Miro Prpic Prpa
Junior Member Join Date: May 2004
Njekoliko tocaka
Neki od uobičajenih argumenata o srpskom karakteru predturske Bosne, koja potežu sva svjetska historijografija i protagonisti srpske ideologije, su sljedeći.
-u povijesnim vrelima Bosna se navodi kao srpska zemlja (De Administrando Imperio, "Anali" franackog hronicara Einhard-a, Ljetopis Popa Dukljanina, Povelja Dubrovniku Rimskog pape etc...)
-u bosansko-humskim poveljama pojavljuje se izraz «Srbin» u znacenju stanovnik Bosne (1232-1235, 1240, 1241, 1333, 1367, 1382, 1399, 1451) etc
http://members.tripod.com/cafehome/serbdom.htm
-većina se vladara iz dinastije Kotromanić titulira kraljevima «Srbljem» na prvom mjestu kao jedine etnicke odrednice, što bi po srpskim ideolozima označavalo priznanje etničke pripadnosti Kotromanića. Također, jedan se dio povelja naziva srpskim.
-stara je Bosna područje ćirilske, a ne latinične pismenosti (osim u natpisima na latinskom i talijanskom), pa je prema tomu srpska, jer je ćirilica (staroga, srpsko-bugarskoga tipa) srpsko nacionalno pismo. Sve povelje Kotromanica i kameni nadgrobni spomenici su ispisani srpkom cirilicom i srpskom novostokavstinom.
-staru su Bosnu Dubrovacki Latini identificirali sa Srbijom tj. srpskom zemljom sto se dalo odraziti i u nekolicini papskih povelja Dubrovniku gde se Bosna naziva «srpskim kraljevstvom» što bi po srpskim ideolozima označavalo da je prema tomu srpska.
-praktički sva je predosmanska Bosna jezičnodijalekatski štokavska, a Kotromanici imenice oznacavaju svoj jezik «srpskim» (1333), što po ideolozima pansrpstva znači da je «srpska», jer je po njima štokavsko narječje etnički srpsko.
-u starijoj je prošlosti osnivač Srpske pravoslavne Crkve, Sveti Sava, obilježavan kao posjednik sadašnje Hercegovine (i njoj rubnih dijelova). Otud izrjeka o «Bosni i Hercegovini Svetog Save djedovini»
Akademski povjesničari navode još neke argumente, npr.
-bizantsko-srpsko uređenje dvora Tvrtka I. Kotromanića, crkveno-slovenski elementi etc...
-među popularizatorima kolaju još teme o srpskim imenima na stećcima/mramorovima. Radovan, Ratko, Vukasin, Radoje, Vukša, Mitar, Vukan, Milutin, Mrča, Božidar, Draža etc...
http://members.tripod.com/cafehome/new.htm
-pravoslavnom karakteru Crkve bosanske. Centralna teza americhkog istorichara John Finea je da se ne radi o heretichkoj, nego teoloshki i po uredjenju "zaostaloj" crkvi, ochigledno istochno-pravoslavnog kruga. God. 1221-1222 je papa pozvao narode u Europi na krizarski rat protiv drzhave Kotromanica koji je vodjen vishe godina i u nekoliko navala s promjenljivom srechom i ugarskim vodjstvom.
Ipak, to su tričarije, mada neprijeporne. Što se time želi reći? Stvar je opet banalna, i mogu samo prepisati s Herceg Bosne trivijalnu stvar hrvatskog povjesnicara Tomislava Raukara:
"U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, kako je istaknuto, nema izricaja Hrvat ili hrvatski..."
"U srednjovjekovnim bosanskim vrelima, prije svega u njihovu nazivlju, nema izricitih potvrda o nazocnosti hrvatskoga stanovnistva na podrucju bosanske drzave..."
"DAPACE, ni na nekim dijelovima hrvatskoga kraljevstva u srednjem vijeku nije bilo hrvatskoga imena. Primjerom je srednjovjekovna Sclavonia ili Slovinje."
Dakle o tomu je već rečeno praktički sve.