Spremam se za nadolazecu krizu. :lol:
E,sada,to je zavrseno,ali opet samo da primetim- moonja,ti se cudis,a ja samo mogu da ti kazem da sam bio ucenik Danka Grlica,ne bukvalno,jer sam studirao na Beogradskom univerzitetu,iako je on kod nas predavao etiku. Rec je o njegovoj knjizi o Niceu (ne ona starija-Ko je Nice,vec izdanje,dopunjeno,Nolit-Naprijed,Zagreb-Beograd,1988,pod nazivom F.Nice).E,on tu prica o UMETNOSTI i UMETNICKOM kod Nicea.Ja sam samo sledio njega,Slazem se da mozes poput ozimana da njega nazoves kvazifilozofom,kvaziprofesorom,ili kako vec,ali je to meni uvek i uvek neprihvatljivo.Dakle,ako te interesuje,procitaj tu njegovu knjigu,a radi se o cetiri knjiga u tom izdanju (to su,tacnije Odabrana dela ),a o Niceu ima puno toga. Ja sam,zapravo,bio i ostacu praksis filozof.Sada to vise nije popularno.I,sta da radim?! Da branim,kako, cini mi se Mesa, rece,mrtvu stvar branim mrtvim covekom?! I,ja naravno branim,kad mogu,i gde mogu.
Nista nije zauvek umrlo-da vulgarizujem-vecno vracanje istog !
I,cudi me kako stalno pokusavam da budem razumljiv,a to mi nikako ne uspeva ! Ali,na kraju,sta mari ! :lol:
 
NEREJ, razumem, proleće je i sve... ( : al i hoću, voleo bih da čujem lepa razmišljanja, za koja si vrlo sposoban. istina je da ja ne mogu da te nekako i motivišem da učestvuješ, osim da ti postavljam pitanja. usput, nemam ništa sa onima koji tumaće ničeovu Volju kao nešto transcedentalno, besmislenu šopenhauerovu volju. ni kad je bio najluđi. tamo gde niče pominje instikt, to nije bergsonov instikt kao simpatija, nego instikt za moć. čovek nije podređen svetu, sve što postoji stvorio je on sam!! njegova je volja glavna..filozofiranje čekićem. tačka. .dalje, i ja sam ovog gledišta:
slažem se i sa ovim: proslost,sadasnjost i buducnost (dakle,kao vreme) preko vecnog vracanja istog spajaju u sada
.

nego, da se tu ne zadržavamo: ako kažeš da smatraš da je centralno pitanje ničeove filozofije večno vraćanje, mada to i nije primeren termin nego večno PONAVLJANJE, a kažeš da se ta ideja odnosi na umetnost, to je vrlo dobar put da se unesemo ljudskost u razumevanje ničeove filozofije....da se ne mistifikuje, nego razume..., jedina prava, ali istinski trajna figura kroz sav ničeov život je Gete. iz tog kruga, crnom kredom što se piše, vratiti se neću više.. heh.. ( :. osim što je gete bio blizak hegelu, a u razumevanju prirode nalazio bogat materijal za razumevanje sveta , niče je bio zauzet ČOVEKOM -zato je on humanista i kosmopolita. (ja ne smatram učenje o večnom ponavljanju toliko bitnim, osim što je ničeovo završno, dionizisko.. meni je ključno-kreativnost, stvaranje i uvođenje sublimacije - ko to ne ume težiće vladanju ljudima..) ali koga briga u čemu sam ja video centralno mesto...

e ali, ima još jedna stvar koja se tiče teme. niče je verovao da njegov stav o večnom ponavljanju sledi iz naučnih oktkrića svog vremena. težio je tome da njegova filozofija bude u skladu sa naukom. i smatrao je da svaka teorija o nastanku sadrži i delić istine.
 
Poslednja izmena:
Jednog dana mjeseca avgusta 1881 god. seta se tako Friedrich po sumi pored svjacarskog jezera Silvaplana, zastane kraj jednog mocnog kamenog bloka u obliku piramide koji se uzdize nedaleko od Surlaja i upali mu se sijalica, rodi mu se misao o Vjecnom vracanju.

„Sta ako ti se jedne noci ili dana u casu najvece usamljenosti prikrade demon i kaze; ovaj zivot kakav sada zivis i kakav si zivio morat ces da ponavljas bezbroj puta; u njemu nece biti niceg novog vec ce ti se svaki bol, svaka radost, svaka misao i uzdah, i svi neizrecivo mali i veliki dogadjaji u tvom zivotu vratiti, i to u istom nizu, istim redom… zar se ne bi bacio na zemlju, zaskrgutao zubima i prokleo demon koji tako govori“.

Ova misao zaista moze izazvati ocajanje ali i metafizicku utjehu da smrt nije kraj..

“Da li ste ikada rekli “da” nekoj radosti? O moji prijatelji, onda ste rekli ”da” i svakom jadu. Sve je povezano i jedno s drugim prepleteno, sve je ispunjeno ljubavlju; ako ste ikada htjeli da se jedan tren ponovi, ako ste ikada rekli “svidjas mi se, sreco, casu, trenu” onda ste pozeljeli da se sve vrati”. FN.

Danas vlada opste misljenje da je Vjecno vracanje centralna misao: Tako je govorio Zarathustra, a ne centralna filozofija Nietzsche,-a kako se tvrdi u prvom postu. I, pojam Vjecno vracanje nije izmislio Nieztsche. On je naravno prisutan i u hriscanskj religiji i kod Stoa. FN samo interpretira to svojom filozofijom.

Vjecno vracanje istice znacaj nasih sadasnjih postupaka: sve sto sada radimo neprestano ce nam se vracati. Ono naglasava licnu odgovornost za sopstvene postupke i sadrzi podstrek; tezi da budes veci nego sto jesi, da nadmasis sebe; sadasnji trenutak je sve, zato upotrijebimo i njega i sebe na najbilji nacin (carpe diem?).

Zarathustrino vjecno vracanje svih stvari vise pokazuje ljudsku (nego nadljudsku) stranu karaktera jer nudi matafizicku utjehu za covjekovo osjecanje napustenosti izazvano gubitkom Bogova.

“Kod ovih vrata sastaju se dva puta: jedan vodi iz proslosti, drugi iz buducnosti. Iznad portala napisano je ime “Trenutak”. Vjecnost se prostire iza njega i pruza se pred njim; on je nerazmrsivo upleten u beskrajni lanac dogadjaja”.

Ali,- vracanje ili ponavljanje pretpostavlja neki original ili pocetak. Beskonacnost vremena ne poznaje pocetak ili prvo od kojeg bi nesto krenulo pa je paradox da do nekog vracanja moze doci. Ovaj rebus nije ni ekipa Barkli, Bergson & co.rijesila.
 

Slične teme


Back
Top